Sindikat pravosuđa TK traži priznanje reprezentativnosti i bolji materijalni status zaposlenika
Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa Tuzlanskog kantona Nedžad Vrbić istakao je da je ovaj sindikat formiran isključivo radi zaštite prava zaposlenika u pravosudnim institucijama TK. „Smatramo da raniji sindikati, koji ne dolaze iz pravosuđa, ne mogu adekvatno predstaviti Vladi težinu poslova i odgovornosti koje mi obavljamo. Zato smo se organizirali“, kazao je Vrbić.
Sindikat je osnovan u aprilu 2024. godine, a već u prvoj godini okupio je oko 220 članova iz šest pravosudnih institucija. Sredinom 2025. podnesen je zahtjev za utvrđivanje reprezentativnosti, koji su rukovodioci općinskih sudova u Tuzli, Srebreniku, Kladnju i Banovićima, Kantonalnog suda Tuzla i Kantonalnog tužilaštva prihvatili. Rješenja su objavljena i u Službenim novinama TK.
Vrbić naglašava da, uprkos tome, Vlada TK i resorno ministarstvo nisu otvorili socijalni dijalog sa ovim sindikatom: „Kako je moguće da sindikat koji zastupa 60 ljudi bude partner Vladi, dok se naš glas, koji predstavlja 220 zaposlenika, ignoriše? Evropske konvencije jasno kažu da je pravo na organizaciju štrajka način da poslodavac čuje naše zahtjeve.“
Glas zaposlenih iz sudova
Članica sindikata Elvira Halilagić, zaposlena u Općinskom sudu Tuzla već 27 godina, opisuje svakodnevne izazove: „Radimo bez pauze, često po nekoliko sati u sudnici, a naš rad i odgovornost se ne vrednuju. Sud u velikoj mjeri počiva na nama, običnim radnicima, ali nas niko ne čuje.“
Halilagić navodi da plata višeg asistenta iznosi oko 1150 KM, uz dodatke koji ukupno dosežu oko 1300–1400 KM. „Svaki posao je težak i treba ga platiti. Mi tražimo da se naš rad i odgovornost priznaju, da nas prime i saslušaju, kako bismo zajedno našli rješenje“, poručila je.
Reforma bez rješenja za radnike
Vrbić upozorava da se u pravosudni sistem BiH uvodi tzv. „švedski model“ reforme, kojim se administrativnom osoblju dodaju nove obaveze i odgovornosti, ali bez razgovora o poboljšanju materijalnog statusa. „Ako se od radnika traži više, onda se mora govoriti i o njihovim primanjima“, zaključio je predsjednik sindikata.
Dokumenti, podaci i informacije objavljeni na domeni supertv.ba/supertelevizija.com se mogu koristiti samo za individualne potrebe korisnika, uz poštivanje svih autorskih i vlasničkih prava te prava trećih osoba. Super TV polaže autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizualne i audio materijale, baze podataka i programski kod). Neovlašteno korištenje bilo kojeg dijela domene smatra se kršenjem autorskih prava, i može rezultirati sudskim i drugim postupcima protiv prekršitelja.
(SUPER TV)
