Author name: Mirsad Hadzic

Hurtić u Kotor Varoši: „Lično ću snositi troškove advokata ako se Bošnjacima zbog zastave sa ljiljanima bude sudilo“ Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, dr. Sevlid Hurtić, posjetio je u nedjelju Kotor Varoš. Susreo se sa članovima Organizacionog odbora Marša mira „Tihi hod za veliku bol“, koji je nedavno održan u ovoj općini. Riječ je o osobama koje su dobile prekršajne naloge i koje su saslušane u prostorijama MUP-a zbog nošenja zastave sa ljiljanima. Kako bi sačuvao njihov dignitet i pomogao im u pronošenju i zaštiti istine, ministar Hurtić je ponudio snositi troškove advokata ukoliko dođe do sudskog procesa. Istaknuo je da svaki građanin ove zemlje ima pravo na dostojanstveno obilježavanje stradanja svoga naroda. „Žrtva mora imati svako moguće poštivanje i odavanje počasti stradalima ne smije biti povod i prilika za relativiziranje stradalih u Bosni i Hercegovini, u ma kojem narodu. Smatram da je jedno od ljudskih prava njegovanje kulture sjećanja, to je obaveza nas preživjelih i to ćemo nastaviti prenositi budućim generacijama“, kazao je Hurtić. Podsjećamo da je prva zastava Republike Bosne i Hercegovina, usvojena po proglašenju neovisnosti 1992., bila upravo bijela zastava sa štitom s ljiljanima, čiji su motivi i inspiracija uzeti iz bosanskog srednjovjekovlja, tačnije perioda kralja Tvrtka I Kotromanića. Predstavljala je vizualni simbol i bila dijelom nacionalnog identiteta države Bosne i Hercegovine sve do 1998. godine, kada je visoki predstavnik Carlos Westendorp nametnuo trenutno rješenje. „Važnom smatram istaći činjenicu da je zastava sa ljiljanima bila međunarodno priznata“, zaključio je ministar Hurtić.

U Sarajevu veliki broj građana na skupu podrške Palestini: “Jučer Srebrenica, danas Gaza” U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, održan je skup podrške Palestini i mirna šetnja za stanovnike Gaze koji su već pet sedmica izloženi brutalnim izraelskim napadima. Nekoliko hiljada ljudi okupilo se na skupu ispred Sebilja na Baščaršiji održanom u organizaciji Nezavisnog skupa omladine u Bosni i Hercegovini. Mnogi građani su nosili zastave Palestine i Bosne i Hercegovine te transparente s natpisima “Zaustavite genocid u Gazi”, “Jučer Srebrenica, danas Gaza” i “Zašto svijet šuti?”. Okupljeni su uzvikivali da se zaustavi genocid i ubijanje civila, djece i žena u Pojasu Gaze, a prikazane su i fotografije ubijene djece u palestinskoj opkoljenoj enklavi. Munevera Čehajić je izjavila da je došla kako bi bar na ovaj način pružila podršku Palestincima nad kojima se, kako je rekla, vrši najmonstruozniji genocid. “Mi smo prošli rat i znamo šta znači ugnjetavanje protiv njih. Žao mi je jako tog naroda i osuđujem Jevreje jer su prošli holokaust, znaju šta su preživjeli, a isto to sad čine Palestincima. Ovo je nezapamćeno da se granatiraju bolnice, da se tolika djecu ubijaju, nemam riječi za osudu. Otimači njihove zemlje ih 75 godina drže u logorima. Dosta je više”, kazala je Čehajić. Safija Tadefi, jedna od organizatorica skupa građana, istakla je da je važno poslati poruku svijetu da više ne šuti dok se vrši genocid nad Palestincima. “Želimo poslati poruku cijelom svijetu da je narod Bosne i Hercegovine uz narod Gaze, da strogo osuđujemo genocid koji se dešava. To nije rat, to je genocid, aparthejd od strane Izraela”, rekla je Tadefi, napominjući da je žalosno da mnoge zemlje otvoreno podržavaju Izrael u genocidu nad Palestincima, što jasno pokazuje dvostruke aršine prema ljudskim životima. Zehid Zahirović na skup je došao sa suprugom kako bi osudili izraelske napade na nedužne ljude u Gazi. “U Palestini propada civilizacija, propada čovječanstvo. Ovo nema veze ni sa vjerom, ni sa nacijom. Tamo umiru ljudi, žene, djeca. Mislili smo da je to prevaziđeno, da smo dosegli neki stepen gdje se to više neće dešavati, ali vidimo svakodnevno po 500 ljudi umire tamo. To je nešto što normalan čovjek ne može podnijeti. Došli smo da kažemo s kime smo, da smo s onima koji umiru danas, kao što smo i mi nekad u ovom gradu prije 30 godina”, naglasio je Zahirović. Ovo je drugi propalestinski protest u Sarajevu, na prethodnom se okupilo oko 10.000 ljudi, a brojni protesti su održani i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine.

Završen šesti Festival dječije umjetnosti u Živinicama Šesti Festival dječije umjetnosti koji je počeo 12. oktobra danas je završen izvođenjem predstave “Djeca u svijetu odraslih” u produkciji JU BKC Živinice. Tokom festival djeca su mogla uživati u brojnim pozorišnim predstavama domaćih i inostranih autora. Pokrovitelji ovog festivala su: Grad Živinice, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo za kulturu sport i mlade TK i JP BH Pošta Sarajevo. Pogledajte video!

Izraelska vojska: Nema prekida vatre u Gazi Izraelska vojska ponovila je u četvrtak da neće biti primirja u Pojasu Gaze, već samo “ograničene, lokalne taktičke pauze”. “Ne postoji prekid vatre. Postoje taktičke, lokalne pauze za humanitarnu pomoć za civile Gaze”, objavila je vojska na društvenoj mreži X. Napominje da su pauze “ograničene u vremenu i području”. “Takođe obezbjeđujemo humanitarne koridore za civile u Gazi kako bi se privremeno preselili na jug u sigurnija područja gdje mogu primiti humanitarnu pomoć”, navodi se u objavi. Uprkos međunarodnim pozivima i apelima na humanitarni prekid vatre, Vlada Izraela nastavlja da se opire dogovoru. Izraelska vojska nastavlja ohrabrivati Palestince sa sjevera Pojasa Gaze da se presele na jug. Portparol izraelske vojske Daniel Hagari rekao je u srijedu da su se desetine hiljada Palestinaca evakuisale sa sjevera na jug u posljednja dva dana. Izrael pojačava vojne akcije, uključujući vazdušne napade, kopnene operacije i pomorsko bombardovanje, posebno u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, gdje napreduje s tenkovima.

Bećirović s Macronom: Dobio sam čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović nakon današnjeg sastanka u Parizu s predsjednikom Republike Francuske Emmanuelom Macronom, izjavio je da je dobio čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. “Poslije dugo vremena BiH je u fokusu pažnje i poslije dugo vremena imamo priliku da razgovaramo sa najvažnijim evropskim i svjetskim liderima. Posebno je važno da sam danas od predsjednika Francuske, najmoćnije vojne sile u Evropskoj uniji, dobio čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine”, kazao je Bećirović. Dodao je da je ohrabren porukama predsjednika Macrona, naročito najavom konkretne pomoći koja će tek uslijediti. “Nastavljam sa intenzivnim aktivnostima jačanja odnosa sa našim strateškim saveznicima. Predsjednika Republike Francuske sam informirao da je Predsjedništvo BiH spremno za produbljivanje saradnje i da je podržalo jačanje angažmana francuske agencije za razvoj u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bećirović. Najavio je da u narednom periodu žele dodatno ojačati odnose i da su dobri politički odnosi između BiH i Francuske dobra osnova za jačanje i ekonomske saradnje. “Podsjećam u Francusku smo izvezli 389 miliona KM, uvoz je oko 500 miliona KM i želimo ojačati vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i da privučemo francuske investicije u Bosnu i Hercegovinu. Također, naš interes je da ojačamo saradnju u oblasti odbrane, pravosuđa i sigurnosti. Naša je zadaća graditi savezništvo Bosne i Hercegovine i Francuske”, istakao je Bećirović. S francuskim predsjednikom sastali su se i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH.

Sufinansiranje izgradnje spomen obilježja u 4 lokalne zajednice TK Ministrica za boračka pitanja Tuzlanskog kantona Senada Dizdarević potpisala je danas sa predstavnicima općina Banovići, Čelić i Kalesija te MZ Srnice Donje sa područja Gradačca ugovore za sufinansiranje troškova izgradnje spomen obilježja poginulim pripadnicima Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Riječ je javnom pozivu po programu za 2023. godinu koji je ponovljen zbog nedovoljnog broja urednih prijava. Napomenuvši da je resorno ministarstvo u ovoj godini povećalo iznos sredstava za sufinansiranje, ministrica Dizdarević je kazala da je Ministarstvo do sada učestvovalo u projektima maksimalno do 10.000 KM „Ove godine je taj iznos povećan na 15.000 KM i ja mogu reći da su tri aplikanta dobili maksimalne iznose po 15.000 KM a da je MZ Srnice dodijeljeno 10.000 KM jer je ukupna vrijednost izgradnje tog spomen obilježja 11.000 KM, s tim da oni učestvuju sa vlastitim sredstvima od 1000 KM“, kazala je ministrica Dizdarević. Radi se uglavnom o spomen obilježjima koja će se graditi u mjesnim zajednicama na područjima lokalnih zajednica. Pomoćnik općinskog načelnika Općine Kalesija Hata Mujčinović kazala je da je ukupna vrijednost izgradnje spomen obilježja u Donjim Raincima oko 70.000 KM. Uz 15.000 KM koliko će dobiti učešćem u ovom javnom pozivu, Općina Kalesija u projektu učestvuje sa 40.000 KM vlastitih sredstava. „Zahvaljujemo se Ministarstvu za boračka pitanja TK koji zajedno sa lokalnom zajednicom prepoznaju i njeguju tradiciju i ne daju da se zaboravi ono što se desilo u vrlo bliskoj prošlosti. Da se ne zaboravi i da mlade generacije nastave njegovati tradiciju i čuvati ono najsvetije a to je država Bosna i Hercegovina“, kazala je Mujčinović. Sufinansiranje izgradnje spomen obilježja poginulim pripadnicima Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine regulisano je Zakonom o dopunskim pravima branilaca i njihovih porodica i što se tiče programa za ovu godinu je okončano, kazala je ovom prilikom ministrica Dizdarević.

Sattler: Na BiH je da izvrši reforme i prođe kroz otvorena vrata Evropske unije Šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler pozvao je domaće lidere i institucije da provedu potrebne reforme koje će imati pozitivne efekte na kvalitetu života građana u Bosni i Hercegovini, napominjući da EU svakako ostaje uz BiH kao njen najveći trgovinski partner i investitor. Sattler je na sastanku uručio Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2023. godinu predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. Nakon sastanka je istakao da su vrata Evropske unije širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu. “Sada je na Bosni i Hercegovini da izvrši potrebne reforme, iskoristi ovu priliku i prođe kroz ova otvorena vrata”, poručio je Sattler. Dodao je da je u izvještaju navedeno da Bosna i Hercegovina i prije marta 2024. godine može ponuditi argumentaciju da zemlje članice EU-a donesu odluku o otvaranju pregovora. “Još jedna pozitivan korak je da Bosna i Hercegovina sustiže ostatak regiona”, kazao je Sattler, napominjući da EU prepoznaje pozitivan pomak u BiH, ali je naglasio da određene negativnosti usporavaju put BiH prema EU: “Izvještaj se nadovezuje na dodjelu kandidatskog statusa od prije godinu dana i predstavlja jasan signal da je mjesto Bosne i Hercegovine u EU. Institucije EU-a poručile su da im je proces pridruživanja ponovo u fokusu.” Sattler je poručio da je pred vlastima u BiH puno posla na evropskom putu, posebno u pogledu ekonomskih pitanja. “Ovo nas dovodi do posljednje napomene, a tiče se Plana rasta za Zapadni Balkan. Plan koji je usvojen osigurava sredstva za reforme koje privlače investicije, odnosno investicije su podsticaj za reforme. Ovo je važna ponuda za cijeli region, nešto nezabilježeno u proteklim decenijama u procesu pridruživanja. Želim da zajednički radimo na regionalnoj integraciji, ono što je započeto u okviru Berlinskog procesa. Ovo treba da prate ključne reforme, posebno one koje se tiče vladavine prava, korupcije, organizovanog kriminala”, kazao je Sattler. Istakao je da će EU u narednom periodu pružiti značajna finansijska sredstva. “Šest milijardi eura, dvije milijarde su bespovratna sredstva, grantovi, a četiri zajmovi i krediti. Ovo nije neki tek dodatni finansijski instrument. Ako tome pridodate ostale finansijske pomoći, time smo dosegli nivo finansijske podrške uporediv sa sredstvima koje povlače zemlje članice EU-a u smislu koristi koje ostvaruju. To je nešto novo što dolazi sa Planom rasta i mislim da je sjajna poruka koja je poslana zemljama regiona”, rekao je Sattler i nastavio: “Taj novac će se davati pod uslovom reformi i pratiti modalitet programa rekonstrukcije i oporavka koji je osmišljen za zemlje članice nakon pandemije po istim principima, po principu reforme.” Pozvao je domaće lidere i institucije da poduzmu korake i provedu reforme koje će imati pozitivne efekte na kvalitetu života građana u Bosni i Hercegovini, napominjući da EU svakako ostaje uz BiH kao njen najveći trgovinski partner i investitor. – Izvještaj o napretku – Evropska komisija objavila je danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine. U izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu navodi se, između ostalog, da su i dalje potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU-a. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala, navedeno je u izvještaju. Kako se dalje navodi, što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Napominje se također da je Bosna i Hercegovina između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Na kraju se navodi da su potrebni dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci EK za kandidatski status. Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Naglašeno je da će Evropska komisija izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine.

Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida: Događaj koji je označio kraj Hladnog rata Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku. Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, odnosno kraja Hladnog rata. Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom “antifašistički”. Gradnja je počela 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje. Padom Berlinskog zida 9. novembra 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Evropu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Evropi je nestao. Između 1949. i 1961. oko tri miliona ljudi, posebno obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi, pobjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čija se ekonomija pogoršavala. Kako bi spriječila ova bijega, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu uveče, 12. augusta 1961. godine. Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama. Zbog sve veće želje za ujedinjenjem, otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba. Pad Berlinskog zida, simbola “hladnog rata” u 20. vijeku, jedan je od važnih koraka preduzetih ka ponovnom ujedinjenju zemlje. Prije 34. godišnjice pada Berlinskog zida, oni koji su posjetili ovaj spomenik u Berlinu ispričali su novinaru Anadolu svoja razmišljanja i sjećanja na pad zida. Ingrid Pixley, koja je emigrirala iz Berlina u SAD 1986. godine i došla u posjetu glavnom gradu, izjavila je da nikada nije očekivala pad Berlinskog zida. “Nisam mislila da će se ovo dogoditi. Bilo je potpuno iznenađenje. Znam ljude koji su pokušali da pređe na ovu stranu”, kazala je Pixley. Izjavila je da vjeruje da su se ljudi koji žive na istoku i zapadu Njemačke integrirali. “Mislim da je bilo teže nego što su ljudi zamišljali, ali su se ipak integrirali. Smatram da je impresivno doći u Berlin i vidjeti ljude različitih nacionalnosti. Jako je lijepo što se ovdje govori toliko jezika”, pojasnila je Pixley. Jedan od posjetitelja je bio i jedan penzioner koji nije želio reći svoje ime. Rekao je da je za rušenje zida saznao iz vijesti na televiziji 9. novembra 1989. godine. “U početku nisam mogao da vjerujem”, pojasnio je. Smatra da ljudi koji žive na istoku i zapadu zemlje nisu u potpunosti integrisani i da još uvijek ima ljudi koji imaju predrasude jedni prema drugima. Nikola, koji je radio u vrtiću u Istočnom Berlinu prije pada zida, izjavio je da je 9. novembra uveče bio kod kuće, a da je sutradan radio u vrtiću. Rušenje zida ga je iznenadilo. “U ovom gradu postoji mnogo mogućnosti. Mnogi od njih su otišli da rade na zapadu grada. Naravno, postoje razlike. Imam prijatelje i na istoku i na zapadu grada. Berlin je za mene postao grad. Naravno, i dalje ima problema”, dodao je Nikola. Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin. Zid je bio i oličenje Hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi. Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu. Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.

Manifestacije  “Zima u Tuzli” počinje 15.11.2023. godine Po uzoru na gradove iz regije i Evrope koji tradicionalno nude bogate zimske markete i sadržajne praznične programe, zimsku sezonu u gradu Tuzli će ponovo obilježiti manifestacija „Zima u Tuzli“, koja iz godine u godinu izrasta u turistički brend prepoznatljiv izvan granica Bosne i Hercegovine. Sa ciljem obogaćivanja turističke ponude u zimskom periodu, a u svrhu podrške poduzetnicima i obrtnicima, Turistička zajednica grada Tuzle i Grad Tuzla su i ove godine kroz ustupanje mobilnih kućica omogućili promociju lokalne privrede na Trgu slobode od 15.12.2023. do 07.01.2024. godine. U ovom periodu će građanke i građani Tuzle, ali i gosti našeg grada, imati priliku da na Trgu slobode, uživaju u prazničnim čarima, gastro ponudi i zabavnom programu. Turistička zajednica grada Tuzle i Grad Tuzla, u partnerstvu sa Bingo Grupom, te uz sponzorstvo NLB Banke BiH, su za ovu manifestaciju obezbijedili atraktivan muzičko-zabavni program kojeg u petak, 15. decembra 2023. otvaramo velikim koncertom Džejle Ramović.