31. redovna sjednica Općinskog vijeća Banovići bez kvoruma (video)  Danas zakazanu 31. sjednicu Općinskog vijeća Banovići bojkotovala većina vijećnika Većina vijećnika Općinskog vijeća Banovići koju predvodi PDA ponovo bojkotovala sjednicu na koju su došli vijećnici iz opozicije  i načelnik Bego Gutić. Na sjednici je planirano razmatranje prijedloga za sazivanje vanredne sjednice Općinskog vijeća Banovići na kojoj bi se razmatrala inicijativa pokrenuta od 14 vijećnika za pokretanje postupka opoziva općinskog načelnika Bege Gutića. Pogledajte video!

Edin Ramić: Čović se “zahvalio” Schmidtu slanjem potpredsjednika HDZ-a na sastanak kod Dodika Nakon što mu je izmjenama Ustava FBiH zacementirao poziciju u vlasti, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović se „zahvalio“ Christianu Schmidtu tako što je poslao zvaničnika svoje stranke na sastanak na kojem se rušio Visoki predstavnik. Prisustvo HDZ-ovog potpredsjednika entiteta RS Davora Pranjića sastanku kojeg je jučer u Banjoj Luci sazvao predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, a na kojem je zaključeno da se RS mora braniti od „napada nelegitimnog Schmidta“, nije ništa drugo nego Čovićev prst u oko Visokom predstavniku, ali i onim stranim ambasadama koje stoje iza Schmidta i njegovih posljednjih intervencija na Ustav FBiH. Kako HDZ tretira Visokog predstavnika dovoljno govori i činjenica da je Pranjić samo dan ranije odbio sastanak sa Schmidtom. Ovakav razvoj situacije pokazuje da je Schmidt nametanjem izmjena koje pogoduju HDZ-u BiH i jednodnevnom suspenzijom Ustava FBiH na štetu bošnjačkog naroda zapravo ojačao one snage koje podrivaju poziciju Visokog predstavnika, a eliminisao one koji su bili ključna podrška u čuvanju ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine i provedbi svih reformi u kojima je učestvovao i Ured visokog predstavnika.

Poziv Komšiću i Bećiroviću da organizuju sastanak, neophodan jedinstven odgovor probosanskih snaga Stranka demokratske akcije poziva izabrane članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića i Denisa Bećirovića, da organizuju sastanak na koji bi bili pozvani predstavnici svih parlamentarnih probosanskih političkih stranaka. Na tom sastanku bi se trebao utvrditi zajednički odgovor na aktuelne udare na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, na prijetnje njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, te miru i stabilnosti, te odrediti „crvene linije“ ispod kojih se neće ići u procesima koji su pred nama, a koji se tiču izmjena Ustava, funkcionisanja Ustavnog suda BiH, Izbornog zakona, državne imovine i drugih  vitalno važnih pitanja. SDA je spremna uložiti svoje kapacitete u definisanje i provedbu neophodnih koraka kojima će se zaustaviti destruktivne politike koje ugrožavaju stabilnost države, te omogućiti nastavak njenog euroatlantskog puta. Vlast entiteta RS, predvođena Miloradom Dodikom, u posljednjim mjesecima provodi najteže udare na Dejtonski mirovni sporazum od njegovog potpisivanja. Zakoni koje je usvojila Narodna skupština RS-a kojima se odbacuje obaveza primjene odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Visokog predstavnika na prostoru tog bosanskohercegovačkog entiteta, a zatim i ograničavanje kretanja preko entitetske linije, predstavljaju de facto stavljanje van snage Dejtonskog mirovnog sporazuma. Grubo narušavanje ustavnopravnog poretka Bosne i Hercegovine, prijetnje secesijom i kontinuirani napadi i pritisci kojima su izloženi bošnjački povratnici u entitet RS prijete daljom eskalacijom krize i nanošenjem nesagledivih posljedica po državu Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane. Izostanak odlučne i konkretne reakcije OHR-a, država garanata Dejtonskog mirovnog sporazuma, Vijeća za provedbu mira, bh. pravosuđa, ali i Dodikovih partnera u državnoj vlasti koji su mu u zamjenu za pozicije isporučili ključeve državne vlasti i apsolutnu kontrolu nad sigurnosnim i finansijskim sektorom, dodatno ohrabruje retrogradne snage da nastave sa provođenjem separatističkih politika. Pokušaj kreiranja narativa o promjeni politike Milorada Dodika, njegovoj kooperativnosti i spremnosti na zauzimanje proevropskog kursa, kojima su stranke tzv. „Trojke” u proteklom periodu pravdale date ustupke, pokazao se kao sebična i neodgovorna  politika, koja je vlastima entiteta RS  samo proširila prostor za provođenje aktivnosti na realizaciji ranije zacrtanih ciljeva. Pitanje zaštite interesa države Bosne i Hercegovine mora biti iznad bilo čijeg ličnog ili stranačkog interesa. Zbog toga trenutno stanje zahtjeva jedinstven, konkretan i snažan odgovor svih patriotskih snaga, kojim će se zaustaviti negativni trendovi i spriječiti katastrofalne posljedice po državu Bosnu i Hercegovinu.

“Leševi vanzemaljaca” prikazani u Mexico Cityju Medijima u Mexico Cityju prikazani su navodni “leševi vanzemaljaca”. Dva “leša vanzemaljaca”, odnosno neljudskih bića, prikazana su na konferenciji za novinare meksičkog novinara i stručnjaka za NLO (neidentificirani leteći objekat) Jaimea Maussana. Ovaj nesvakidašnji događaj koji je privukao veliku pažnju javnosti održan je dan nakon prvog javnog saslušanja u Kongresu u zemlji na tu temu sa stručnjacima za NLO. Tijela prikazana u kutijama, imaju po tri prsta na svakoj ruci, pronađena su u Peruu 2017. godine. Stručnjaci su izjavili da ovaj tijela nemaju nikakve veze s ljudskim bićima. Navodni “leševi vanzemaljaca” prikazani su i meksičkim političarima u Kongresu. Događaj je predvodio Maussan, koji je pod zakletvom svjedočio da mumificirani primjerci nisu dio “naše zemaljske evolucije”, pri čemu je skoro trećina njihove DNK ostala nepoznata. Tvrdnje samoproglašenog ufologa još nisu dokazane, a Maussan je ranije bio povezan s tvrdnjama o otkrićima koja su kasnije opovrgnuta. Na javnoj raspravi, Maussan je američkim zvaničnicima i članovima meksičke vlade pokazao nekoliko video snimaka “NLO-a i neidentifikovanih anomalnih fenomena” prije nego što je otkrio navodne “vanzemaljske leševe”.   Izvor: Super TV/AA

Schmidt: Presuđeni ratni zločinci ne bi trebali obavljati javne funkcije Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt učestvovao je na Međunarodnoj konferenciji povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prilikom čega je govorio o temi ratnih zločina. Schmidt je u izjavi prije početka konferencije podsjetio kako su se prije 30 godina dogodile okrutne i užasne stvari, uključujući genocid u Srebrenici, ratne zločine kao i zločine protiv čovječnosti. “Mislim da moramo jasno staviti do znanja da niko ko je osuđen u Hagu ili na drugom sudu po ovim optužbama ne bi trebao više biti dio javnog života i na javnoj funkciji. Svi trebaju znati što se dogodilo”, rekao je Schmidt. Naglasio je da je potrebno imati registar onih koji su počinili ratne zločine po preporuci EU-a i da na tome rade. “Pratim prethodni izvještaj Evropske unije iz 2019. godine i učinit ćemo to u što skorijem vremenu”, zaključio je Schmidt.

Vijeće ministara BiH održalo 23. redovnu sjednicu: Utvrđen Sporazum o financiranju prekogranične suradnje BiH – Srbija 2021. – 2027. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je održalo 23. redovnu sjednicu na kojoj je utvrdilo Prijedlog sporazuma o financiranju Programa aktivnosti prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Srbija za razdoblje 2021. – 2027. godina između Europske unije i Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije, javlja Anadolu. Zaduženo je Ministarstvo financija i trezora BiH da Prijedlog sporazuma, s Osnovama za zaključivanje, dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika sporazuma odredi direktora Direkcije za europske integracije BiH. Predmetnim sporazumom utvrđuje se financiranje prekograničnog programa aktivnosti suradnje Bosna i Hercegovina – Srbija 2021. – 2027. godina, ukupne vrijednosti 16.223.529,42 eura, od čega se očekuje maksimalan doprinos EU-a u iznosu od 14 miliona eura. Za implementaciju ovog programa kontribuciju u vezi s pojedinačnim projektima u iznosu od 2.223.529,42 eura snosit će krajnji korisnici projekata, pretežno s nižih razina vlasti, a u slučaju da se kao korisnik granta pojavi neka od institucija Bosne i Hercegovine, sredstva domaćeg sufinanciranja bit će planirana u budžetu institucija BiH. Program aktivnosti prekogranične suradnje se provodi u skladu s odredbama Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Bosne i Hercegovine o aranžmanima za implementaciju financijske pomoći Europske unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) za razdoblje 2021. – 2027. godina i u skladu s odredbama Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Republike Srbije o aranžmanima za provođenje financijske podrške Europske unije Republici Srbiji u okviru IPA-e III za razdoblje 2021. – 2027. godina. Program prekogranične suradnje ima za cilj unapređenje dobrosusjedskih odnosa, njegovanje integracije u EU i promoviranje društveno-ekonomskog razvoja kroz zajedničke lokalne i regionalne inicijative, dajući doprinos jačanju međusobne suradnje i unapređenju sigurnosti. – Odobren višegodišnji projekt nabave vozila za OSA-u – Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta “Nabava službenih specijaliziranih vozila za potrebe Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine” za razdoblje od 2024. do 2026. godine, u ukupnom iznosu od šest miliona KM. Finansijska sredstva namijenjena su za kupovinu 100 putničkih motornih vozila i dva kombi vozila. Ovaj višegodišnji projekt bit će financiran iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, i to s po 2.500.000 KM u 2024. i 2025. godini te s 1.000.000 KM u 2026. godini. – Sredstva za nabavu i nadogradnju specijalne opreme za OSA-u – Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta “Nabava i nadogradnja specijalne opreme za potrebe Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine” za razdoblje od 2024. do 2026. godine, u ukupnom iznosu od 18 miliona KM. Sredstva su namijenjena za nabavu elektroničkih sustava za prikupljanje podataka i nadogradnju sustava za nadzor telekomunikacija i interneta. Višegodišnji projekt bit će financiran iz proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, i to s po šest miliona KM tijekom tri godine provedbe. – Imenovan direktor direkcije za europske integracije BiH – Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za državnu službu BiH, imenovalo je Elviru Habotu za direktoricu Direkcije za europske integracije (DEI) BiH, na mandat od pet godina, počevši od 03.10.2023. godine. Istovremeno, doneseno je Rješenje o razrješenju dosadašnjeg direktora DEI BiH Edina Dilberovića, koje stupa na snagu 02.10.2023. godine.

Bh. prijestolnica domaćin džudo takmičenja Sarajevo European Open 2023 Predsjednik Organizacionog odbora Branislav Crnogorac kazao je da se ovo veliko takmičenje po treći put održava u Sarajevu. U Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, 16. i 17. septembra održat će se Sarajevo European Open 2023 na kojem će učestvovati džudisti iz 30 država. Ovim povodom održana je konferencija za novinare Džudo saveza Bosne i Hercegovine kojoj su prisustvovali predsjednik Organizacionog odbora Branislav Crnogorac, direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić, bh. džudistkinja Larisa Cerić i bh. džudista Toni Miletić. Crnogorac je naglasio da se ovo veliko takmičenje po treći put održava u Sarajevu. “Poznato je da je Džudo savez Bosne i Hercegovine jedan od najboljih tehničkih organizatora velikih sportskih priredbi, posebno džudo sporta. Mi smo imali čast da 2003. godine organiziramo Evropsko prvenstvo za juniore, i to Evropsko prvenstvo je te godine proglašeno najboljom tehničkom organizacijom u konkurenciji svih evropskih takmičenja”, rekao je Crnogorac. Istakao je da je European Open kriterijsko takmičenje na kojem pobjednici plasmanom osvajaju bodove za olimpijsku i svjetsku rang listu. “Ovo je posebno važno jer se nalazimo u predolimpijskoj godini. Naši sportisti će nastojati da osvoje bodove ovdje kako bi se domogli olimpijske norme. U ovom trenutku Džudo savez Bosne i Hercegovine ima jednu olimpijsku normu, a njena nositeljice je naša Larisa Cerić”, kazao je Crnogorac. Dodao je da je Cerić favorit na ovom takmičenju, a bh. džudista Miletić će imati zahtjevno takmičenje gdje će morati uložiti maksimalne napore da bi osvojio bodove za predstojeće Olimpijske igre 2024. godine. “Optimista sam kada su u pitanju rezultati jer nastupa naš najbolji tim”, poručio je Crnogorac, koji je ujedno i trener bh. tima. Fazlagić je istakao da je vrlo važno da se ovakve manifestacije održavaju u Sarajevu, odnosno Bosni i Hercegovini. “Turistička zajednica će i u budućnosti ovo pomagati jer ovo su vrhunski sportski događaji kako bi nam dolazili vrhunski sportisti, da se pune hoteli, da ljudi ostaju što više dana i da nose lijepa sjećanja iz Sarajeva i budu naši ambasadori kada se vrate u svoje zemlje”, kazao je Fazlagić. Najbolja bh. džudistkinja izjavila je da uvijek voli da se takmiči u Sarajevu jer je to poseban osjećaj. “Znam da se od mene puno očekuje. Uvijek želim da se predstavim na najbolji način, da se čuje himna Bosne i Hercegovine i nadam se da će i ovaj put tako biti. U dobroj sam formi, dobro treniram. Prvi sam nosilac, konkurencija je jaka ali znam da mogu i znam da ću dati sve od sebe”, rekla je Cerić. Miletić je istakao da je svjestan da je u njegovoj kategoriji velika konkurencija i da svi žele skupiti bodove za Olimpijske igre, ali će učiniti sve da ih i on osvoji. “Izuzetne su emocije uvijek kada se nastupa u Sarajevu, kada dođe domaća publika. Nadam se da ćemo jako dobro odraditi sve i potrudit ćemo se da skupimo bodove koji su potrebni za Olimpijske igre”, kazao je bh. džudista. Na European Openu 2023 u Sarajevu učestvovat će ukupno 268 takmičara iz 30 država, a Bosnu i Hercegovinu će se predstavljati 15 takmičara.

Bećirović: Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović zatražio od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke, poručio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović na međunarodnoj konferenciji na temu “30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, nasljeđe i izazovi”. Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti sa prostora bivše Jugoslavije. Cilj konferencije jeste ukazati na doprinos MKSJ u međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima ali i pitanje kako nastaviti dalje sa procesuiranjem ratnih zločina. “Današnja konferencija ima veliki značaj jer ukazuje na značaj i rezultate rada Haškog tribunala, ali i podiže svijest u nacionalnim i međunarodnim okvirima o važnosti suprotstavljanja ideologijama i politikama koje dovode do genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina”, rekao je Bećirović. Podsjetio je da je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) 25. maja 1993. osnovalo Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (MKTJ) s ciljem zaustavljanja kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja. Kako je kazao, Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo odluku da se osnuje međunarodni sud sa isključivim zadatkom da krivično goni osobe odgovorne za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriji bivše Jugoslavije od 1. januara 1991. godine, do datuma koji odredi Vijeće sigurnosti nakon ponovne uspostave mira, te je usvojenom Rezolucijom naložio i da se usvoji Statut Međunarodnog suda. “Vijeće sigurnosti UN-a je usvojenom Rezolucijom utvrdilo da situacija na području bivše Jugoslavije, a prevashodno na području Republike Bosne i Hercegovine, predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. Rezolucijom je Vijeće sigurnosti UN-a iskazalo odlučnu namjeru da zaustavi takve zločine i da preduzme efektivne mjere da se osobe koje su za njih odgovorne privedu pred lice pravde. Naime, Vijeće sigurnosti UN-a je bilo uvjereno da bi kao ad hoc mjera, osnivanje međunarodnog suda i krivično gonjenje osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava, doprinijelo uspostavljanju i održavanju mira”, podsjetio je Bećirović. Istakao je da je osnivanjem Haškog tribunala zauzet jasan stav – procesuiranje lica odgovornih za počinjenje ratnih zločina od suštinskog je značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob. “Svjedoci smo da se međunarodni oružani sukobi, nažalost, i dalje događaju, stoga svi oni koji prijete ili upotrebljavaju silu, suprotno Povelji UN-a, trebaju biti svjesni da će se pozvati na odgovornost za počinjena krivična djela, te da će se pred nadležnim sudskim organima utvrditi objektivne činjenice o pravnoj prirodi datih sukoba. Osnivanjem Tribunala, međunarodna zajednica je potaknula razvoj međunarodnog krivičnog prava i dala vjetar u jedra ideji o ukidanju nekažnjivosti za teška kršenja Ženevskih konvencija, zakona i običaja ratovanja, genocida i zločina protiv čovječnosti. Svojim radom Tribunal je, jednako kao i Mehanizam, dao mogućnost žrtvama da se i njihov glas čuje, čime je aktualizirano pitanje položaja žrtve u savremenim krivičnopravnim postupcima”, rekao je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Naglasio je da je osnivanje MKTJ-a imalo pravni, historijski, civilizacijski i moralni značaj. “Tribunal je bio prvi međunarodni krivični sud formiran nakon Nirnberškog i Tokijskog suda koji su procesuirali zločince nakon Drugog svjetskog rata. Haški tribunal je ostavio ogromnu arhivu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima. Između ostalog, hašku zaostavštinu čini: 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa. U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka. Ukupno je izrečeno skoro 1.500 godina zatvora i 7 doživotnih kazni. Tribunal nije sudio narodima već je utvrđivao individualnu odgovornost. Iz presuda MKTJ, političari iz susjednih država, ali i neki iz Bosne i Hercegovine moraju izvući pouke. Oni moraju shvatiti da se politika sile, agresije i zločina ne isplati i da uvijek postoje mehanizmi koji sankcioniraju takve politike. Istina o počinjenom genocidu i naslijeđe Haškog tribunala ostaje trajna opomena čovječanstvu”, poručio je Bećirović. Prema njegovim riječima, civilizacijska tekovina MKTJ-a je da su pred lice pravde izvedeni neki od najviših dužnosnika odgovornih za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine. “Izvođenje pred Haški tribunal predsjednika, generala, upravnika logora i drugih odgovornih lica nadmašilo je i početna očekivanja s početka rada ovog međunarodnog ad hoc suda. Odlukama koje se tiču genocida počinjenog nad Bošnjacima, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, MKTJ je pokazao da visoki položaj nekog pojedinca ne može biti zaštita od krivičnog gonjenja. Tribunal je potvrdio i pravnu prirodu rata vođenog protiv međunarodno priznate države Republike Bosne i Hercegovine”, rekao je Bećirović. Istakao je da je pravosnažnim presudama Haškog tribunala, uključujući i presude o udruženim zločinačkim poduhvatima, dokazano da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. “Susjedne države su vodile rat za teritorije s ciljem stvaranja velike Srbije, a u jednom periodu rata i velike Hrvatske. Nažalost, uprkos presudama MKTJ i Međunarodnog suda pravde, još uvijek svjedočimo anticivilizacijskom djelovanju nekih političara koji negiraju genocid i glorificiraju ratne zločince. Opasnost od političara koji slijede ideologiju i politiku zločinaca ne smijemo podcijeniti. Ni mi u Bosni i Hercegovini, ni međunarodna zajednica. Nakon trideset godina rada Tribunala (i Mehanizma) pred nama su novi zadaci: kazivanje istine i njegovanje kulture sjećanja”, smatra Bećirović. Mišljenja je da bi se taj zadatak mogao obaviti potrebno je krenuti od objektivnih činjenica utvrđenih u postupcima pred Tribunalom. “Ma kako bolne i teške one bile, moramo krenuti od njih, jer samo one mogu predstavljati osnovu za uspostavu stabilnog i prosperitetnog društva. Laži, manipulacije i veličanje zločinačkih politika i ideologija ne vode u dobrom pravcu. Povodom 30-te godišnjice od osnivanja Haškog tribunala podsjećam da sam zatražio da UN donese pravedno rješenje i da kompletnu originalnu arhivu Haškog tribunala pohrani u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine”, kazao je Bećirović. Naime, kao član Predsjedništva BiH početkom ove godine zatraži je od generalnog sekretara UN-a, predsjednika Generalne skupštine UN-a i predsjednice Rezidualnog mehanizma za krivične sudove da se arhivska građa Haškog tribunala pohrani

U Sarajevu konferencija o osnivanju MKSJ-a: Hag je procesuirao najodgovornije Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) danas je u Sarajevu počela dvodnevna međunarodna konferencija pod nazivom “30 godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi”, u organizaciji Udruženja “Pokret Majke enklava Srebrenice i Žepe“ te Udruženja žrtava i svjedoka genocida. Konferenciji prisustvuju bivše i sadašnje sudije, tužioci, žrtve svjedoci, novinari svjedoci, kao i studenti s prostora bivše Jugoslavije. Cilj konferencije je ukazati na doprinos MKSJ-a međunarodnom pravnom poretku, doprinos svjedoka u procesima, ali i pitanje kako nastaviti dalje s procesuiranjem ratnih zločina. Munira Subašić, predsjednica Pokreta “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, kazala je da je cilj konferencije prvenstveno da kažu onima koji se bave pitanjem nestalih osoba, koji se bave procesuiranjem ratnih zločina, koji se bave ljudskim pravima, da su majke još uvijek tu. “Da čekamo istinu i tražimo pravdu, da nismo pronašle kosti naše djece, a zločinci slobodno šetaju, slobodno se veličaju i nagrađuju. Pravde nema na ovom svijetu. Mislim da je Haški tribunal uradio mnogo, da je osudio i presudio, a sudije iz BiH, Srbije i Hrvatske moraju nastaviti njihov put”, kazala je Subašić. Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, rekao je da se konferencija organizuje povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. “Cilj je da napravimo rezime jednog ad hoc suda koji je po našem mišljenju doprinio razvoju međunarodnog prava, ali ono što je za nas najbitnije, presudio je najznačajnije i najodgovornije počinioce ratnih zločina na prostoru Bosne i Hercegovine, naravno i šire, na području Jugoslavije”, pojasnio je Tahirović. Prema njegovim riječima, sada se mora znati šta dalje. “Imamo presude, činjenice da se te presude negiraju, činjenicu da se veličaju presuđeni ratni zločinci i naravno zato su tu tužioci iz regije, naši glavni tužioci, tužioci iz Slovenije i Kosova, nažalost, iz Srbije se nisu odazvali, dok su iz hrvatske u zadnji momenat otkazali. Ali su tu tužioci koji bi nama trebali dati odgovore šta dalje i kako zaštititi te presude. Zadovoljan sam onim što je Tribunal uradio. Hag je procesuirao najodgovornije”, istakao je Tahirović. U konferenciji, između ostalih, učestvuju član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, Graciela Gatti Santana, predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MICT), Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Abubacarr Tambadou, sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, i Johann Sattler, šef delegacije EU u BiH.