Author name: Amna H.

U šumskim požarima u južnim regijama Italije poginule četiri osobe Na ostrvu Sicilija, koje je najviše pogođeno požarima, gasi se 86 velikih i manjih požara.  Najmanje četiri osobe poginule su u nesrećama izazvanim šumskim požarima na mnogim mjestima u južnim regijama Italije. Na ostrvu Sicilija, koje je najviše pogođeno požarima, gasi se 86 velikih i manjih požara. Požar, koji je jučer izbio oko aerodroma Palermo na Siciliji, noću se proširio. U zoni požara pronađena su dva ugljenisana tijela. Aerodrom Palermo, koji je tokom noći bio zatvoren za zračni saobraćaj zbog požara, jutros je ponovo otvoren za određene letove. Oko 1.500 ljudi je evakuisano s tog područja zbog požara u blizini aerodroma Palermo. Bolnica Cervello ostala je pod dimom zbog plamena koji se proširio na grad Palermo, dok je iz bolnice evakuisano oko 200 ljudi. Arheološki park Segesta iz starogrčkog doba na ostrvu je također bio zahvaćen plamenom. Na Siciliji, gdje se nastavljaju aktivnosti gašenja požara kopnenim i zračnim putem, povrijeđeni su šumski radnik i dva vatrogasca. U požaru u blizini svoje kuće u gradu Cardeto u Kalabriji, poginuo je 98-godišnjak. Osim toga, preminula je 88-godišnja žena jer medicinske ekipe nisu mogle da dođu do nje. U regionu Kalabrije trenutno ima oko 80 požara, velikih i manjih. Zbog šumskog požara koji je izbio u blizini grada Vieste na obali Jadrana u regiji Puglia na jugoistoku zemlje, evakuisano je oko 2.000 turista iz tri hotela. Dok se aktivnosti gašenja požara nastavljaju u južnim krajevima, visoke temperature i vjetar otežavaju napore vatrogasaca. Regije Lombardija i Veneto na sjeveru Italije bore se sa jakim gradom i olujnim vremenskim uslovima. Regionalna vlada Lombardije sprema se da zatraži od centralne Vlade da proglasi vanredno stanje zbog nevremena koje je do sada uništilo mnoga stabla i putokaze, oštetilo zgrade i vozila, a dvije osobe su poginule.​

Film “Barbie” obara rekorde u američkim i evropskim kinima “Barbie” s Margot Robbie u glavnoj ulozi, je pogled režiserke “Male žene” Grete Gerwing na kultnu lutku koja je debitovala prije 60 godina. Novi film “Barbie”, u kojem glumi Margot Robbie, o svjetski poznatoj lutki puni kina širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD). Novi film ovaj vikend sa zaradom od 155 miliona dolara, postao je film s najvećom zaradom u 2023, objavio je u nedjelju Warner Bros. Film puni naslovnice širom svijeta obarajući rekorde nakon što je stigao u kina 21. jula. “Barbie” s Margot Robbie u glavnoj ulozi, je pogled režiserke “Male žene” Grete Gerwing na kultnu lutku koja je debitovala prije 60 godina. Vlada Vijetnama zabranila je prikazivanje filma jer vjeruje da je film kineska propaganda. Film je u Vijetnamu prvotno trebao biti prikazan 21. jula.

Italija: Jako nevrijeme pogodilo Milano, požari i visoke temperature na jugu zemlje Dok se visoke temperature i šumski požari nastavljaju na jugu zemlje, kišno i olujno vrijeme negativno utječu na život u sjevernim regijama. Jak vjetar, kiša i grad, koji su zahvatili Milano u ranim jutarnjim satima, uzrokovali su poplave i srušena stabla, od kojih su mnoga pala na parkirane automobile. Prijavljena je ozbiljna šteta na gradskoj električnoj mreži, a voda u centru grada privremeno je isključena. Prijavljen je i jedan smrtni slučaj. Dok se visoke temperature i šumski požari nastavljaju na jugu zemlje, kišno i olujno vrijeme negativno utječu na život u sjevernim regijama. Toplotni talas je na jugu Italije gdje se temperatura zraka u Kataniji u ponedjeljak kretala i do 47,6 stepeni Celzijusa. Vatrogasci se bore sa šumskim požarima na Siciliji. Aerodrom u Palermu je bio zatvoren na nekoliko sati u utorak ujutro zbog vatre u blizini. Poremećaji su zabilježeni i u željezničkom saobraćaju.

Dokumentarni film “Lica iz Bosne”: Golgote u logorima na području Srbije i Crne Gore Premijera filma “Lica iz Bosne“ će biti upriličena 27. jula u 20.30 sati u Žepi, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na pad “zaštićene zone UN-a” Žepa. Premijera dokumentarnog filma “Lica iz Bosne” o logorima u Srbiji i Crnoj Gori u periodu od 1992.-1995. u koje su deportivani i zatvarani građani Bosne i Hercegovine bit će upriličena 27. jula u Žepi, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na pad “zaštićene zone UN-a” Žepa. Autor prvog dokumentarnog filma o logorima u Srbiji i Crnoj Gori je Avdo Huseinović, a realiziran je u produkciji TV Podrinja. Tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima u periodu 1992-1995. više hiljada građana Bosne i Hercegovine, pretežno Bošnjaka, bili su zatvoreni u logorima na području Srbije i Crne Gore. U zvaničnim srbijanskim dokumentima vođeni su kao “lica iz Bosne”. “Dokumentarni film ‘Lica iz Bosne’ je prvi dokumentarni film o logorima na području Srbije i Crne Gore tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, a u koje su deportovani i zatvarani građani Bosne i Hercegovine. Obrađujemo više logora, od Sremske Mitrovice, Batajnice, Padinske Skele, Šljivovice, Mitrova Polja. U Crnoj Gori logor Morinj i nekoliko policijskih stanica iz kojih su vršene deportacije građana Bosne i Hercegovine u maju 1992. godine”, izjavio je  Avdo Huseinović. Na filmu su radili nešto više od dvije godine. “Značajan dio je sniman na samom terenu, na samim lokalitetima. U filmu, prvenstveno, svjedoče bivši logoraši, ali i analitičari, istraživači…Premijera će biti u Žepi 27. jula. Simbolika tog datuma je u tome da je to dan kada je došlo do izdaje i druge ‘zaštićene enklave UN-a’. Najveći broj ljudi u srbijanskim logorima su bili ljudi s područja Žepe, nakon pada. U logorima Šljivovica i Mitrovo Polje više od 800 njih je prošlo tu golgotu. Zanimljivo je da Srbija decenijama izbjegava bilo kakvo suočavanje sa logorima na svojoj teritoriji i do danas niko nije odgovarao. Sa Crnom Gorom je malo drugačija situacija. Crna Gora je u nekom segmentu priznala grešku svog političkog vrha i isplatila je porodicama određene odštete, ali i u tom slučaju pravda nije zadovoljena jer imamo samo jedan slučaj da je jedan stražar iz logora Morinj osuđen na četiri godine zatvora”, istakao je Huseinović. Dokumentarni film ekskluzivno donosi priče bivših logoraša, a na osnovu relevantne dokumentacije prikazuje, kako su građani Bosne i Hercegovine u logore bili deportovani i zatvarani pod direktnom kontrolom državnog vrha Srbije i Crne Gore. “Kroz ove logore je prošlo sigurno više hiljada osoba. Od 1992. godine ljudi iz Bosanskog Šamca, Posavine i Semberije masovno su vođeni u Sremsku Mitrovicu, na aerodrom Batajnicu, pa kasnije u Niš. U logorima su bile sve metode mučenja, seksulanog zlostavljanja muškaraca, pokrštavanja, mijenjanja njihovog imena”, pojasnio je Huseinović. Smatra da je ova tema apsolutno “pod paučinom” ako pogledamo druge događaje i godišnjice koje se obilježavaju u Bosni i Hercegovini. “Nadam se da će ovaj film otvoriti tu priču i da će biti razlog da se više pažnje posveti samom istraživanju ali i obilježavanju golgote kroz koju su prošli logoraši na području Srbije i Crne Gore”, dodao je Huseinović. Vahidin Mulamustafić, vlasnik i direktor televizije “Podrinje”, rekao je se ovim filmom otklanja sumnja, ako je kod nekoga i postojala, da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat. “U Bosni i Hercegovini nije bio građanski rat, bila je čista agresija. A ovaj film upravo govori o tome. Ne vjerujem da će film kod naših komšija naići na neke pozitivne kritike. Ja znam da je nama potrebna istina, koliko bila gorka za neke druge. Mislim da je film značajan za kompletan balkanski prostor”, rekao je Mulamustafić. Direktor JU Fond Memorijala Kantona Sarajevo Ahmed Kulanić rekao je da su oni, kao institucija, prepoznali važnost svega onoga što Avdo Huseinović radi. “Fond Memorijala je odlučio da podrži i uvrsti taj projekat u sklopu manifestacije ‘Odbrana Bosne i Hercegovine’. Kako god je priča o herojskoj borbi i otporu Armije RBiH je značajna, oslikava je samo jedan segment, također involviranost komšija u agresiju na RBiH oslikava se kroz priču o logorima koji su se nalazili na području Srbije i Crne Gore”, dodao je Kulanić. Logori u Srbiji bili su obuhvaćeni u optužnicama Slobodanu Miloševiću, Vojislavu Šešelju, Jovici Stanišiću i Frenkiju Simatoviću pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Hagu. Premijera filma “Lica iz Bosne“ će biti upriličena 27. jula u 20.30 sati u Žepi, u sklopu obilježavanja Dana sjećanja na pad “zaštićene zone UN-a” Žepa.

Održani poslovni susreti privrednika iz BiH i Turske: Robna razmjena u kontinuitetu bilježi rast Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u Bosni i Hercegovini. Najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor i zdravstvo. Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine organizovala je poslovne susrete između bosanskohercegovačkih i turskih privrednika s ciljem unapređenja ekonomske saradnje dvije zemlje, kao i povećanja postojećeg obima robne razmjene. Susretima, organizovanim u okviru posjete delegacije turskih kompanija Bosni i Hercegovini, predvođenim Privrednom komorom Bandirme, prisustvovali su predstavnici kompanija koje posluju u oblastima: tekstil, transport, turizam, građevina (obrada kamena i mermera), poljoprivreda, metal, drvo i proizvodnja namještaja, prehrana, poljoprivredna mehanizacija, trgovina, i sl. Predsjednik VTK/STK BiH Zdravko Marinković je u uvodnom obraćanju istakao, između ostalog, da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim prirodnim resursima i potencijalima za razvoj, a to se prije svega ogleda kroz najznačajnije sektore bh. privrede, kao što su metaloprerađivački i elektro sektor, drvo-prerađivački sektor, građevinski i energetski sektor, a u posljednje vrijeme ubrzano se razvija i IT sektor i sektor turizma. “Bosna i Hercegovina i njena privreda prolazi kroz reformske procese i iz godine u godinu postiže kontinuirani rast BDP-a, povećanje izvoza, kao i povećanje broja zaposlenih. U protekloj godini je ostvaren spoljnotrgovinski promet u iznosu od 24,1 milijardi evra, uz značajan rast izvoza i uz pokrivenost uvoza izvozom od 63,1 posto”, kazao je Marinković. Naveo je da od potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 2004. godine, robna razmjena Bosne i Hercegovine i Republike Turske u kontinuitetu bilježi rast, te je do sada povećana za više od sedam puta. “U 2022. godini sa Turskom ostvaren je obim robne razmjene od 934,8 miliona eura, od čega je uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 769,8 miliona eura, uz pokrivenost uvoza izvozom od 21,4 posto. U prvih šest mjeseci 2023. godine u poređenju sa prvih šest mjeseci 2022., bilježimo smanjenje obima razmjene tj. izvoza za 6,8 posto te uvoza za 9,8 posto. Smatramo da je i ovi današnji poslovni susreti, ali i druge aktivnosti koje se preduzimaju ili će se preduzeti, trebaju ići ka povećanju obima razmjene, ali i ka postepenom smanjenju debalansa u međusobnoj trgovini”, istakao je Marinković. U nastavku događaja upriličena je prezentacija o poslovnom okruženju i investicionim prilikama u Bosni i Hercegovini. Na prezentaciji je istaknuto da je Republika Turska na desetom mjestu najznačajnijih stranih investitora u Bosni i Hercegovini i da je najviše investirano u prerađivačku industriju, a značajne su investicije i u finansijski, trgovački, transportni, građevinski sektor, zdravstvo, itd. Bilateralnim sastancima prisustvovali su predstavnici 16 bosanskohercegovačkih i 16 turskih kompanija.

“035 SHOW”: Večeras otkrivamo tajne dobrog glasa i kvalitetne ishrane Koje najčešće prehrambene greške ljudi čine? Da li su ljudi opterećeni vanjskim izgledom, kilažom i načinom ishrane? Koja je formula dobrog glasa? Da li je teško biti vegetarijanac u Bosni i Hercegovini? Ovo su samo neka od postavljenih pitanja našim večerašnjim gošćama emisije „035 show“. Večeras od 20.15 sati uživajte uz ugodan razgovor, mnoštvo korisnih savjeta, te uz igrice koje smo pripremili za sopranisticu Dženanu Huseinagić i Mirhu Skakić nutricionistkinju iz Tuzle. Dženana Huseinagić sopranistica iz Tuzle, očarava svojim glasom zajedno sa kolegicom Dženanom, te nastupaju u cijeloj našoj domovini i mnogim svjetskim gradovima. Mirha Skakić magistrica nutricionizma će nam otkriti mnogo korisnih savjeta za kvalitetniji i zdraviji način života. Koje namirnice naše gošće preferiraju u svom privatnom životu gledajte večeras na Super TV. Za udobnost i lijep izgled našeg studia pobrinuo se namještaj „Konfor“ iz Tuzle, a za odijevnu kombinaciju naše voditeljice Amne Hadžić zaslužna je modna dizajnerica Anita Taletović Chtioui.   Izvor: Super TV

Stigla i posljednja grupa hadžija u Bosnu i Hercegovinu Posljednjim avionom putovalo je rukovodstvo Ureda za hadž i umru i medicinski radnici koji su sa hadžijama bili u Mekki do polaska posljednjeg aviona. Posljednja grupa hadžija danas je u ranim jutarnjim satima stigla na sarajevski aerodrom. Posljednjim avionom putovalo je rukovodstvo Ureda za hadž i umru i medicinski radnici koji su sa hadžijama bili u Mekki do polaska posljednjeg aviona. „Hvala Allahu, stigli smo s posljednjom grupom od 158 hadžija u domovinu. Umorni smo, ali sretni i zadovoljni što smo obavili hadžske obrede i vratili se zdravi i živi. Sve u svemu, možemo kazati da je organizacija ovogodišnjeg hadža bila vrlo uspješna“, kazao je prilikom dolaska rukovodilac Ureda za hadž i umru Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Dževad ef. Hadžić, objavila je MINA. Efendija Hadžić se osvrnuo i na rad medicinskog tima, posebno pohvalivši njihovu posvećenost i spremnost da budu na raspolaganju hadžijama. „Moram pohvaliti i doktorski tim koji je predano obavljao svoje zadatke. Oni su obavili više od 3.000 pregleda, a sve što je bilo pred njima su obavili na jednom vrhunskom nivou“, istakao je Hadžić. Prokomentarisao je slučajeve kašnjenja letova, uz pojašnjenje njihovih uzroka, kao i korake koji su poduzeti tim povodom. „Mislim da su naše hadžije zadovoljne. Bilo je malo problema u povratku, ali to nije bilo u našim rukama. Jednostavno, avio-kompanija je kasnila nekoliko dana. Svima koji su morali ići smo obezbijedili povratak. Oni koji nisu morali, jednostavno su uživali u tom nekom produženom boravku u Mekki u uslovima koji su bili odlični“, rekao je Hadžić. Ove godine je u organizaciji Ureda za hadž i umru iz Bosne i Hercegovine putovalo 2.200 hadžija. U taj broj je uračunato i rukovodstvo hadža, odnosno vodiči i ljekarska ekipa. Najstariji hadžija ima 84, a najmlađi 15 godina.

Evropska unija putem Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Tuzla podržala osnivanje osam novih biznisa Gradonačelnik Grada Tuzle potpisao je ugovore o dodjeli  finansijske i stručne podrške osnivanju vlastite samostalne djelatnosti i početku poslovanja sa korisnicima podrške u okviru Programa podrške poduzetništvu kroz razvoj poslovnih ideja u gradu Tuzli. Radi se o podršci za osam novoosnovanih vlastitih djelatnosti koje su registrovali korisnici podrške iz II grupe učesnika Programa podrške poduzetništvu putem Lokalnog partnerstva Tuzla. Pokrenuti poslovni poduhvati obuhvataju različite obrtničke djelatnosti među kojim je i jedna zajednička obrtnička radnja koju su registrovale dvije korisnice podrške iz ovog Programa. Prije registrovanja biznisa, poduzetnici su razvili poslovnu ideju, izradili poslovni plan i prema razrađenom poslovnom planu pokrenuli vlastitu poslovnu djelatnost, te unaprijedili  znanja o poduzetništvu i razvili svoje poduzetničke vještine. Jedna od korisnica podrške je Semra Sukanović Bešlagić, koja je ovom prilikom kazala:„To je brend kozmetike za njegu lica, tijela i kose. Proizvodi su rađeni na prirodnoj bazi, inspirisani su prirodom, a s obzirom da sam ja po struci farmaceut, sadrže još neke aktivne komponente za još efikasnije djelovanje. Zahvaljujem se Međunarodnoj organizaciji rada i projektu koji realizuje Grad Tuzla, a finansira Evropska unija, uspjela sam da obezbjedim sredstva i pokrenem svoj posao i otvorim prvu poslovnicu u Tuzli“. Program podrške poduzetništvu kroz razvoj poslovnih ideja u gradu Tuzli realizuje se u okviru  Projekta „Partnerski pristup lokalnom razvoju Tuzla“, uz podršku Međunarodne organizacije rada (MOR),  a finansira se iz sredstava Evropske unije u okviru projekta „Podrška Evropske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje -Faza II (LEP II). „Grad Tuzla opredjeljen je ka razvoju privrede, privrednih djelatnosti, ovo je dokaz da je Grad Tuzla, u pravom smislu riječi, partner svima onima koji imaju dobre poslovne ideje, gdje im kroz razne međunarodne projekte pružamo stručnu edukaciju, pomoć i podršku u razvoju ideja i na kraju registraciju djelatnosti, a opet kroz budžet i budžetske aktivnosti, imamo linije podrške privrednicima kroz projekat „Siguran start“ gdje podržavamo novoregistrovane obrte u prvoj i drugoj godini poslovanja“, istakao je gradonačelnik Lugavić. U okviru Projekta „Partnerski pristup lokalnom razvoju Tuzla“ uspostavljeno je Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Tuzla (LPZ Tuzla), u kojem je Grad Tuzla glavni partner i koji implementira ovaj Projekat u saradnji  sa ostalim partnerima.  Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Tuzla jedno je od 20 uspostavljenih u zemlji u okviru projekta “Podrška Evropske unije lokalnim partnerstvima za zapošljavanje – Faza II” (LEP II), kojeg Evropska unija financira s 4 miliona eura, a provodi Međunarodna organizacija rada (MOR). Ovaj projekat ima za cilj da doprinese poboljšanju prilika zapošljavanja u lokalnim zajednicama dajući podršku razvoju lokalnih partnerstava za zapošljavanje kao partnerski uspostavljenih mehanizama za tržište rada koji osiguravaju pristup formalnom zapošljavanju na lokalnom nivou.