Oštra rasprava u UN-u: Lagumdžija odgovorio predstavniku Srbije na negiranje genocida u Srebrenici

Na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, posvećenoj radu Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, došlo je do oštre rasprave između stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatka Lagumdžije i predstavnika Srbije. U središtu rasprave bili su genocid u Srebrenici, odgovornost Srbije utvrđena presudom Međunarodnog suda pravde, kao i odnos prema naslijeđu međunarodnih sudova.

Obraćajući se Generalnoj skupštini UN-a, Zlatko Lagumdžija naglasio je značaj očuvanja naslijeđa Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, ističući da prava žrtava, potraga za nestalim osobama i borba protiv negiranja genocida moraju ostati u središtu njihovog djelovanja.

Lagumdžija je upozorio da zatvaranje Mehanizma mora biti pažljivo planirano, uz očuvanje sudske dokumentacije, utvrđenih činjenica i prava žrtava. Posebno je kritikovao izostanak odgovarajućih odluka Vijeća sigurnosti UN-a o budućem funkcionisanju i završetku rada ove institucije.

Osvrćući se na prethodno izlaganje predstavnika Srbije, Lagumdžija je govorio o odnosu srbijanskih vlasti prema Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Kritikovao je način na koji su, prema njegovim riječima, srbijanske vlasti organizovale ispraćaj i odavanje počasti Mladiću, ocijenivši da takvi postupci predstavljaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca i otežavaju pomirenje u regiji.

Podsjetio je i na presudu Međunarodnog suda pravde, kojom je utvrđeno da je Srbija prekršila obaveze iz Konvencije o genocidu jer nije spriječila genocid u Srebrenici i nije ispunila obavezu kažnjavanja počinilaca, uključujući saradnju s međunarodnim sudom.

Predstavnik Srbije zatražio je pravo na odgovor, osporavajući Lagumdžijine navode. Tvrdio je da Srbija nije odgovorna za događaje nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, a doveo je u pitanje i pojedine pravne kvalifikacije utvrđene u međunarodnim sudskim postupcima. Istovremeno je govorio o zločinima počinjenim nad Srbima u Podrinju, navodeći da pravda mora biti jednaka za sve žrtve.

Tokom obraćanja predstavnik Srbije pogrešno je oslovio bosanskohercegovačkog ambasadora, nazvavši ga „Zoran Lagumdžija“.

Uslijedio je odgovor Zlatka Lagumdžije, koji je naglasio da genocid u Srebrenici nije pitanje političkog mišljenja niti predmet rasprave o različitim tumačenjima historije, nego pravosnažno utvrđena sudska činjenica.

„Genocid u Srebrenici nije pitanje mišljenja niti političke debate. To je pravno utvrđena činjenica“, poručio je Lagumdžija.

Ponovo je podsjetio na presudu Međunarodnog suda pravde i utvrđene političke, vojne i finansijske veze tadašnje Savezne Republike Jugoslavije s rukovodstvom bosanskih Srba.

Posebnu pažnju izazvao je njegov odgovor na pogrešno oslovljavanje.

Lagumdžija je predstavniku Srbije poručio da je tačnost njegovih ostalih navoda jednaka tačnosti tvrdnje da se on zove Zoran, nakon čega je naglasio da je njegovo ime Zlatko Lagumdžija i da se Generalnoj skupštini obraća u svojstvu ambasadora i stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama.

Predstavnik Srbije se u narednom obraćanju izvinio zbog pogrešno izgovorenog imena, ali je nastavio osporavati Lagumdžijine navode i pravne kvalifikacije zločina u Srebrenici.

U završnom odgovoru Lagumdžija je poručio da se historijske i sudski utvrđene činjenice ne mogu promijeniti njihovim negiranjem ili pokušajima revizije.

Pozvao je predstavnika Srbije, ali i sve zainteresovane, da se upoznaju s presudama i dokumentacijom dostupnom na zvaničnim stranicama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde.

Rasprava je završena nakon više međusobnih odgovora, a sjednica Generalne skupštine još jednom je pokazala duboka neslaganja između predstavnika Bosne i Hercegovine i Srbije o odnosu prema presuđenim ratnim zločinima, odgovornosti i očuvanju međunarodno utvrđenih činjenica.

Izvor: Super TV