Naučni simpozij: Sarajevski proces – historijski, pravni, politički i medijski aspekti montiranog sudskog procesa bošnjačkim intelektualcima
Naučni simpozij „40 godina od Sarajevskog procesa 1983. – historijski, pravni, politički i medijski aspekti montiranog sudskog procesa bošnjačkim intelektualcima“ održan u četvrtak, 16. novembra 2023. godine u kongresnoj sali Hotela Mellain u Tuzli.
Simpozij su organizovali Fondacija „Alija Izetbegović“ i Pravni fakultet Univerziteta u Tuzli, pod pokroviteljstvom potpredsjednika Federacije BiH gosp. Refika Lende, a povodom obilježavanja 40. godišnjice “Sarajevskog procesa” i 20. godišnjice smrti predsjednika Alije Izetbegovića.
Suđenje grupi od 13 bošnjačkih intelektualaca počelo je 18. jula 1983. godine pred Višim okružnim sudom u Sarajevu za zločinačko udruživanje, neprijateljsko djelovanje i kontrarevoluciju. Za ovaj proces često se tvrdi da je jedan od najkontroverznijih bez validnih dokaza i argumenata.
Pred sud su na ovom procesu izvedeni: Alija Izetbegović (pravnik u penziji), Omer Behmen (građevinski inžinjer), Salih Behmen (nastavnik), Rušid Prguda (ekonomista u penziji), Mustafa Spahić (imam u Vogošći), Melika Salihbegović (književnica), Hasan Čengić (imam u Stocu), Ismet Kasumagić (inžinjer metalurgije, ekspert UN-a), Husein Živalj (mašinski inžinjer), Edhem Bičakčić (inžinjer elektrotehnike) i njegova sestra Đula (službenica), Džemaludin Latić (profesor u GHB medresi) i Derviš Đurđević (pravnik).
Optuženi Rušid Prguda umro je za vrijeme trajanja istrage. Proces je predvodio predsjednik sudskog vijeća sudija Rizah Hadžić, a optužbu je zastupala javni tužilac Edina Rešidović.
“Sve do danas ovaj događaj ima reperkusije u smislu optuživanja Bošnjaka za iste one inkriminacije za koje je i tada montiran cijeli proces. Naime, cijeli proces je montiran s inkriminacijom da su muslimani, tj. grupa kojoj je suđeno 1983. godine, planirali nekakvu islamsku državu. S obzirom na taj društveno-politički sistem i cijeli jednopartijski i autoritarni režim, taj proces se ne može drugačije tretirani nego li montiran, s obzirom da su kasnije to analize pokazale. Mi ćemo nakon četrdeset godina od tog montiranog procesa sagledati u kojim se to istorijskim, političkim, pravnim, medijskim okolnostima dešavalo, te ćemo pokušati naći odgovore na sve trenutne stigmatizacije koje se Bošnjacima podmeću”, rekao je dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli Amir Karić.
Monteri Sarajevskog procesa medijskim manipulacijama i torturom nad svjedocima stvarali su podobnu atmosferu za kažnjavanje optuženih. Među svjedocima bili su Enes Karić, Rešid Gafizović, Midhat Čelebić, Halil Mehtić, Nermina Jašarević, Sead Seljubac, kolege, rodbina i prijatelji optuženih.
“Sarajevski proces je jedan od onih procesa kojem je predhodilo puno montiranih procesa u historiji. Mi smo i danas svjedoci montiranih procesa i terora medija. Pogledajte šta se danas dešava u Palestini, svjedoci smo cenzure u najvećim medijskim kućama, fakultetima, sportskim klubovima i td.. Značaj ovog simpozija je što će razotkriti prešućene činjenice. Historija Bosne i Hercegovine je historija prešućenih činjenica. Od 19. stoljeća srpska, hrvatska i bosanska historiografija skriva činjenice od svih nas, rekao je član Upravnog odbora Fondacije “Alija Izetbegović” prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović.
Svi optuženi su proglašeni krivim sa ukupnom kaznom od 89,5 godina zatvora. Alija Izetbegović osuđen je na 14 godina, Omer Behmen na maksimalnih 15 godina, Hasan Čengić i Ismet Kasumagić na po 10 godine, Edhem Bičakčić osuđen je na sedam godina, Džemaludin Latić na 6,5 godina, Husein Živalj na šest godina, a Salih Behmen, Mustafa Spahić. Melika Salihbegović i Derviš Đurđević na po pet godina, te Đula Bičakčić na šest mjeseci zatvora.
Svi optuženi kojima je kazna još bila na snazi oslobođeni su i amnestirani 1988. godine, kada su oslobođeni svi politički zatvorenici u Jugoslaviji suđeni za verbalni delikt.
Nakon prvih višepartijskih izbora 1990. godine u Bosni i Hercegovini Alija Izetbegović postaje predsjednik SR Bosne i Hercegovine, a od 1992. godine i predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Nakon održanog naučnog Simpozija planirano je izdavanje zbornika i bibliografije o „Sarajevskom procesu“.
Izvor: Super TV
