Manifestacija “Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2023”: Izložba Belme Ćuzović u Vijećnici o Tunelu spasa

Belma Ćuzović kroz svoju izložbu na jedinstven način prikazuje putovanje od zemlje do spasa, zatim do memorije kroz Spomenički kompleks Tunel D-B.

U okviru manifestacije “Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman 2023”, a povodom obilježavanja 30 godina od prokopavanja i puštanja u funkciju Tunela spasa, večeras je u Vijećnici održana Svečana akademija i otvorena izložba autorice Belme Ćuzović “Transformacija: Od zemlje do spasa, od spasa do memorije – Spomenički kompleks Tunel D-B”.

Ćuzović kroz svoju izložbu na jedinstven način prikazuje putovanje od zemlje do spasa, zatim do memorije kroz Spomenički kompleks Tunel D-B.

Golden Tours Turska Antalya
BINGO BANER
1logo
Banner Zux-4 Kalesija
KABL OPERATERI
previous arrowprevious arrow
next arrownext arrow
Shadow

Direktor JU Fond memorijala Kantona Sarajevo Ahmed Kulanić obratio se prisutnima i govorio o ulozi i aktivnostima ove ustanove, uključujući i njenu muzejsku djelatnost, koja se odnosi na Tunel spasa.

Govoreći o značaju tunela za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, Kulanić je kazao da je Tunel spasa u velikoj mjeri omogućio opstanak glavnog grada BiH.

“Tunel spasa je arhitektonsko i inžinjersko – građevinsko čudo bosanskog čovjeka”, kazao je Kulanić te je dodao da je Tunel spasa važno memorijalno mjesto, na kojem se uči za budućnost.

Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Omer Osmanović istakao je da svaki pomen Tunela spasa izaziva posebne emocije, posebno kod branilaca grada i države, za koje je bio od iznimne važnosti. Osmanović je rekao da je preživljavanje Sarajeva najveća pobjeda nad agresorom koji je gađao sve mete u gradu tokom opsade.

“Sarajevo je uništavano dan za danom, ali nesalomivi duh Sarajeva niko nije mogao uništiti, a što najbolje dočarava iskopavanje tunela koji spaja Dobrinju i Butmir, tunela koji je značio nadu i život”, rekao je ministar Osmanović.

Francuska novinarka Florence Hartmann takođe se obratila prisutnima i kazala da je svijet posmatrao agresiju na Bosnu i Hercegovinu s predrasudama i nije htio vidjeti ništa drugo nego građanski rat te da je navijao za najjačeg kao na utakmici i pomagao agresoru uvođenjem embarga na oružje.

“Ta namještena igra je rezultirala sarajevskom apokalipsom, opsadom jedne evropske prijestolnice i njenoj stalnoj izloženosti artiljerijskom vatri. Najduža opsada jednog glavnog grada ikad. Sarajlije su brzo shvatile da je opstanak grada i njihov opstanak u njihovim rukama, pa su bukvalno svojim rukama i promijenili svoju sudbinu”, kazala je Hartman, naglasivši da je Tunel spasa bio posljednja slamčica spasa za Sarajevo.

Govoreći o svojim posjetama i izvještavanju iz BiH i Sarajeva tokom rata, Hartmann je kazala da je u Sarajevo ušla preko piste aerodroma u pratnji UN snaga, a da je Tunel spasa posjetila nakon rata.

“Prije Sarajlija, jedino su stanovnici Berlina morali kopati tunel za bijeg u slobodu. Toliko je fascinantna priča o tunelu u Sarajevu, da ne treba zaboraviti da Evropa nije smjela dozvoliti da se XX stoljeće završi tako da građani jedne evropske prijestolnice budu prinuđeni prokopati podzemni put kako bi preživjeli i spriječili svoj nestanak”, poručila je Hartmann.

Ovaj kompleks ima poseban značaj u odbrani Bosne i Hercegovine, a njegova priča se pretvara u memoriju kroz idejno rješenje Spomeničkog kompleksa arhitektice Sabine Tanović.

Tanović je istakla da joj je drago da danas može govoriti o budućnosti Tunela DB te je predstavila idejno rješenje projekta memorijalnog kompleksa.

“Istraživački rad mi je pokazao da od I svjetskog rata pa do sada, memorijalna kultura Evrope nastaje iz neprestane borbe za očuvanje kolektivnog identiteta. Umjesto da se stišava ta borba, ona zapravo dobija na intenzitetu. Arhitektura je alatka za gradnju kolektivnog identiteta”, poručila je Tanović.

Autorica Ćuzović svečano je otvorila izložbu i kazala da je Tunel spasa vitalno važan objekat koji je izgrađen prije 30 godina, u danima kada su drugi objekti u Sarajevu pod opsadom rušeni.

“Stručnost, hrabrost, inventivnost, snalažljivost i požrtvovnost su osobine koje krase sve one koji su na bilo koji način dali doprinos u pripremi i realizaciji ovog projekta”, kazala je Ćuzović i dodala da izložba predstavlja simbolički prikaz objekta DB.

Tradicionalna manifestacija “Odbrana Bosne i Hercegovine – Igman” ima za cilj čuvanje sjećanja i spomena na najbolje sinove i kćeri Bosne i Hercegovine. Manifestacija bogatim programom radi na uspostavljanju i očuvanju kulture sjećanja i pamćenja, posebno kod mlađih naraštaja kojima se prenosi poruka kako se voli Domovina.

Spread the love
Scroll to Top