Author name: Amna H.

Francuska: Hiljade demonstranata na ulicama osudile policijsko nasilje Protesti su održani tri mjeseca nakon smrti 17-godišnjeg Nahela M.,koji je ubijen u policijskoj pucnjavi u Nanterreu krajem juna. Hiljade demonstranata izašlo je sinoć na ulice širom Francuske i protestiralo protiv policijskog nasilja i sistemskog rasizma te tražilo jačanje građanskih sloboda. Protesti su održani tri mjeseca nakon smrti 17-godišnjeg Nahela M.,koji je ubijen u policijskoj pucnjavi u Nanterreu krajem juna. Apel na protest pokrenulo je desetine kolektiva, udruženja, sindikata i političkih organizacija, kako bi podstakli Francuze da učestvuju u ujedinjenom maršu. Demonstranti su nosili baner s porukom “Nacionalna koordinacija protiv policijskog nasilja“. Više od 1.000 policajaca i žandarma mobilisano je za očuvanje reda u Parizu tokom protesta, koji su održani i u Nici i drugim francuskim gradovima.   Izvor: Super TV/AA

Saradnjom federalnog i kantonalnog resornog ministarstva ka očuvanju prirode Ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona Anela Ajšić razgovarala je danas sa federalnom ministricom okoliša i turizma Nasihom Pozder o problemima velikih zagađivača, nedovoljnom inspekcijskom nadzoru te uredbi o nadležnosti izdavanja okolinskih dozvola. Ključnom temom, međutim, pokazala se informacija da je Ministarstvo okoliša i turizma FBiH Tuzlanskom kantonu doznačilo polovinu sredstava za otklanjanje opasnog otpada iz „HAK-a“.  Prema riječima ministrice Ajšić, uplaćen je milion KM. „Prije par dana uplaćena su sredstva u naš trezor u vrijednosti od 1 milion KM tako da nam već teče rok za implementaciju ugovora koji smo potpisali u martu mjesecu tekuće godine. Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice Tuzlanskog kantona već je započelo proceduru i načinilo korake koji su neophodni da bi se ubrzao taj proces. Tako da ćemo u što kraćem roku imati i realizaciju za uklanjanje opasnog materijala na području HAK-a“, kazala je ministrica Ajšić. Tema zaštićenih područja TK i proglašenje novih dijelova zaštićenim područjima je dio razgovora koji je prihvaćen kao aktuelan u momentu kada se razgovara o Zakonu o proglašenju planine Konjuh zaštićenim pejzažem i elaboratu o osnivanju JU.  Dilema oko nadležnosti za izdavanje okolinskih dozvola, za koje je odnedavno Uredbom odgovorno Federalno ministarstvo, također je bila tema današnjeg sastanka. „Mi smo prije toga kada je donošena uredba bili aktivno uključeni i imali određene zahtjeve koji imaju za cilj efikasniju primjenu na području TK. Dobili smo informaciju da je planiran i sastanak u federalnom ministarstvu sa svim kantonalnim ministrima o toj temi.“, kazala je ministrica Ajšić. Na sastanku je bilo riječi i o velikim zagađivačima koji se nalaze na području TK a za čije okolinske dozvole je nadležno Federalno ministarstvo. Zajedničkim djelovanjem, rečeno je, treba uticati na velike zagađivače kako bi se smanjilo zagađenje.

Povoljnija situacija na požarištu kod Dubrovnika, požar se proširio na BiH Na požaru koji je izbio na području Župe dubrovačke situacija je povoljnija, saopštila je u srijedu ujutro Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ), navodeći da su na mjesto upućena dva kanadera. Kako se navodi, vatrogasci su se cijelu noć borili s vatrenom stihijom na požarištu Župa dubrovačka Plat i nadljudskim snagama uspjeli su spriječiti da se on proširi do porodičnih kuća. Na terenu je oko 130 vatrogasaca, a na požarište su upućena i dva kanadera.

U šumskim požarima u južnim regijama Italije poginule četiri osobe Na ostrvu Sicilija, koje je najviše pogođeno požarima, gasi se 86 velikih i manjih požara.  Najmanje četiri osobe poginule su u nesrećama izazvanim šumskim požarima na mnogim mjestima u južnim regijama Italije. Na ostrvu Sicilija, koje je najviše pogođeno požarima, gasi se 86 velikih i manjih požara. Požar, koji je jučer izbio oko aerodroma Palermo na Siciliji, noću se proširio. U zoni požara pronađena su dva ugljenisana tijela. Aerodrom Palermo, koji je tokom noći bio zatvoren za zračni saobraćaj zbog požara, jutros je ponovo otvoren za određene letove. Oko 1.500 ljudi je evakuisano s tog područja zbog požara u blizini aerodroma Palermo. Bolnica Cervello ostala je pod dimom zbog plamena koji se proširio na grad Palermo, dok je iz bolnice evakuisano oko 200 ljudi. Arheološki park Segesta iz starogrčkog doba na ostrvu je također bio zahvaćen plamenom. Na Siciliji, gdje se nastavljaju aktivnosti gašenja požara kopnenim i zračnim putem, povrijeđeni su šumski radnik i dva vatrogasca. U požaru u blizini svoje kuće u gradu Cardeto u Kalabriji, poginuo je 98-godišnjak. Osim toga, preminula je 88-godišnja žena jer medicinske ekipe nisu mogle da dođu do nje. U regionu Kalabrije trenutno ima oko 80 požara, velikih i manjih. Zbog šumskog požara koji je izbio u blizini grada Vieste na obali Jadrana u regiji Puglia na jugoistoku zemlje, evakuisano je oko 2.000 turista iz tri hotela. Dok se aktivnosti gašenja požara nastavljaju u južnim krajevima, visoke temperature i vjetar otežavaju napore vatrogasaca. Regije Lombardija i Veneto na sjeveru Italije bore se sa jakim gradom i olujnim vremenskim uslovima. Regionalna vlada Lombardije sprema se da zatraži od centralne Vlade da proglasi vanredno stanje zbog nevremena koje je do sada uništilo mnoga stabla i putokaze, oštetilo zgrade i vozila, a dvije osobe su poginule.​

Film “Barbie” obara rekorde u američkim i evropskim kinima “Barbie” s Margot Robbie u glavnoj ulozi, je pogled režiserke “Male žene” Grete Gerwing na kultnu lutku koja je debitovala prije 60 godina. Novi film “Barbie”, u kojem glumi Margot Robbie, o svjetski poznatoj lutki puni kina širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Novi film ovaj vikend sa zaradom od 155 miliona dolara, postao je film s najvećom zaradom u 2023, objavio je u nedjelju Warner Bros. Film puni naslovnice širom svijeta obarajući rekorde nakon što je stigao u kina 21. jula. “Barbie” s Margot Robbie u glavnoj ulozi, je pogled režiserke “Male žene” Grete Gerwing na kultnu lutku koja je debitovala prije 60 godina. Vlada Vijetnama zabranila je prikazivanje filma jer vjeruje da je film kineska propaganda. Film je u Vijetnamu prvotno trebao biti prikazan 21. jula.

Italija: Jako nevrijeme pogodilo Milano, požari i visoke temperature na jugu zemlje Dok se visoke temperature i šumski požari nastavljaju na jugu zemlje, kišno i olujno vrijeme negativno utječu na život u sjevernim regijama. Jak vjetar, kiša i grad, koji su zahvatili Milano u ranim jutarnjim satima, uzrokovali su poplave i srušena stabla, od kojih su mnoga pala na parkirane automobile. Prijavljena je ozbiljna šteta na gradskoj električnoj mreži, a voda u centru grada privremeno je isključena. Prijavljen je i jedan smrtni slučaj. Dok se visoke temperature i šumski požari nastavljaju na jugu zemlje, kišno i olujno vrijeme negativno utječu na život u sjevernim regijama. Toplotni talas je na jugu Italije gdje se temperatura zraka u Kataniji u ponedjeljak kretala i do 47,6 stepeni Celzijusa. Vatrogasci se bore sa šumskim požarima na Siciliji. Aerodrom u Palermu je bio zatvoren na nekoliko sati u utorak ujutro zbog vatre u blizini. Poremećaji su zabilježeni i u željezničkom saobraćaju.

Dokumentarni film “Lica iz Bosne”: Golgote u logorima na području Srbije i Crne Gore Premijera filma “Lica iz Bosne“ će biti upriličena 27. jula u 20.30 sati u Žepi, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na pad “zaštićene zone UN-a” Žepa. Premijera dokumentarnog filma “Lica iz Bosne” o logorima u Srbiji i Crnoj Gori u periodu od 1992.-1995. u koje su deportivani i zatvarani građani Bosne i Hercegovine bit će upriličena 27. jula u Žepi, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na pad “zaštićene zone UN-a” Žepa. Autor prvog dokumentarnog filma o logorima u Srbiji i Crnoj Gori je Avdo Huseinović, a realiziran je u produkciji TV Podrinja. Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima u periodu 1992-1995. više hiljada građana Bosne i Hercegovine, pretežno Bošnjaka, bili su zatvoreni u logorima na području Srbije i Crne Gore. U zvaničnim srbijanskim dokumentima vođeni su kao “lica iz Bosne”. “Dokumentarni film ‘Lica iz Bosne’ je prvi dokumentarni film o logorima na području Srbije i Crne Gore tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a u koje su deportovani i zatvarani građani Bosne i Hercegovine. Obrađujemo više logora, od Sremske Mitrovice, Batajnice, Padinske Skele, Šljivovice, Mitrova Polja. U Crnoj Gori logor Morinj i nekoliko policijskih stanica iz kojih su vršene deportacije građana Bosne i Hercegovine u maju 1992. godine”, izjavio je  Avdo Huseinović. Na filmu su radili nešto više od dvije godine. “Značajan dio je sniman na samom terenu, na samim lokalitetima. U filmu, prvenstveno, svjedoče bivši logoraši, ali i analitičari, istraživači…Premijera će biti u Žepi 27. jula. Simbolika tog datuma je u tome da je to dan kada je došlo do izdaje i druge ‘zaštićene enklave UN-a’. Najveći broj ljudi u srbijanskim logorima su bili ljudi s područja Žepe, nakon pada. U logorima Šljivovica i Mitrovo Polje više od 800 njih je prošlo tu golgotu. Zanimljivo je da Srbija decenijama izbjegava bilo kakvo suočavanje sa logorima na svojoj teritoriji i do danas niko nije odgovarao. Sa Crnom Gorom je malo drugačija situacija. Crna Gora je u nekom segmentu priznala grešku svog političkog vrha i isplatila je porodicama određene odštete, ali i u tom slučaju pravda nije zadovoljena jer imamo samo jedan slučaj da je jedan stražar iz logora Morinj osuđen na četiri godine zatvora”, istakao je Huseinović. Dokumentarni film ekskluzivno donosi priče bivših logoraša, a na osnovu relevantne dokumentacije prikazuje, kako su građani Bosne i Hercegovine u logore bili deportovani i zatvarani pod direktnom kontrolom državnog vrha Srbije i Crne Gore. “Kroz ove logore je prošlo sigurno više hiljada osoba. Od 1992. godine ljudi iz Bosanskog Šamca, Posavine i Semberije masovno su vođeni u Sremsku Mitrovicu, na aerodrom Batajnicu, pa kasnije u Niš. U logorima su bile sve metode mučenja, seksulanog zlostavljanja muškaraca, pokrštavanja, mijenjanja njihovog imena”, pojasnio je Huseinović. Smatra da je ova tema apsolutno “pod paučinom” ako pogledamo druge događaje i godišnjice koje se obilježavaju u Bosni i Hercegovini. “Nadam se da će ovaj film otvoriti tu priču i da će biti razlog da se više pažnje posveti samom istraživanju ali i obilježavanju golgote kroz koju su prošli logoraši na području Srbije i Crne Gore”, dodao je Huseinović. Vahidin Mulamustafić, vlasnik i direktor televizije “Podrinje”, rekao je se ovim filmom otklanja sumnja, ako je kod nekoga i postojala, da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat. “U Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, bila je čista agresija. A ovaj film upravo govori o tome. Ne vjerujem da će film kod naših komšija naići na neke pozitivne kritike. Ja znam da je nama potrebna istina, koliko bila gorka za neke druge. Mislim da je film značajan za kompletan balkanski prostor”, rekao je Mulamustafić. Direktor JU Fond Memorijala Kantona Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da su oni, kao institucija, prepoznali važnost svega onoga što Avdo Huseinović radi. “Fond Memorijala je odlučio da podrži i uvrsti taj projekat u sklopu manifestacije ‘Odbrana Bosne i Hercegovine’. Kako god je priča o herojskoj borbi i otporu Armije RBiH je značajna, oslikava je samo jedan segment, također involviranost komšija u agresiju na RBiH oslikava se kroz priču o logorima koji su se nalazili na području Srbije i Crne Gore”, dodao je Kulanić. Logori u Srbiji bili su obuhvaćeni u optužnicama Slobodanu Miloševiću, Vojislavu Šešelju, Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Premijera filma “Lica iz Bosne“ će biti upriličena 27. jula u 20.30 sati u Žepi, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na pad “zaštićene zone UN-a” Žepa.

Održani poslovni susreti privrednika iz BiH i Turske: Robna razmjena u kontinuitetu bilježi rast Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u Bosni i Hercegovini. Najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor i zdravstvo. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je poslovne susrete između bosanskohercegovačkih i turskih privrednika s ciljem unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje, kao i povećanja postojećeg obima robne razmjene. Susretima, organizovanim u okviru posjete delegacije turskih kompanija Bosni i Hercegovini, predvođenim Privrednom komorom Bandirme, prisustvovali su predstavnici kompanija koje posluju u oblastima: tekstil, transport, turizam, građevina (obrada kamena i mermera), poljoprivreda, metal, drvo i proizvodnja namještaja, prehrana, poljoprivredna mehanizacija, trgovina, i sl. Predsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković je u uvodnom obraćanju istakao, između ostalog, da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima i potencijalima za razvoj, a to se prije svega ogleda kroz najznačajnije sektore bh. privrede, kao što su metaloprerađivački i elektro sektor, drvo-prerađivački sektor, građevinski i energetski sektor, a u posljednje vrijeme ubrzano se razvija i IT sektor i sektor turizma. “Bosna i Hercegovina i njena privreda prolazi kroz reformske procese i iz godine u godinu postiže kontinuirani rast BDP-a, povećanje izvoza, kao i povećanje broja zaposlenih. U protekloj godini je ostvaren spoljnotrgovinski promet u iznosu od 24,1 milijardi evra, uz značajan rast izvoza i uz pokrivenost uvoza izvozom od 63,1 posto”, kazao je Marinković. Naveo je da od potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 2004. godine, robna razmjena Bosne i Hercegovine i Republike Turske u kontinuitetu bilježi rast, te je do sada povećana za više od sedam puta. “U 2022. godini sa Turskom ostvaren je obim robne razmjene od 934,8 miliona eura, od čega je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 769,8 miliona eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od 21,4 posto. U prvih šest mjeseci 2023. godine u poređenju sa prvih šest mjeseci 2022., bilježimo smanjenje obima razmjene tj. izvoza za 6,8 posto te uvoza za 9,8 posto. Smatramo da je i ovi današnji poslovni susreti, ali i druge aktivnosti koje se preduzimaju ili će se preduzeti, trebaju ići ka povećanju obima razmjene, ali i ka postepenom smanjenju debalansa u međusobnoj trgovini”, istakao je Marinković. U nastavku događaja upriličena je prezentacija o poslovnom okruženju i investicionim prilikama u Bosni i Hercegovini. Na prezentaciji je istaknuto da je Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u Bosni i Hercegovini i da je najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor, zdravstvo, itd. Bilateralnim sastancima prisustvovali su predstavnici 16 bosanskohercegovačkih i 16 turskih kompanija.