Vlada TK predlaže niz mjera kako bi se podigao nivo sigurnosti u školama Vlada Tuzlanskog kantona u utorak na 9. vanrednoj sjednici donijela je zaključak kojim prihvata Informaciju koju su sačinili Ministarstvo obrazovanja i nauke, Ministarstvo unutrašnjih poslova i Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak sa prijedlozima mjera u vezi sa dešavanjima u Javnoj ustanovi Osnovna škola “Lukavac Grad” Lukavac 14. juna 2023. godine. Poslušajte koje se mjere predlažu u našem televizijskom prilogu objavljenom u Super vijestima.

TK: Šteta tokom poplava prelazi 18 miliona KM, Vlada TK ove godine planira za sanaciju izdvojiti 5 do 6 miliona KM  Prema danas iznesenim informacijama na konferenciji za medije Vlade TK, materijalna šteta nakon poplava u Tuzlanskom kantonu proteklih dana prelazi 18 miliona KM. Obilne kišne padavine uzrokovale su bujične poplave i porast vodostaja u svim vodotocima, izlijevanje iz korita i poplavama na području nekoliko općina. Preliminarne procjene pokazuju da se radi o štetama čije razmjere prevazilaze ekonomske mogućnosti općina i kantona, te će biti neophodna pomoć viših nivoa vlasti. Od strane općinskih komisija za procjenu šteta urađene su preliminarne procjena štete od poplava i klizišta za tri općine. Prema tim procjenama materijalna šteta iznosi preko 18 miliona KM. “Nastojali smo tokom poplava biti na terenu, uvjerili smo se u razmjere katastrofe, te smo hitno djelovali u pogođenim dijelovima Tuzlanskog kantona. Ubrzali smo proces izmjene i dopune Budžeta Tuzlanskog kantona za 2023. godinu kako bi stvorili mogućnost izdvajanja sredstava za sanaciju nastalih šteta. U ovoj godini planiramo izdvojiti 5 do 6 miliona KM”, rekao je Irfan Halilagić premijer TK. Poplavljeno je više desetaka stambenih i pomoćnih objekata i poljoprivredno zemljište. Na području kantona su aktivirana klizišta koja ugrožavaju stambene i pomoćne objekte, saobraćajnice i vodotoke. Stanje prirodne nepogode zbog poplava i klizišta proglašeno je na području 4 općine i na nivou Tuzlanskog kantona. U akcijama zaštite i spašavanja vršena je evakuacija nekoliko porodica koje su smještene kod rodbine.

Blokirani pojedini granični prelazi između Kosova i Srbije Granični prelazi između Kosova i Srbije, Jarinje, Brnjak i Merdare, blokirani su za izlazak s Kosova. Prema podacima koji su postavljeni na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, prelaz Brnjak je blokiran s obje strane granice, dok su prelazi Jarinje i Merdare blokirani za prolaz kamiona i autobusa. Prethodno je Ministarstvo inostranih poslova i dijaspore Kosova sinoć saopštilo da na teritoriji Srbije, u blizini graničnih prelaza Jarinje i Merdare, zbog protesta koji su u toku, nije moguć prolazak autobusa i kamiona koji dolaze sa Kosova. Takođe se ističe da ni prolazak automobila trenutno nije bezbjedan. Ministarstvo je pozvalo građane koji su već ušli na teritoriju Srbije da koriste granične prelaze Mutivoda i Bela Zemlja ili da krenu putem preko Sjeverne Makedonije (granični prelaz Preševo) preko Skoplja. Ukoliko nisu ušli u Srbiju, mole se građani da ne putuju kroz tu zemlju. “S obzirom na to da je u opticaju mnogo lažnih vijesti koje imaju za cilj širenje straha, pozivamo sve građane da prate Policiju Kosova s najnovijim zvaničnim informacijama u vezi sa tim”, navode iz ministarstva. Iako je kosovski premijer Albin Kurti na konferenciji za novinare održanoj 15. juna kazao da Srbiji nisu uvedene ekonomsko-trgovinske sankcije, nego su zbog bezbjedonosne situacije pojačane kontrole na graničnim prelazima, od tada kamioni s robom iz Srbije ne mogu da uđu na Kosovo. Kako prenose lokalni mediji, upravo je to razlog što su kamioni koji danima čekaju na ulazak na Kosovo odlučili da blokiraju izlazak kamiona i autobusa sa kosovske na srbijansku stranu granice. Do toga je došlo nakon što su srbijanske snage uhapsile tri kosovska policajca, koja su bila na dužnosti u pograničnom pojasu na sjeveru Kosova.

Murphy: Pred Vladom FBIH je rijetka šansa, ukoliko je propusti, propustila ju je zauvijek Pred Vladom Federacije Bosne i Hercegovine je šansa koja se rijetko pruža. Ukoliko se ta prilika propusti, propuštena je zauvijek i nema nazad, poručeno je danas nakon sastanka predstavnika Vlade Federacije BiH sa ambasadorom Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH Michaelom Murphyjem i šefom Delegacije Europske unije u BiH Johannom Sattlerom. U Sarajevu je održan sastanak na kojem je potvrđena posvećenost EU-a i SAD-a europskom putu Bosne i Hercegovine te naglašeno kako je pred Vladom FBIH velika šansa. – Murphy: Smatrat ćemo odgovornima one koji odaberu da prokockaju ovu priliku – Murphy je naglasio da je pred Vladom Federacije BiH ključni trenutak te da, nakon četiri godine tehničkog mandata uz neznatnu realizaciju ključnih reformi, čelnici FBiH imaju priliku nadoknaditi propušteno. “To znači rješavanje bitnih pitanja za građane poput inflacije, obrazovanja i zapošljavanja. Isto tako to znači i odmicanje od uvijek istih etnonacionalističkih nesuglasica koje su uvijek i iznova paralizirale napredak. SAD je spreman pomoći svim onim liderima koji su spremni da isprazne priče pretvore u konkretne priče, konkretan napredak i reforme za dobrobit građana BiH. Isto tako, smatrat ćemo odgovornima one koji odaberu da prokockaju ovu priliku za promjenu zarad čisto vlastitih i uskih interesa“, poručio je ambasador Murphy, te dodao: “Prilike kao što je ovakva su veoma rijetke, ukoliko ih se propusti, propuštene su zauvijek, i nema nazad. Nadam se da će ova Vlada FBiH u potpunosti iskoristi ovu šansu.“ Murphy je važnim istakao donošenje zakona o projektu “Južne interkonekcije”, koja bi, kako je kazao, omogućila postojanje više izvora za snadbijevanje prirodnim gasom i otvorila na stotine, ako ne hiljade novih radnih mjesta. – Sattler predstavnicima Vlade FBiH predao 27 prioriteta – Sattler je također potvrdio kako se ovakve prilike ukazuju rijetko, te kako je ovo ispružena ruka ne samo Vladi Federacije BiH, nego i vladama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. “Svima onima koji su spremni i voljni da rade teški i zahtjevni posao a koji bi u konačnici trebao da pomogne unapređenju i vraćanju povjerenja građana. Jedna od stavki je svakako i najava više sredstava i više novca gdje ćemo pokazati sa svoje strane da naša podrška nije samo deklarativna već da smo itekako spremni iskoristiti postojeće geopolitičke prilike, iskoristiti činjenicu da u BiH imamo sazive vlada koje su itekako spremne da rade više i bolje“, kazao je Sattler. Dodao je kako je današnju priliku iskoristio te ministrima dostavio listu prioriteta i prioritetnih pitanja na europskom putu. “U pitanju je njih 27. Već neke tri ili četiri stavke će se naći na dnevnom redu sjednice ili domova federalnog parlamenta. Primjer je svakako propis vezan sa status žrtava rata, te dugoočekivani zakoni u oblasti energetike“, rekao je Sattler. – Nikšić: Ne odustajemo od zacrtanih prioriteta – Nikšić je, ističući kako su SAD i EU svojim dosadašnjim ponašanjem i pristupom pokazali da su prijatelji BiH i njenih građana, rekao kako su tokom današnjeg sastanka čuli šta su to njihove želje, ali i kako su iznijeli i prioritete koje je pred sebe stavila Vlada FBiH. “Drago mi je da smo se našli na većini naših prioriteta, prije svega u tome da je ključno opredjeljenje i ove Vlade vladavina prava i zakona u BiH, beskompromisna borba protiv kriminala i korupcije“, naglasio je Nikšić. Dodao je kako predstoji priča o fiskalnoj reformi, energetskoj tranziciji, energetskim zakonima. “Mi smo ih upoznali sa izazovima koji su pred Federalnom vladom. Pred nama su izazovi kako ćemo tu atmosferu iz Vlade prenijeti u parlament. Iskazali smo vrlo čvrsto svoje opredjeljenje da ne odustajemo od onoga što smo zacrtali kao naše prioritete”, poručio je Nikšić.

Plenković i Krišto: Nema teme koja nije bila raspravljena, razgovarali smo i o Trgovskoj gori Održana je zajednička sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, na čijem dnevnom redu je bilo niz zaključaka od zajedničkog interesa Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a kojima će se dodatno unaprijediti bilateralni odnosi. Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske, nakon zajedničke sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske, izrazio je zadovoljstvo jer su sjednicu, na kojoj su raspravili 32 tačke te otvorili niz raznih tema, održali u Zagrebu. Kako je kazao, razgovarali su o saradnji u kontekstu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, apsorpciji evropskih sredstava, Trgovskoj gori, strukturnim projektima, pitanjima iz zdravstva, pitanjima obrane… Plenković je naveo da su razgovarali i o migracijama, upravljanju granicama, civilnoj zaštiti, obrazovanju… “Hrvatska i Bosna i Hercegovina su u prošloj godini dosegle razmjenu u iznosu od četiri milijarde eura. To je za 50 posto više nego 2021. godine, što svjedoči o intenzivnim ekonomskim odnosima dvije zemlje. Unapređujemo sve infrastrukturne projekte koji će bolje povezati Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, od mostova, cesta, boljeg upravljanja graničnim prelazima do činjenice da članstvo Hrvatske u šengenskom prostoru i europrostoru treba pomoći Bosni i Hercegovini, a ne predstavljati barijeru za njene građane”, pojasnio je Plenković. Istakao je da je od posebnog interesa projekat Južne plinske interkonekcije. “Želimo investirati u plinovode koji bi od Dugog polja išli prema Zagvozdu, Imotskom, a zatim u Bosnu i Hercegovinu. Na taj način bi pomogli plinifikaciju tog dijela Bosne i Hercegovine. Želimo da se taj projekat u godinama koje su pred nama realizuje. Dotakli smo se pitanja sukcesije i pitanja zračne luke u Trebinju, pitanja koja se tiču imovinsko-pravnih odnosa… Nema teme koja nije bila raspravljena na sjednici”, kazao je Plenković. Dotakao se i podrške Hrvatske Bosni i Hercegovini kada je riječ o članstvu u Evropsku uniju. “Deset godina članstva u EU daje nam za pravo da možemo naše iskustvo i ono na čemu smo radili u proteklom razdoblju s puno dobre volje nastojati sugerisati u procesu pregovora i reformi nama prijateljskoj Bosni i Hercegovini. Članstvo u EU za Hrvatsku je značilo veliki transformativni proces, dalo je okvir za reformske napore. Sva ta iskustva Hrvatska je spremna prenijeti Bosni i Hercegovini, naravno, uz očekivanje da se razriješe i prehodna pitanja. Pitanja poput ustavnih reformi, reformi Izbornog zakona koje su temelj funkcioniranja svake države i vjerujemo da će po tom pitanju dogovori u BiH biti plodonosni u narednom razdoblju”, kazao je Plenković. “Taj problem svakako treba riješiti, naša pozicija je stalna. Politika koju Vlada RH vodi prema BiH je pozitivna. Kreiramo ozračje koje će omogućiti da se ovi problemi riješe”, kaže Plenković. Dvije vlade su raspravljale i o zbrinjavanju radioaktivnog otpada u Čerkezovcu na Trgovskoj gori, pitanju koje opterećuje odnose dviju država. “Što se tiče otvorenih pitanja, njih naravno u odnosima zemalja uvijek ima, pogotovo ako su susjedne zemlje. Što se tiče Trgovske gore, htio bih kazati nekoliko riječi da javnost i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini dobije konkretne detalje. Riječ je o lokaciji na Banovini, koja je šest kilometara jugozapadno od Dvora na Uni, a dva kilometra od bh. granice. Tamo bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad, onaj koji vrlo malo zrači. Nama nije poznato da je bilo gdje došlo do nekoga incidenta, u zemljama koje su imale slična odlagališta. Radilo bi se da je seizmički otporan kao i od kontaminacija podzemnih voda. Radioaktivni otpad tamo bi bio čvrst. Hrvatska bi kada bi se gradilo, primijenila sve standarde, kako prema sebi tako i prema BiH”, kazao je Plenković. Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, kazala je nakon sjednice da je cilj bio da jačaju i naglase dobrosusjedske odnose. “Sjednica je za mene jedan vid bilateralne saradnje. Za mene je važno da smo prešli 32 tačke i pod temom razno otvorili sva pitanja koja su bila od interesa i za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Sjednica je prošla u radnoj i pozitivnoj atmosferi. Cilj je da bio da jačamo i naglasimo naše prijateljske i dobrosusjedske odnose. Ovim pitanjima i dnevnim redom smo izrazili našu namjeru i volju u rješavanju svih otvorenih pitanja”, navela je Krišto. Kako je kazala, razgovarali su o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, pitanju sukcesije u duhu prijateljskih odnosa. Krišto je izjavila da su dali podršku i velikom broju infrastrukturnih projekata, odnosno sporazuma. Kao važne teme istakla je, između ostalih, i sporazum o rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja i novih mostova preko rijeke Save, kao i brojnih modernizacija cesta i željezničke pruge. Sklopljen je i novi ugovor o pograničnoj saradnji koji uključuje izgradnju novih graničnih prelaza i pretvaranje povremenih i stalne prelaze. Razgovarali su i o zbrinjavanju radioaktivnog otpada. Smatra da je spremnost da se na zajedničku sjednicu stave ova pitanja snažan iskorak. “Da smo spremni aktivnije raditi. Na ovom pitanju rade stručni timovi. Razgovarali smo da se nastavi saradnja”, kazala je Krišto. Osvrnula se i na reformu Izbornog zakona u BiH. “To je pitanje koje još uvijek opterećuje odnose i političke prilike pa i rad institucija unutar Bosne i Hercegovine. Još uvijek imamo u Bosni i Hercegovini da jedan narod bira drugom narodu političke predstavnike u institucijama. To su pitanja koja u Bosni i Hercegovini trebamo riješiti kao prioritetna kako bismo napravili snažan iskorak i po drugim pitanjima koja se tiču i vladavine prava i socio-ekonomskih reformi, a čime bi i evropski put Bosne i Hercegovine bio ubrzaniji”, dodala je Krišto. Izvor: Super TV/Anadolija

Promocija knjige „Ja sam malko radoznalko“ Ćamila Softića 22. juna u Centru za kulturu Lukavac Književnost namijenjena djeci čini poseban segment djelovanja domaćih autora koji nemamo tako često priliku promovisati u Centru za kulturu Lukavac. Stoga nam veliku radost pričinjava promocija posebnog djela simpatičnog naziva „Ja sam malko radoznalko“, kažu nam iz Centra za kulturu Lukavac. Ovo je četvrta zbirka poezije za djecu iz stvaralačkog opusa književnika Ćamila Softića, koja će biti promovisana u Multimedijalnoj sali, u četvrtak 22. juna u 18:00 sati. Promotor ovog zanimljivog ostvarenja iz oblasti dječijeg stvaralaštva bit će književnik Safet Berbić. Zbirka pjesama „Ja sam malko radoznalko“ u znaku je želje pjesnika da svojom poezijom za djecu njihovo djetinjstvo učini sretnijim a njihovo odrastanje jednostavnijim i lakšim. Ilustracije pjesama u zbirci „Ja sam malko radoznalko“ autorsko su djelo mlade talentovane umjetnice Tijane Rodić, a kako ističu poznavaoci književnosti, riječ je o knjizi koju treba imati svako dijete i dakako, svako dijete u nama. Ulaz za sve posjetioce je slobodan.