Manifestacija “515. dani Ajvatovice”: Konjanici iz Karaule krenuli ka Pruscu
U okviru obilježavanja tradicionalne kulturno-vjerske manifestacije “515. dani Ajvatovice”, jutros je iz Karaule, nedaleko od Turbeta, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, krenulo više od 100 konjanika, koji će nakon prolaska kroz Donji Vakuf nastaviti put ka Pruscu, gdje će u nedjelju biti održan centralni dio manifestacije.
Konjanici različitih starosnih dobi, odjeveni u tradicionalnu nošnju, nakon učenja odlomaka iz Kur’ana i dove, krenuli su ka najvećem dovištu muslimana u Evropi, Ajvaz-dedinoj stijeni u Pruscu.
Prolazak konjanika kroz selo i sveukupan prateći ambijent na trenutak je posmatrače mogao vratiti u neka minula vremena. Nekoliko mališana također je jutros na konjima krenulo ka Ajvatovici, što ukazuje da će ova tradicija biti nastavljena i u godinama koje slijede.
Benjamin Jusić i njegov sin Hamza ponovo su sa svojim mještanima. Hamza je prošle godine bio najmlađi konjanik.
Ove godine, kaže njegov otac, ponovo je ponio taj epitet.
“Ovo je za nas posebno jutro, za ovo mi živimo u Karauli. Za ovo se posebno pripremamo”, kazao nam je Benjamin.
Rukovodilac službe za vjerska pitanja pri Muftijsktvu travničkom Muhamed ef. Pezić kazao je kako se današnjim događajima približavamo kraju kulturno-vjerskoj manifestaciji “515. dani Ajvatovice”.
“U 16 dana, koliko traje ova manifestacija, ponudili smo veoma bogat sadržaj i na taj način pokazali da smo opredijeljeni za čuvanje tradicije”, kazao nam je Pezić.
Prije polaska prema Donjem Vakufu, Muhamed ef. Pezić je proučio dovu i poželio svim konjanicima sretan put.
U nedjelju ujutro konjanici će tradicionalno krenuti ispred Handanagine džamije u Pruscu prema Ajvaz-dedinoj stijeni. Nakon toga bit će prozvani i bajraktari. Nakon prolaska kroz stijenu i učenja dove, na platou Ajvatovice bit će održan svečani program manifestacije.
Ajvatovica je najveće dovište muslimana u Evropi i jedno od najstarijih u BiH. Duboko je ukorijenjena u identitet Bošnjaka. Smještena je u podnožju planine Šuljage i udaljena sedam kilometara od starog grada Prusca. Ajvatovica je specifičnost bosanskih muslimana, jer ima autohtoni karakter.
Ne zna se pouzdano kada je prvi pohod Ajvatovici održan, ali se zna da je Ajvatovica dobila ime po Ajvaz-dedi, islamskom učenjaku i dervišu koji je u 15. vijeku u Bosnu došao s prostora današnje Turkiye. Nakon 1947. godine održavanje Ajvatovice bilo je zabranjeno, a tradicija je obnovljena 1990. godine. Jubilarna, 500. manifestacija održana je u junu 2010. godine.
Ajvaz Dedo, derviš i islamski učenjak koji se u 15. vijeku nastanio na prostoru današnjeg Prusca, nakon dugotrajne suše u ovom mjestu, 40 dana i 40 noći učio je dovu moleći za vodu na stjenovitom predjelu iznad kasabe. Prema predanjima o Ajvaz-dedi, četrdesetu noć od dolaska na dovište, stijena se razdvojila, a iz nje je potekla voda, koju i danas posjetioci Ajvaz Dedine stijene imaju priliku okusiti.
Ajvatovica je danas mjesto susreta desetina hiljada muslimana iz BiH, regiona, Evrope i Azije.
Dokumenti, podaci i informacije objavljeni na domeni supertv.ba/supertelevizija.com se mogu koristiti samo za individualne potrebe korisnika, uz poštivanje svih autorskih i vlasničkih prava te prava trećih osoba. Super TV polaže autorska prava na sve vlastite sadržaje (tekstualne, vizualne i audio materijale, baze podataka i programski kod). Neovlašteno korištenje bilo kojeg dijela domene smatra se kršenjem autorskih prava, i može rezultirati sudskim i drugim postupcima protiv prekršitelja.
(SUPER TV)
