Author name: Ermina S.

               Održana 15. redovna sjednica Vlade TK Na danas održanoj sjednici Vlada je prihvatila Informaciju o provedenoj analizi radi detektovanja nedostataka u oblasti obrazovanja, socijalne zaštite, zdravstva, pravosuđa i unutrašnjih poslova sa prijedlogom mjera s ciljem prevencije maloljetničke delinkvencije i poboljšanja sigurnosti u školama na području Tuzlanskog kantona. Ministarstvo obrazovanja i nauke je zaduženo da odmah poduzme radnje i aktivnosti u cilju realizacije mjere jačanja kontrole/nadzora ulaska i izlaska u objekte škole, stvaranjem pravnog osnova za uspostavljanje fizičkog i tehničkog obezbjeđenja školskih objekata. Ovu mjeru je neophodno realizovati do početka školske 2023/2024. godine, a u tom smislu je i Vlada Tuzlanskog kantona poduzela određene radnje u cilju obezbjeđenja potrebnih finansijskih sredstava. Zbog prirodne nesreće na području Tuzlanskog kantona, izazvane nedavnim poplavama, a koje su pokrenule i brojna klizišta, te oštetile određene dionice regionalnih cesta, zapušile ili uništile odvodne kanale, a u cilju otklanjanja nastalih oštećenja Vlada je izdvojila 2,2 miliona KM za sanaciju šteta na regionalnoj putnoj infrastrukturi. Vlada je danas takođe utvrdila prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom. Nakon detaljno sačinjene analize prava koja ostvaruju nezaposlene i zaposlene majke porodilje, utvrđeno je da je opravdano ukidanje prava na jednokratnu pomoć za opremu novorođenog djeteta i pomoć u prehrani djeteta do šest mjeseci i dodatna ishrana za majke-dojilje. Također izmjenama zakona se dosadašnji termin „djeca“ zamjenjuje terminom „lica sa smetnjama u fizičkom ili psihičkom razvoju“, čime se omogućava da ove osobe, bez obzira na godine starosti, nastave konzumirati prava na subvenciju troškova prijevoza. Osim navedenog ovim se vrši i raspodjela rebalansom budžeta dodatno osiguranih 300.000 KM za novčanu pomoć licima sa smetnja u fizičkom ili psihičkom razvoju. Potpisana je i saglasnost za finaliziranje aplikacije za Projekat “SMART STEP” koji ima za svrhu jačanje institucionalnih, prostornih i ljudskih kapaciteta za energetsku tranziciju privrede. Predmet tih radova bi u Tuzlanskom kantonu bila zgrada Laboratorijskog kompleksa Mašinskog fakulteta u okviru Kampusa Univerziteta u Tuzli. Na današnjoj sjednici utvrđen je i prijedlog Kantonalnog plana zaštite okoliša Tuzlanskog kantona za period 2023-2028 godine. Plan analizira  načine za njihovo upravljanje i predviđa potrebne kapacitete sistema za sakupljanja i tretman otpada. Utvrđen je i  Program rasporeda sredstava sa potrošačke jedinice Kapitalni izdaci za korisnike budžetskih sredstava za 2023. godinu. Data je i saglasnost na Odluku Kantonalnog štaba civilne zaštite o dodjeli 30.000 KM jednokratne novčane pomoći Općini Kalesija za hitne intervencije uslijed djelovanja prirodne nesreće izazvane poplavama. Također pružena je saglasnost kada je upitanju proglašenje planine Konjuh zaštitnim pejzažom, saglasnost na Pravilnik o vrstama, načinu i rokovima korištenja vlastitih javnih prihoda Javne ustanove Narodno pozorište Tuzla, te za prijem državnih službenika i zaposlenika u Općinskom sudu u Kalesii, Ministarstvu privrede te Službi Skupštine Tuzlanskog kantona.      

BiH: I u Mostaru obilježavanje Dana sjećanja na šehide i Dan nacionalnog jedinstva Turkiye Program je i ove godine započeo učenjem jasina i dove za duše stradalih tokom neuspjelog državnog udara u Turkiye, u Karađozbegovoj džamiji prije džuma namaza. Dan sjećanja na šehide i Dan demokratije i nacionalnog jedinstva Turkiye obilježava se u Mostaru, u Bosni i Hercegovini. Program je i ove godine započeo učenjem jasina i dove za duše stradalih tokom neuspjelog državnog udara u Turkiye, u Karađozbegovoj džamiji prije džuma namaza. Program će se i ove godine nastaviti u prostoru Instituta ”Yunus Emre”, gdje će se upriličiti izložba fotografija nastalih tokom neuspjelog udara. Imam Karađozbegove medrese prisutnim vjernicima rekao je nekoliko prigodnih riječi o prijateljstvo Turkiye i Bosne i Hercegovine, prisjetivši se i pomolivši se i za šehide stradale tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini. Neuspjeli pokušaj državnog udara izveli su pripadnici terorističke organizacije Fetullahci (FETO) – paralelne državne strukture, na 15. jula 2016. godine. Teroristička organizacija Fethullahci je naoružana organizacija koju su formirali fanatici pod direktivom penzionisanog imama Fetullaha Gulena. Gulen je u “crvenoj” kategoriji na listi najtraženijih terorista u Ministarstvu unutrašnjih poslova Turkiye, a optužen je kao vođa organizacije i paralelne državne strukture. Cilj organizacije bio je narušiti ustavni poredak Republike Turkiye i uspostaviti režim u kojem bi Gulen bio duhovni vođa. Za turski narod mnogo znači činjenica da su uz njih tada bili prijatelji iz Bosne i Hercegovine.

Novi Pazar: BNV pozvao Skupštinu Srbije da usvoji rezoluciju o genocidu u Srebrenici BNV je odlukom od 2018. godine 11. jul proglasilo za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) je danas usvojilo zaključke kojima poziva parlament Srbije da usvoji rezoluciju o genocidu u Srebrenici i traži od Vlade Republike Srbije da pokrene proceduru za usvajanje zakona kojim bi se zabranilo i sankcionisalo negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Na sjednici s jednom tačkom dnevnog reda “Sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici”, posvećenoj obilježavanju 28. godišnjice genocida nad Bošjacima Srebrenice, jednoglasno su usvojeni zaključci. “Bošnjačko nacionalno vijeće poziva Narodnu skupštinu Republike Srbije da usvoji rezoluciju o genocidu u Srebrenici, kako je to utvrđeno u pravosnažnim presudama relevantnih međunarodnih sudova. Bošnjačko nacionalno vijeće traži od Vlade Republike Srbije da pokrene proceduru o usvajanju zakona koji bi zabranio i sankcionisao negiranje genocida nad bošnjačkim narodom u Srebrenici, zabranio i sankcionisao veličanje i javno promoviranje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca”, piše u usvojenom dokumentu. BNV također traži da se u Republici Srbiji 11. jul proglasi za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici i da se na adekvatan način obilježava. “Bošnjačko nacionalno vijeće, kao krovna institucija Bošnjaka u Republici Srbiji, smatra da je izuzetno važno da narodi na Balkanu, na temeljima pravde, grade zajedničku budućnost, a sve u cilju mira i stabilnosti”, poručeno je u usvojenom aktu. Predsjednica BNV-a Misala Pramenković je u obraćanju podsjetila da je u više presuda pred međunarodnim sudovima potvrđeno da je u julu 1995. godine izvršen genocid, kao namjerno, plansko i sistematsko uništenje jednoga naroda na jednom prostoru, “u srcu Evrope, na pragu 21. stoljeća pred očima cijelog svijeta u momentu kada je Srebrenica predstavljala zaštićenu zonu UN-a”. Istakla je da su se na 28. godišnjici obilježavanja, na društvenim mrežama, stadionima i medijima čuli izrazi negiranja, relativizacije i slavljenja genocida te navela primjer da je na medijskom javnom servisu Srbije RTS-u, u informativnoj emisiji, genocid okarakterisan kao “srebreničko dešavanja u julu 1995. godine”. “Ovakav način, gdje se istina ignorira i činjenice negiraju, je nedopustiv i predstavlja uvredu za sve žrtve genocida, za njihove porodice, ali i za sve Bošnjake, posebno za Bošnjake u Republici Srbiji jer su na ovaj način prekršeni svi novinarski i etički kodeksi. Genocid u Srebrenici predstavlja kontinuitet stradanja Bošnjaka i kroz povijest, pored Srebrenice, Foče, Prijedora, Višegrada, Banjaluke mi se moramo sjećati svirepih zločina koji imaju opseg genocida u Sjenici, Plavu i Gusinju, Užicu, Šahovićima, Starčeviću, pa sve do Sjeverina, Štrbaca, Kukurovića… Genocid u Srebrenici je test svijesti i savjesti svakog pojedinca i svake zajednice ponaosob”, rekla je Pramenković. Ukazujući da je kultura sjećanja na genocid prepreka kako se ne bi ponovio, predsjednica BNV-a Misala Pramenković je poručila da su Bošnjaci u Sandžaku i Republici Srbiji jedan narod s Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, a s Bošnjacima diljem svijeta čine jedinstven nacionalni korpus. “Pored brojnih stradanja, zločina i genocida Bošnjaci imaju snage i volje da s drugim narodima Balkana grade bolju budućnost utemeljenu na pravdi, žele da u miru odgajaju buduće generacije i da, umjesto mržnje i netrpeljivosti, žele da promoviraju suživot i afirmaciju različitosti”, kazala je Pramenković. Tokom sjednice BNV-a vijećnici su izrazili stav da su Bošnjaci po pitanju genocida u Srebrenici jedinstveni i da će gajiti kulturu sjećanja na genocid. Predloženo je da BNV “Ženama u crnom” i ultramaratoncu Bobanu Pantoviću, iz mjesta Mojstir (Tutin), učesniku maratona Vukovar – Potočari, i svima onima koji su decidno, ne samo deklarativno, izrazili stav da se u Srebrenici desio genocid, oda posebno priznanje. Na sjednici su pored vijećnika prisustvovali gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac i predsjednici opština i lokalnih parlamenata i članovi odbora BNV-a. BNV je odlukom od 2018. godine 11. jul proglasilo za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Raseljeni Sirijci u Idlibu bore se za preživljavanje u jeku ekstremnih vrućina Temperatura na termometru u improvizovanim šatorima, u kojima žive stotine hiljada civila, u četvrtak je dostigla 47 stepeni Celzijusovih. Toploti talas, koji je postao globalni fenomen, nepovoljno utiče na živote civila koji su sklonište pronašli u Idlibu nakon što su pobjegli pred sirijskim režimom i njegovim saveznicima. Temperatura na termometru u improvizovanim šatorima, u kojima žive stotine hiljada civila, u četvrtak je dostigla 47 stepeni Celzijusovih. Lokalne vlasti upozoravaju mještane da ne izlaze van po vrućem vremenu osim u slučaju potrebe. Boreći se s ekstremnim temperaturama, porodice nemaju pristup struji, što im dodatno otežava boravak u improviziranim šatorima. Porodice pokušavaju rashladiti svoju djecu polivajući ih vodom iz plastičnih posuda. Među roditeljima djece sa hroničnim bolestima raste zabrinutost zbog prevelike vlage i vrućine, a prijavljeni su i slučajevi kožnih oboljenja i dijareje. Halid Hamdi, koji živi u kampu Nur u selu Zerdana na sjeveru Idliba, rekao je za Anadolu da ekstremne vrućine više pogađaju djecu i starije. “Stariji se pokušavaju rashladiti noseći odjeću natopljenu vodom. Osim toga, djeca se bore sa mnogim bolestima kao što je dijareja” rekao je. Mohammed Halebi je također tvrdi da se civili u kampu bore za preživljavanje. “Borimo se sa ekstremno vrućim vremenom. Pokušavamo da rashladimo djecu vodom koju čuvamo kako se ne bi razboljela. Pretvorio sam ventilator hladnjaka automobila u kućni rashlađivač, ali to nije bilo adekvatno rješenje. Ovdje imamo poteškoća čak i da zadovoljimo osnovne potrebe”, rekao je Halebi. Sirijski građanski rat počeo je 2011. kada je režim Bashara al-Assada razbio prodemokratske proteste. Prema procjenama UN-a, stotine hiljada ljudi od tada su ubijene, a milioni su raseljeni.

Žrtve genocida u Novoj Kasabi: Zarobljeno 6.500 muškaraca i dječaka Članice udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida u okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a Srebrenica“ iz jula 1995. godine, danas posjećuju mjesta gdje su njihovi najmiliji ubijani, te polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe odaju počast nevinim žrtvama. Članice udruženja koja okupljaju preživjele žrtve genocida u okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a Srebrenica“ iz jula 1995. godine, danas posjećuju mjesta gdje su njihovi najmiliji ubijani, te polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe odaju počast nevinim žrtvama. U okviru obilaska mjesta stradanja preživjele žrtve su obišle Srebrenicu, zgradu Elektroprenosa u Potočarima, lokaciju masovne grobnice Budak (Potočari) i Kravicu. U prostor nekadašnje zadruge u Kravici nisu bili u mogućnosti ući obzirom da je već drugu godinu kapija zatvorena. Nakon Kravice obišli su i stadion u Novoj Kasabi. Hasan Hasanović je preživio genocid, a danas radi kao kustos u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. “U Novoj Kasabi 12. jula 1995. godine počela je velika zasjeda oko Kameničkog brda. Ubijeno je nekoliko stotina muškaraca i dječaka. Narednog dana su blokirani svi ovi putevi i počela je masovna operacija zarobljavanja dječaka i muškaraca. S megafonima su ih pozivali da siđu na asfalt i predaju se. Oko 6.500 muškaraca i dječaka se predalo. Oko 1.200 ih je dovedeno na stadion u Novu Kasabu. NATO je iz svog aviona snimio fotografije zarobljenih muškaraca i dječaka”, rekao je Hasanović. Hajrija Orić kaže da je njen suprug Šahin zarobljen u Kasabi. “On je bio na ovom stadionu sa svojim bratom Ramizom. Prebačeni su u Kravicu gdje su ubijeni”, istakla je Hajrija kojoj je u genocidu ubijen i sin Elvir: “Elvir je bio 1976. godište. Ubijen je. Pronađen je i identifikovan. I otac mu je nađen, ali svega nekoliko kostiju. Ukopani su u mezarju Memorijalnog centra. Nekako mi je lakše kad znam da imaju svoje mezarove da mogu otići i proučiti Fatihu”, kazala je Hajrija.

Sarajevo: Sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine   Sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održana je danas u Sarajevu. Vijeće ministara BiH je na današnjoj sjednici usvojilo Informaciju Direkcije za europske integracije o rezultatima istraživanja javnog mnijenja “Stavovi građana o članstvu u Euvropskoj uniji i procesu integracija u Europsku uniju”, provedenog u maju i junu 2023. godine na uzorku od 1.200 ispitanika na nivou cijele BiH.  

Održan program “11. juli u Tuzli” kao počast žrtvama Srebrenice Večeras je na Trgu slobode održan program “11. juli u Tuzli” koji njeguje čuvanje istine i kulture sjećanja o genocidu počinjenom nad Bošnjacima. Centralni program manifestacije započeo je u 20.30 sati a učesnici su bili glumci Narodnog pozorišta Tuzla, članovi hora “Gazi Turali-beg” i hora Mreže mladih Medžlisa Islamske zajednice Tuzla koji su na simboličan način odali počast žrtvama. Ovakvim aktivnostima i programima grad Tuzla podsjeća na žrtve Genocida te sjećanjem na iste ne dozvoljava njihov zaborav. Večerašnje aktivnosti su realizovane u saradnji sa Institutom za društvena i religijska istraživanja, Koordinacijom boračkih organizacija Grada Tuzla, Narodnim pozorištem Tuzla, BZK “Preporod” Tuzla, JU Specijalnom bibliotekom “Behram-beg” i Centrom  za multidisciplinarna istraživanja Tuzla. Građani Tuzle su prisustvovali u velikom broju, te svojim prisustvom ukazali na poštovanje i suosjećanje svim žrtvama. Program “11. juli u Tuzli” realizuje se uz podršku Muftijstva Tuzlanskog i Grada Tuzla.  

Beograd: “Žene u crnom” povodom godišnjice genocida u Srebrenici organizovale stajanje u crnini U skladu sa politikom solidarnosti i odgovornosti, “Žene u crnom” će 11. jula učestvovati u komemoraciji/dženazi u Potočarima/Srebrenici, gdje će, zajedno sa porodicama žrtava srebreničkog genocida, prisustvovati ukopu posmrtnih ostataka žrtava. Povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici, nevladina organizacija “Žene u crnom” organizovala je stajanje u crnini i ćutanje na Trgu Republike u Beogradu, glavnom gradu Srbije. Tom prilikom izvedena je scenska akcija “Nikada nećemo zaboraviti genocid u Srebrenici”. Kako su navele “Žene u crnom”, genocid u Srebrenici je najveći ratni zločin nakon Drugog svjetskog rata u Evropi. “Režim Slobodana Miloševića saučesnik je genocida pružanjem ogromne političke, vojne i logističko-finansijske pomoći Vojsci Republike Srpske”, navodi se u njihovom saopćenju. Podsjetili su da je država Srbija prva i do sada jedina država na svijetu koja je presudom Međunarodnog suda pravde (2007) proglašena odgovornom za kršenje Konvencije sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. “U Haškom tribunalu je, van svake sumnje, dokazana individualna krivična odgovornost velikog broja pripadnika srpskih oružanih formacija i političkih institucija koje su delovale u duhu ostvarenja teritorijalnog projekta Velike Srbije, a genocid u Srebrenici je deo tog projekta”, navele su “Žene u crnom”. Istaknuto je da je u Srbiji na djelu, ne samo kontinuitet poricanj već i državna politika negiranja genocida koji je izvršen u Srebrenici. “Presuda Haškog tribunala (31.5.2023.) bivšim šefovima Službe državne bezbednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću potvrdila je direktno učešće srpskog režima u ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini. Sramnim prećutkivanjem te presude aktuelni režim još jednom pokazuje potpuni izostanak odgovornosti i dodatno vređa žrtve. Murali koji slave ratnog zločinca Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici, i dalje se nalaze širom Srbije. Time se režim potpuno razotkrio – ni do sada nikada nije osuđivao ratne zločince, a sad ih otvoreno podržava i štiti”, navode “Žene u crnom”. “Žene u crnom” su poručile da traže: “Da se prizna genocid u Srebrenici, prvenstveno kao poštovanje dostojanstva žrtava, a ne samo kao jedan od preduslova na putu Srbije ka pristupanju Evropskoj uniji, da predsednik i svi drugi predstavnici/e države prestanu sa negiranjem genocida i svih drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i šire, da se negiranja genocida i svih zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina kvalifikuje kao krivično delo, da se 11. jul proglasi Danom sećanja na genocid u Srebrenici, da se uklone murali koji slave ratnog zločinca Ratka Mladića, da država Srbija odustane od politike izazivanja regionalne nestabilnosti mešanjem u unutrašnja pitanja susednih država, pre svega Bosne i Hercegovine.” U skladu sa politikom solidarnosti i odgovornosti, “Žene u crnom” će 11. jula učestvovati u komemoraciji/dženazi u Potočarima/Srebrenici, gdje će, zajedno sa porodicama žrtava srebreničkog genocida, prisustvovati ukopu posmrtnih ostataka žrtava.

Mirna šetnja “8372” u Tuzli: Sjeme zla i fašizma neće preživjeti u Bosni i Hercegovini Dosadašnjim mirnim šetnjama slali smo poruku da se genocid ne smije zaboraviti, da se nikada i nikom ne ponovi, a ove godine poručujemo onima koji vrijeđaju žrtve genocida da sjeme zla i fašizma u BiH neće preživjeti, kazao je Adin Huremović, član Organizacionog odbora. U organizaciji neformalne grupe građana osmi put organizovana je mirna šetnja „8372 za Srebrenicu“ u spomen na žrtve genocida nad Bošnjacima koji su počinili pripadnici Vojske i MUP-a RS u julu 1995. godine, javlja Anadolu. Mirna šetnja krenula je ispred Bosanskog kulturnog centra, a potom prema naselju Sjenjak, pored BH Pošte do Kapije, gdje je odata počast ubijenim djevojkama i mladićima u masakru 1995. godine, te je završena na Trgu žrtava genocida. „Ideja je nastala prije deset godina. Dosadašnjim mirnim šetnjama slali smo poruku da se genocid ne smije zaboraviti, da se nikada i nikom ne ponovi, a ove godine poručujemo onima koji vrijeđaju žrtve genocida da sjeme zla i fašizma u Bosni i Hercegovini neće preživjeti“, kazao je Adin Huremović, član Organizacionog odbora. Tuzlanke i Tuzlaci koji danas nisu u Potočarima, izašli su na mirnu šetnju, a jedna od njih je Nermina Đulović, koja je kazala: „Ono što se desilo u Srebrenici osjećam kao da sam tamo rođena. Ja se budim i spavam sa Srebrenicom i nikad se genocid ne može zaboraviti. Bila sam jednom u Memorijalnom centru jer sam narušenog zdravlja, ali je to za mene bio hadž.“ Nura Mekanić zbog zdravstvenih problema nije u Potočarima, ali je svakog 11. u mjesecu uz majke i žene Srebrenice i Podrinja. „Svaki korak je za naše mučene i ubijene. Majki Srebrenica je sve manje i manje zato moramo, koliko možemo, hodati i pomoći njima da se očuva kultura sjećanja. Genocid je bio i ne smije se zaboraviti.“ U mirnoj šetnji „8372 za Srebrenicu“ učestvovali su i nekadašnji pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine. „Odajemo počast svim žrtvama Srebrenice. Nismo uspjeli da umanjimo žrtve Srebrenice, bili smo spremni i svoje živote dati, ali… Odajemo počast svim našim saborcima, svim očevima, braći… Suosjećamo sa majkama Srebrenice i očekujem da će mladi nastaviti našim putem kako Srebrenica ne bi bila zaboravljena“, rekao je Dževad Memić.

Učesnici “Marša mira” u tišini ušli u Potočare: Blizu 6.000 osoba trodnevnim pješačenjem odalo počast žrtvama genocida Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara. Blizu 6.000 učesnika “Marša mira 2023.” stiglo je nakon trodnevnog pješačenja u Memorijalni centar Srebrenica – Potočari kako bi prisustvovali obilježavanju 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima počinjenog u julu 1995. godine u Srebrenici. Učesnici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara. Na trasi od Nezuka do Potočara učesnici su kao i ranijih godina prolazili maršutom: Nezuk – Baljkovica – Parlog – Crni Vrh – Snagovo – Liplje – Jošanica – Donja Kamenica – Bakrači – Glodi – Udrč – Cerska – Kaldrmica – Đugum – Mravinjci – Burnice – Kameničko Brdo – Ravni Buljim – Jaglići – Šušnjari – Budak – Potočari (Memorijalni centar). Na čelu kolone, kao i prethodnih godina, nalazili su se oni koji su ’95. preživjeli genocid počinjen na području Srebrenice prelaskom kroz šume do slobodne teritorije. U tišini su ušli u Potočare gdje su ih dočekale porodice ubijenih, komšije i prijatelji. Kasnije će prisustvovati iznošenju tabuta iz hale bivše Fabrike akumulatora koji su juče stigli u Potočare. U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima sutra će biti ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima “zaštićene zone UN-a” u Srebrenici. “​​​​​​​Marš mira”, koji je ove godine organizovan 19. put u okviru obilježavanja 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama. “Marš mira” je trajao tri dana i učesnici su pješačili na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u julu 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja “Sigurne zone Ujedinjenih nacija” Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija. Učesnici “Marša mira” dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost učesnika. Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod komandom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog komandanta VRS-a Ratka Mladića, tokom genocida u Srebrenici i okolini u julu 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, okarakterisan je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima. Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tokom rata u BiH. Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu. Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.