Komšić u Briselu: Važno je da se održi kontinuitet razgovora na najvišem političkom nivou Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić izjavio je na samitu lidera Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana u Briselu kako je veoma važno da se održi kontinuitet razgovora na najvišem političkom nivou, a da politika EU-a prema BiH mora biti oslobođena svake vrste licemjerja na svim stranama. Iz Predsjedništva BiH su saopštili da se Komšić zahvalio na pozivu za još jedan samit Evropske unije i država Zapadnog Balkana, ističući kako smatra da je veoma važno da se održi kontinuitet razgovora na najvišem političkom nivou. “I dalje se nalazimo u veoma složenom geopolitičkom trenutku za Evropu, uzrokovanom agresijom Rusije na Ukrajinu. Situacija je dalje usložnjena disproporcionalnim vojnim odgovorom Izraela na teroristički napad Hamasa na izraelske civile. Nivo neselektivnog razaranja i ubijanja palestinskih civila u Gazi izazvao je velike turbulencije u Evropi i svijetu, te se odrazio i na odnose u Ujedinjenim nacijama i funkcioniranje njenih institucija. Emocije koje su u stanju podići tenzije nije moguće lokalizovati na regione sukoba. Mediji i društvene mreže prenose emocije u druge krajeve svijeta s neizvjesnim ishodima“, kazao je Komšić. Ukazujući na geopolitički kontekst u kojem se razgovara u Briselu o daljem pravcu integracije Zapadnog Balkana u Evropsku uniju, Komšić je kazao da je to dobro jer aktivna uloga Evropske unije i njeno političko prisustvo mogu osujetiti potencijalne namjere za izazivanje konfliktnih situacija koje bi mogle dovesti do eskalacije i u našem regionu. “Mislim da nikome razumnom u regionu eskalacija ne odgovara. Zbog toga krenimo razgovarati o oživotvorenju perspektive koja se nudi Zapadnom Balkanu približavanjem Evropskoj uniji. Iz perspektive Bosne i Hercegovine, jasno nam je da je naš kandidatski status, stečen prije godinu dana, kao i nedavna uslovna preporuka Evropske komisije za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, rezultat upravo napete geopolitičke situacije na granicama Evropske unije i da dobijanje kandidatskog statusa nema baš nikakve veze sa ispunjavanjem standarda i realizacijom preuzetih obaveza“, istakao je Komšić. Zahvalivši i Evropskoj komisiji i Vijeću EU-a na pozitivnom odnosu prema Bosni i Hercegovini, Komšić je kazao da bi volio da može reći da je pomak u statusu EU integracija Bosne i Hercegovine zasluga bh. institucija, ali da nije zadovoljavajući napor na usvajanju zakonodavstva i izgradnji profesionalnih kapaciteta državne uprave. “Naše javno mnijenje je toga svjesno. Istraživanje iz 2023. pokazuje kako 73,3 posto građana i dalje podupire evropske integracije Bosne i Hercegovine, što je za 4,1 posto manje nego 2022. dok istraživanje iz 2022. pokazuje da tek 42 posto vjeruje da će BiH postati dio EU do 2030, a 13 posto smatra da se to nikada neće desiti. Ja i dalje vjerujem da je ispunjenje 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije iz maja 2019. godine ključno za dalji napredak naše zemlje u pravcu usaglašavanja sa pravnom stečevinom EU“, rekao je Komšić. Apelirao na sve institucije EU-a, kao i na zemlje članice da 14 prioriteta iz mišljenja EK-a iz 2019, a koji se tiču Bosne i Hercegovine, i dalje ostane neka vrsta zvanične politike evropskih institucija prema BiH. Dodao je da taj odnos i takva politika mora biti oslobođena od svake vrste licemjerja na svim stranama. “Posljednji intenzivan dijalog Evropske komisije s predstavnicima zakonodavne i izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, Vijeća ministara BiH, entitetskih i kantonalnih vlada, u skladu s uspostavljenim mehanizmom koordinacije unutar BiH, koji je i komisija prihvatila kao metod rada, izazvao je, blago rečeno podsmjeh u bh. javnosti. Bh. javnost je taj sastanak doživjela kao očigledan dokaz nefunkcionalnosti BiH kao države, ali i kao dokaz nefunkcionalnosti samog mehanizma koordinacije i odnosa prema EU integracijama kako EU, tako i BiH. Ipak, taj metod rada je zvanično i obostrano prihvaćen, i zbog toga je na zakonodavnim i izvršnim organima svih nivoa vlasti u BiH obaveza aktivne uloge u provođenju reformskih procesa. S tim u vezi, ‘Plan za rast’ za Zapadni Balkan može biti važna podrška reformskim procesima, ali i očuvanju proevropskog opredjeljenja u okolnostima izraženog propagandnog rata usmjerenog na rušenje ‘evropskih vrijednosti’, ne samo na Zapadnom Balkanu već i u samoj Evropskoj uniji“, kazao je Komšić. Također je rekao da je upoznat da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dostavilo Evropskoj komisiji prošle sedmice nacrt “Plana reformi“ za Bosnu i Hercegovinu. Dokument u kratkim crtama obuhvata: zelenu i digitalnu agendu, razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja, očuvanje i razvoj ljudskih resursa i vladavinu prava. U narednih mjesec ili dva, vlade i zakonodavna tijela svih nivoa vlasti u BiH bi trebali pokazati konkretne pomake u tom pravcu. “U tom smislu ja očekujem da odgovorni dužnosnici ispune obaveze koje su preuzeli, uključujući i obaveze koje su lideri političkih stranaka preuzeli na sastanku s yama predsjedniče Charles Michel, prije tačno 18 mjeseci, na ovom istom mjestu. Konačno, konkretni propisi, standardi i procedure su građanima, na prvi pogled, daleko od njihove sfere interesovanja. Preporučio bih stoga, da Evropska unija obrati pažnju i na očuvanje ‘evropskih vrijednosti’ kao vrste emotivnog aspekta integracije koji se često zanemaruje, a ispostavi se vrlo važnim“, poručio je Komšić. Ističući da podcjenjivati subjektivan odnos građana prema sistemu vrijednosti na kojem je zasnovana EU može dovesti do odustajanja samih tih građana od EU, Komšić je upozorio “da sistem vrijednosti za koji vjerujemo da još postoji u EU, nas u Bosni i Hercegovini čini opredjeljenim da budemo dio EU“, navode iz Predsjedništva BiH. “Odustajanje od tih vrijednosti odvratit će bh. društvo i od same EU, a EU će dobiti još jedan izvor nestabilnosti na svojim granicama. Tu prije svega mislim na podršku eliminaciji diskriminacije po osnovu vjerske, etničke, rasne, političke ili bilo koje druge pripadnosti, što jamči Evropska konvencija o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, koja je sastavni dio našeg Ustava. Stoga, u kontekstu vladavine prava, kao jednog od reformskih prioriteta iz nacrta ‘Plana reformi’ Bosne i Hercegovine, smatram da ključno mjesto zauzima implementacija šest presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić, Šlaku, Pudarić i Kovačević“, naglasio je Komšić. Predsjedavajući Predsjedništva BiH smatra da geopolitički moment ne dozvoljava dalje odugovlačenje i zaobilaženje istine i da je stvarna implementacija ovih presuda
