Kancelarija EU u BiH: Najave Dodika o dekretu za sprečavanje ulaska Schmidta u RS još jedna provokacija Žalosno je što predsjednik Republike Srpske ponovo stavlja težište na podjele, zapaljive i destabilizujuće poteze umjesto na reforme koje nose stvarne koristi za građane, navodi se u saopštenju.  Iz Kancelarije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini u petak je saopšteno da najave predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika o dekretu kojim se sprečava ulazak visokog predstavnika Christana Schmidta u RS predstavlja još jednu provokaciju koja narušava ustavni okvir BiH. Naglašeno je da inicijativa nije ni pravno utemeljena niti provodiva. Evropska unija podržava misiju visokog predstavnika i njegov ured. “U vrijeme kada koalicija na državnom nivou ulaže napore u usvajanje zakona relevantnih za napredak na evropskom putu, žalosno je što predsjednik Republike Srpske ponovo stavlja težište na podjele, zapaljive i destabilizujuće poteze umjesto na reforme koje nose stvarne koristi za građane”, ističu iz Kancelarije EU-a u BiH.   Izvor: Super TV/AA

Vlada TK izdvaja 866.500 KM za energijsku efikasnost javnih objekata u TK Danas je Vlada Tuzlanskog kantona donijela Akcioni plan energijske efikasnosti javnih objekata na području Tuzlanskog kantona za 2023. godinu. Ovim su, u skladu sa Studijom energijske efikasnosti javnih objekata Tuzlanskog kantona, utvrđeni objekti sa područja našeg kantona za koje će biti finansiranje mjere energijske efikasnosti. Ukupna vrijednost implementacije planiranih mjera na ukupno 10 objekata ove godine iznosi 866.500 KM, a u okviru čega će se zamijeniti grijanje u školskim objektima JU OŠ „Klokotnica“ u Doboj Istoku i JU OŠ „Teočak“, PŠ Stari Teočak. U JU „Džakule“ u Gračanici, JU OŠ „Banovći“ u Banovićima bit će izvršena termoizolacija zidova, dok će u JU OŠ „Kalesija“, PŠ Gornja Kalesija uz termoizolaciju zidova biti izvršena i zamjena vanjske stolarije. Osim navedenog, u Domu zdravlja u Živinicama bit će izvršena termoizolacija zidova, dok će u domovima zdravlja u Lukavcu i Kalesiji biti zamijenjena, odnosno ugrađena vanjska stolarija. U Kladnju će u zgradi policije biti termoizolirani zidovi, a na Klinici za hirurgiju UKC-a Tuzla će biti utopljen krov.

Od početka godine u pokušaju ili nezakonitom prelasku granice evidentirano 4.557 osoba Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je informaciju Ministarstva sigurnosti o stanju migracija u BiH za prvih šest mjeseci ove godine, koja će biti dostavljena Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu. U izvještajnom razdoblju Bosna i Hercegovina je odobrila strancima ukupno 6.148 dozvola boravka. Granična policija Bosne i Hercegovine u nezakonitom prelasku ili pokušaju nezakonitog prelaska granice evidentirala je 4.557 osoba, što je povećanje za 65 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Osobe otkrivene u nezakonitom prelasku bile su većinom državljani Afganistana (782), Turkiye (381), Pakistana (158), Bangladeša (89) i Maroka (82). U ovom razdoblju nastavljeno je prisustvo policijskih službenika u nadzoru državne granice i identificiranim mjestima mogućeg nezakonitog prelaska granice, posebno na granici sa Srbijom i Crnom Gorom. S tim u vezi, nastavljen je izvanredan angažman policijskih službenika GPBiH u postrojbama u čijoj zoni odgovornosti je pojačan migracijski pritisak, kao i saradnja s drugim policijskim agencijama na poslovima nadzora granice. Služba za poslove sa strancima u prvih šest mjeseci 2023. godine evidentirala je 12.931 nezakonitog migranata, što je najveći broj do sada evidentiranih nezakonitih migranata nakon usporavanja migracija usljed pandemije COVID-19. Poduzete su sljedeće mjere prema strancima koji su otkriveni u nezakonitom boravku na teritoriju BiH: mjera protjerivanja s teritorija BiH izrečena je za 1.100 osoba, 754 osoba je obuhvaćeno mjerom nadzora, boravak je otkazan za 404 osobe, a viza poništena za njih 40. U četiri privremena prihvatna centra (ukupni kapacitet 4.880 mjesta) prosječno je u prvoj polovini ove godine boravilo 1.000 osoba, što je upola manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Na dan 30. juni ove godine u ovim centrima boravila je 1.131 osoba. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u prvih šest mjeseci 2023. godine iskazalo je 11.966 osoba, od čega je zahtjev za azil u BiH podnijelo njih 54 ili 0,53 posto od ukupnog broja iskazanih namjera za azil. Pozitivno su riješena 23 zahtijeva za međunarodnom zaštitom, odnosno 21 osoba ostvarila je pravo na supsidijarnu zaštitu, dok je dvjema osobama odobren status azila. Pored navedenog, supsidijarna zaštita produljena je za četiri osobe. Zahtjev za azil odbijen je za devet, a postupak obustavljen 29 osoba.

Ramić, Salkić i Hurtić uputili pismo visokom predstavniku Schmidtu Edin Ramić poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Ramiz Salkić i Amir Hurtić poslaniciu Narodnoj skupštini Republike Srpske poslali su otvoreno pismo visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu zbog sve učestalijih napada na Bošnjake u RS-u. U pismu upućenom visokom predstavniku naveli su da će izostanak adekvatne reakcije značiti saučesništvo u daljem provođenju diskriminacije Bošnjaka i eventualnim napadima na Bošnjake u bh. entitetu RS-u. “Kao izabrani predstavnici bošnjačkog naroda sa prostora entiteta RS, radi kontinuiranih napada na Bošnjake u ovom entitetu i generalnog pogoršavanja bezbjedonosne situacije želimo Vas ovim putem pozvati na konkretnu reakciju radi provođenja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kao što ste i sami rekli u saopštenju OHR-a Aneks VII je jedan od temelja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Upravo ovaj Aneks nikad nije proveden na području ovog entiteta kako je to predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom. Od samog početka povratka Bošnjaci su izloženi bezbjedonosnim prijetnjama, napadima, ranjavanjima i ubistvima koja nikad do danas nisu rasvijetljena od strane policije i nadležnih tužilaštava. Bošnjaci su diskriminirani jer u školama ne mogu izučavati bosanski jezik, ne mogu se zaposliti u javna preduzeća, niti lokalne, a ni entitetske organe u skladu sa Ustavom entiteta RS članom 97. Jedan od ključnih problema po bezbjednost Bošnjaka jeste jednonacionalna struktura policije entiteta RS i simbolično učešće u njenoj strukturi Bošnjaka i Hrvata. Danas od oko 7000 policijskih službenika svega je 330 Bošnjaka, a Hrvata 62, što ni u kojem slučaju ne odražava ustavni princip koji predviđa zastupljenost po popisu iz 1991. godine. Ovaj ustavni princip na nivou države Bosne i Hercegovine konzumiraju ravnopravno sva tri naroda, dok u entitetu RS se to pravo osporava Bošnjacima i Hrvatima čime se krši Ustav entiteta, ali i Dejtonski mirovni sporazum. Vaša je obaveza da zaštitite Dejtonski mirovni sporazum i omogućite provođenje Aneksa VII, povratak bez bilo kog oblika diskriminacije. Bošnjaci su diskriminirani jer se ne provode odredbe Ustava koje garantiraju pravo na zastupljenost u entitetskim organima. Neadekvatna zastupljenost Bošnjaka u policijskim strukturama entiteta ključni je razlog nepovjerenja Bošnjaka u entitetsku policiju i neadekvatnu reakciju policije te učestale napade ekstremista na Bošnjake u entitetu RS. Pismo koje su vam uputili predstavnici bošnjačkih organizacija civilnih žrtava rata na najslikovitiji način prikazuje stanje i položaj Bošnjaka u ovom entitetu, ali i na probleme koji nastaju zbog jednonacionalne strukture policijskih snaga u ovom entitetu. Zbog toga pozivamo Vas, da na temeljima ovlasti koje vam daje Dejtonski mirovni sporazum i mandat visokog predstavnika, da poduzmete korake na obezbjeđivanju provođenja Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma i primjenu ustavnih odredbi radi adekvatne zastupljenosti Bošnjaka i Hrvata u entitetskim organima uključujući i policijsku strukturu. Pozivamo vas na hitnu reakciju u skladu sa vašim mandatom, radi poštivanja Ustava i Dejtonskog mirovnog sporazuma u interesu mira, stabilnosti, ostvarivanja Ustavom zagarantovanih prava i sigurnosti Bošnjaka u ovom entitetu. Izostanak adekvatne reakcije značit će saučesništvo u daljem provođenju diskriminacije Bošnjaka i eventualnim napadima na Bošnjake u ovom entitetu” stoji u saopćenju.

Saopćenje predsjedavajućeg Općinskog vijeća Banovići Roberta Lapčevića Obzirom da 11. augusta se na redovno zakazanoj sjednici Općinskog vijeća Banovići trebala razmatrati tačka dnevnog reda „Prijedlog 14 vijećnika o donošenju Odluke o opozivu općinskog načelnika dr. Bege Gutića“, a ista nije održana zbog nedostatka kvoruma, u skladu sa članom 59. stav 2. Poslovnika o radu Općinskog vijeća Banovići ponovo zakazujem sjednicu Općinskog vijeća sa istim dnevnim redom. Na dnevnom redu zakazane sjednice naći će se i navedena tačka „Prijedlog donošenja Odluke o opozivu općinskog načelnika. Nova sjednica Općinskog vijeća Banovići održat će se 14.09.2023. godine, u multimedijalnoj sali BKC-a, sa početkom u 15 sati i 30 minuta. Poziv je u pismenoj formi upućen svim vijećnicima i pozivam 14 vijećnika, koji čine novu parlamentarnu većinu, da prisustvuju sjednici.

Sirija: Teroristička organizacija PKK/YPG izvela raketni napad na džamiju u Al-Babu Teroristi YPG/PKK-a, koji su zauzeli regiju Urayme na istoku Al-Baba, napali su selo Al-Ulasli višecijevnim raketnim bacačima. Teroristička organizacija PKK/YPG granatirala je raketama džamiju i kuće civila u selu Al-Ulasli u okrugu Al-Bab na sjeveru Sirije. Teroristi YPG/PKK-a, koji su zauzeli regiju Urayme na istoku Al-Baba, napali su selo Al-Ulasli višecijevnim raketnim bacačima. Nekoliko raketa koje su pale na selo pogodile su kuće civila, a meta napada bila je i džamija “Omar bin Hattab“ koja je pretrpjela štetu. Nakon terorističkog napada, oko 200 porodica koje žive u Al-Ulasliju moralo je da se preseli u centar Al-Baba. Abdullah, jedan od seljana, rekao je dopisniku Anadolu da je u napadu terorista PKK/YPG-a oštećena i džamija. “PKK/YPG je bombardovao džamiju. Oko 90 posto civila u selu je izbjeglo. Džamija je Božija kuća, nije povezana ni sa jednom vojnom grupom, ali je pogođena. Džamija je pretrpjela velika oštećenja”, rekao je Abdullah. PKK je separatistička i teroristička organizacija koja se nalazi na listi terorističkih grupa u Turkiye, Evropskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama. Tokom višedecenijske terorističke kampanje protiv Turkiye, teroristi PKK-a ubili su najmanje 40.000 ljudi. YPG je ogranak terorističke organizacije PKK koji djeluje u Siriji.

Bećirović: Dodikove prijetnje visokom predstavniku nisu personalne prirode, to su prijetnje Zapadu i BiH Nakon Dodikove prijetnje da će “opkoliti kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine prema slovenačkom modelu iz 1991”, ovo je najopasnija prijetnja mirovnom procesu, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović. Brutalne prijetnje Milorada Dodika upućene legalnom visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini uveliko podsjećaju na prijetnje koje je predstavnicima međunarodne zajednice upućivao pravosnažno presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović. Povodom nezapamćene i brutalne prijetnje predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika da će “policijske stanice u ovom entitetu imati zadatak da izbace Schmidta čim saznaju da se nalazi u RS”, te da se priprema “uredba o hapšenju i deportaciji Christina Schmidta”, oglasio se Bećirović. “Brutalne prijetnje Milorada Dodika upućene legalnom Visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini uveliko podsjećaju na prijetnje koje je predstavnicima međunarodne zajednice upućivao pravosnažno presuđeni ratni zločinac Ratko Mladić. Nakon Dodikove prijetnje da će ‘opkoliti kasarne Oružanih snaga Bosne i Hercegovine prema slovenačkom modelu iz 1991’, ovo je najopasnija prijetnja mirovnom procesu”, rekao je Bećirović. Podsjetio je da sedmicama i mjesecima upozorava međunarodne i domaće zvaničnike da je u Bosni i Hercegovini na sceni otvoreni napad na ustavni poredak države Bosne i Hercegovine i temeljne odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma. “Nažalost, ulazimo u treći mjesec neskrivenog i brutalnog udara na ustavni poredak sa nesagledivim posljedicama za mir i stabilnost ovog dijela Evrope. Međunarodna zajednica, a posebno svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma, moraju zaustaviti rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma i otvaranje novog žarišta u srcu Evrope. Suština Dodikove brutalne prijetnje Visokom predstavniku međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini nije personalne prirode. Ovo nije napad samo na Schmdita. To je direktna prijetnja Zapadu, Dejtonskom mirovnom sporazumu, mirovnom procesu i državi Bosni i Hercegovini”, kazao je Bećirović. Javno poziva Vijeće za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini da čvrsto podrži visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini koji treba, u najkraćem roku, donijeti odluku o smjeni Milorada Dodika sa funkcije predsjednika entiteta RS-a i predsjednika SNSD-a zbog antidejtonskog djelovanja.