Vjerski program

Muslimani u BiH obilježili odabranu noć Lejletul-kadr

Muslimani u BiH obilježili odabranu noć Lejletul-kadr Muslimani u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu obilježili najodabraniju noć u islamskom kalendaru Lejletul-kadr. Mubarek noć Lejletul-kadr nastupila je s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore obilježena je prigodnim programima uz predavanje molitve i učenje odlomaka iz Kur’ana. Centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Herecegovini povodom Lejletul-kadra održana je prije teravih-namaza u Gazi Husrev-begovoj džamiji koja je bila ispunjena vjernicima. Programu je prisustvovao i prigodno se obratio reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović. “Iskreno pokajanje, a ovo je noć pokajanja, milosti i oprosta, treba da prati i čvrsta odluka da više neće biti povratka takvim grijesima. Učinimo to večeras, nemojmo propustiti ovu rijetku priliku. Meleci koji noćas silaze na Zemlju vole slušati jecaje pokajnika”, kazao je reisul-ulema obraćajući se tokom centralnog programa Rijaseta Islamske zajednice povodom mubarek noći Lejletul-kadr, navela je novinska agencija Mina. Lejletul-kadr je za muslimane najodabranija noć u godini. U ovoj noći počela je objava Kur`ana, posljednje Božije objave i upute čovječanstvu. To je noć za koju muslimani vjeruju da se određuje sudbina i da u njoj čovjek može zaslužiti oprost od grijeha. U kur’anskoj suri El-Kadr, koja je posvećena upravo ovoj noći, za Lejletul-kadr se kaže da je vrednija od 1.000 mjeseci. Inače, u svim džamijama Islamske zajednice u BiH i dijaspori, ova noć je obilježena posebnim molitvama, noćnim namazima i programima.

Palestinci iftarili u krugu Al-Akse u noći Lejletul-kadra

Palestinci iftarili u krugu Al-Akse u noći Lejletul-kadra Vjernici muslimani organizovali su iftar kod Kupole na stijeni, u krugu džamije Al-Aksa, u Jerusalemu u noći Lejletul-kadra, svete noći u mjesecu ramazanu. Iftarom vjernici prekidaju cjelodnevni post, suzdržavanje od hrane, pića i strasti tokom mjeseca ramazana. Od izbijanja genocidnog rata u Gazi 7. oktobra 2023. godine, izraelske vlasti su nametnule stroge mjere ograničavajući Palestincima pristup sa Zapadne obale Istočnom Jerusalemu. Palestinci smatraju ova ograničenja dijelom širih napora Izraela da judaizira Istočni Jerusalem, uključujući džamiju Al-Aksa, i izbriše svoj arapski i islamski identitet. Al-Aksa se svrstava u tri najvažnije džamija za muslimane, uz Kabu u Meki i Poslanikovu džamiju u Medini, a svojevremeno je bila i prva kibla, odnosno mjesto prema kojem su se muslimani cijelog svijeta okretali pri obavljanju namaza. Ovaj kompleks veoma je značajan i za kršćane i jevreje, a muslimani su često na udaru izraelskih snaga koje stalno uvode restrikcije pristupa Palestincima.

Slasne pitarke neizostavne na tradicionalnoj ramazanskoj trpezi u Prizrenu

Slasne pitarke neizostavne na tradicionalnoj ramazanskoj trpezi u Prizrenu Prizrenska porodica Kustendil već tri generacije peče tradicionalna ramazanska peciva, poznata kao pitarke Tradicionalne pitarke neizostavni su dio ramazanske trpeze u historijskom gradu Prizrenu. Porodica Kustendil već tri generacije peče tradicionalna ramazanska peziva, poznata kao pitarke ili ramazanke, u Prizrenu na jugu Kosova. Od podneva do iftara pripremaju pitarke, koje se potom peku na otvorenoj vatri u njihovoj porodičnoj pekari. Slasne pitarke vremenom su postale neizostavne na tradicionalnoj ramazanskoj trpezi u Prizrenu, ali i šire. Iako u mnogome podsjećaju na ramazanske somune u Sarajevu, prizrenske pitarke imaju nešto drugačiji recept i obogaćene su jajima ili drugim dodacima.

Derviši i njihove tekije oblikuju duhovni život u BiH već šest stoljeća

Derviši i njihove tekije oblikuju duhovni život u BiH već šest stoljeća Derviši, ili sufije, i njihove tekije (sufijske lože) dio su duhovnog i kulturnog tkiva Bosne i Hercegovine više od 600 godina, čiji korijeni sežu do dolaska islama u regiju, pa čak i prije osmanskog osvajanja. Rašireno je vjerovanje da je samo Sarajevo nastalo oko mevlevijske tekije koju je sagradio Isa-beg Ishaković 1462. godine na obali rijeke Miljacke na Bentbaši, što je i čini prvom tekijom u gradu. Derviši, poznati po svom unutrašnjem duhovnom fokusu, žive običnim životom kao učitelji, advokati, zanatlije i učenjaci, ali su ujedinjeni u potrazi za božanskom istinom i ljubavlju kroz disciplinovani duhovni put. Njihovu ulogu u širenju islama u Bosni i Hercegovini i na Balkanu široko priznaju i domaći i strani historičari. “Tarikat je islamska duhovna disciplina, koja se zasniva na iskrenom i ispravnom vjerovanju, a cilj joj je pročišćavanje duše kroz zikrullah (sjećanje na Boga)”, rekao je šeih Haris Hadžić u intervjuu za Anadolu. Napomenuo je da nauka o sufizmu datira iz druge godine nakon hidžre, koja se javlja kao odgovor na nove društvene i vjerske kontekste na koje se nailazilo kako se islam širio. Uz islamske nauke kao što su fikh, hadis i akida, tesavvuf (sufizam) se razvio kako bi naglasio duhovnu profinjenost i moralni odgoj. Učenjaci kao što su Mevlana Dželaludin Rumi, Ibn Arabi i imam Gazali bili su ključni u oblikovanju rane sufijske misli. Kako se islam širio po regijama, tako su se širili i različiti sufijski redovi, ili tarikati. – Sufizam u Bosni Prema riječima šeiha Hadžića, sufizam je u Bosnu i Hercegovinu stigao ranim osmanskim kontaktom, a i prije, trgovinom i misionarskom djelatnošću. „Izgradili su male kuće u kojima su se mogli odmoriti i pozvati ljude u islam“, rekao je. Sa Osmanlijama je došlo i do formalnog uspostavljanja tekija, počevši od mevlevijske tekije u Sarajevu, koja je uništena tokom rata, ali je i dalje simbol bosanskog sufijskog naslijeđa. Ostale istorijske tekije uključuju tekiju na rijeci Buni kod Blagaja, koju su nekada koristili Bektaši i drugi redovi, a kojom danas upravlja nakšibendijski red. U Banjoj Luci, rani zapisi iz 1550. godine spominju Ahmed-dede tekiju, poznatu po svojoj obrazovnoj ulozi u zajednici. Derviši su kroz historiju takođe imali praktičnu ulogu u društvu. Bili su zanatlije, učenjaci, vojnici, pjesnici, kaligrafi i državni službenici. Mnogi nadgrobni spomenici širom Bosne i Hercegovine prikazuju derviše i šejhove sa mačevima, odražavajući njihovu dvostruku ulogu kao duhovnih tragača i branitelja. “Učili su, predavali, a kad je trebalo išli u vojsku”, kazao je Hadžić i dodao: “Bili su dio društva, oblikovali gradove i zajednice svojim primjerom i načinom života.” Danas derviški redovi i dalje postoje širom Bosne i Hercegovine, čuvajući stoljetne tradicije duhovne prakse, kulturnog izražavanja i društveno korisnog rada.

Camlica džamija u Istanbulu odiše posebnom ljepotom tokom zalaska sunca

Camlica džamija u Istanbulu odiše posebnom ljepotom tokom zalaska sunca Zalazak sunca zabilježen danas iznad Camlica džamije u Istanbulu donio je fascinantan prizor koji je ovjekovječio fotoreporter Anadolu. Istanbul, koji se prostire na dva kontinenta i spada među najljepše gradove svijeta, u vrijeme zalaska sunca odiše posebnim šarmom i ljepotom i ne ostavlja nikog ravnodušnim. Džamija, smještena na brdu Camlica na azijskoj obali Bosfora, najveća je džamija izgrađena u modernoj Turskoj. Ova istanbulska ljepotica izgrađena je u osmansko-seldžučkom stilu sa elementima moderne gradnje i zbog izgleda i položaja već predstavlja upečatljiv simbol grada na Bosforu.

Ramazan kod nane Zule: Životna mudrost iz trošne kuće

Ramazan kod nane Zule: Životna mudrost iz trošne kuće Ekipa emisije “Život na čekanju” na Super TV-u, predvođena autoricom Melihom Hadžić, tokom mjeseca Ramazana posvetila je posebnu pažnju osobama u potrebi. Zahvaljujući donacijama gledatelja Super TV-a iz cijelog svijeta, Meliha je od početka Ramazana posjetila brojne porodice, pružajući im podršku i pomoć. Jedna od posjeta bila je nani Zuli iz Suhe, koju Meliha redovno posjećuje svakog Ramazana. Ove godine, nani Zuli uručen je paket hrane i novčana donacija. Meliha je nanu zatekla u dvorištu njene skromne kuće dok se borila s kantom uglja. Iako narušenog zdravlja, nana Zula posti i s radošću dočekuje svaki Ramazan. Svoje iftare uglavnom provodi sama u trošnoj kući sagrađenoj od zemlje, ali unatoč skromnim uvjetima, unutrašnjost njenog doma odiše čistoćom i toplinom. Tokom razgovora, nana Zula je podijelila svoje misli o životu, poručivši omladini da čuvaju zdravlje i vole svoje najdraže. Apelovala je na zajedništvo među ljudima, naglašavajući važnost dogovora i mira, uz poruku političarima da se okane rata. Iako je razgovor mogao trajati satima, obaveze ekipe su ih spriječile da se duže zadrže, ali su nani Zuli obećali da će je uskoro ponovo posjetiti. Priča nane Zule emitovana je u utorak u 21:15 u sklopu emisije “Život na čekanju” na Super TV. (Više informacija o emisiji možete dobiti na redakcijskom broju 00387 61 302 213) (SUPER TV)

Priča o nani Muši Mehmedović: Ekipa emisije “Život na čekanju” uručila ramazanske hedije

Priča o nani Muši Mehmedović: Ekipa emisije “Život na čekanju” uručila ramazanske hedije Ekipa emisije Život na čekanju, predvođena autoricom Melihom Hadžić, posjetila je nanu Mušu Mehmedović iz Paljevića kod Zvornika kako bi podijelila njenu potresnu životnu priču sa širom javnošću. Unatoč želji da stigne do nanine kuće, zbog loše pristupačnosti i uskog puta, Meliha Hadžić je razgovor s nanom Mušom obavila ispod čuvene Kušlat džamije. Tu je saslušala njene životne borbe te joj uručila ramazanske hedije kao simbol podrške i pažnje. Nana Muša Mehmedović, koja već godinama živi u teškim uvjetima, ispričala je kako se svakodnevno suočava s bolestima, siromaštvom i nedostatkom osnovnih uvjeta za život. Njena priča obiluje sjećanjima na teške trenutke iz prošlosti, uključujući i ratne godine, kada je izgubila tri brata i oca. Danas, prepuštena vlastitim snagama i pomoći dobronamjernih ljudi, nastavlja borbu za dostojanstven život. Autorica emisije Meliha Hadžić ističe: “Iako je proljeće stiglo, na ovom području to nije u potpunosti osjetno. Sama pristupačnost do kuće nane Muše govori o izazovima s kojima se ljudi ovdje svakodnevno susreću. Njena snaga, unatoč svemu, inspiracija je svima nama.” U ovom dirljivom razgovoru, nana Muša podijelila je i sjećanja na svoj životni put, gdje se borila ne samo za egzistenciju nego i za dostojanstvo. Njena nepokolebljiva vjera i skromnost ostavili su snažan dojam na ekipu emisije. Emisija Život na čekanju, koja donosi emotivni prikaz ove priče, bit će emitovana u subotu u 21:15 na programu Super TV. (SUPER TV)

Sanela Hadžimehmedović o obrazovanju, ženama u islamu i izazovima rukovođenja

Sanela Hadžimehmedović o obrazovanju, ženama u islamu i izazovima rukovođenja U studiju Super TV-a ugostili smo Sanelu Hadžimehmedović, direktoricu osnovne škole Brčanska Malta u Tuzli, diplomiranu pedagoginju-psihologinju i psihoterapeutkinju. Kroz naš razgovor dotakli smo se niza tema, uključujući ženska prava u islamu, izazove s kojima se žene suočavaju te ulogu žene na rukovodećim pozicijama. „Islam u potpunosti podržava ulogu žene i definiše njena prava,“ kazala je Hadžimehmedović, ističući kako je u Kur’anu jedna cijela sura posvećena ženi. Dodala je i kako se žene često suočavaju s predrasudama u društvu, gdje se određeni poslovi pogrešno smatraju isključivo „muškim“. „Kao društvo često griješimo u socijalnoj percepciji,“ naglasila je, dodajući da žene danas dokazuju kako mogu uspješno obavljati sve vrste poslova. Balans između tradicije i modernog života Na pitanje kako balansira između tradicionalnih vrijednosti i modernih izazova, Hadžimehmedović je odgovorila: „Nastojim živjeti po tradicionalnim moralnim i vjerskim vrijednostima, ali istovremeno se uklapam u savremene trendove življenja.“ Naglasila je važnost razumijevanja različitih perspektiva i iskustava ljudi, posebno kada su u pitanju međuljudski odnosi i izazovi savremenog života. Osnaživanje žena i uloga samopouzdanja Osnaživanje žena, prema direktorici, ključno je za suočavanje s društvenim predrasudama. „Važno je da svaka žena zna svoju vrijednost. Samopouzdanje i jasna slika o sebi ključni su faktori,“ poručila je Hadžimehmedović. Poseban fokus stavila je na djevojke koje nose hidžab, ističući da marama ne treba biti balast, već prednost i snaga. „Marama je osvježenje i treba je nositi s ponosom,“ dodala je, objašnjavajući kako žene s hidžabom mogu obavljati sve poslove i uživati u svakodnevnim aktivnostima. Inspirativni primjeri iz islama Govoreći o ženama koje su inspiracija, direktorica je istaknula Hazreti Hatidžu i Hazreti Aišu. „Njihove životne priče pružaju modele življenja u skladu s islamskim vrijednostima,“ kazala je, dodajući da iz primjera žena u islamu crpi inspiraciju za vlastiti život. Izazovi rukovodeće pozicije Hadžimehmedović, koja ima više od 20 godina iskustva u obrazovanju, trenutno obavlja funkciju direktorice prestižne gradske škole. „Na poziciji direktora sam nešto više od godinu dana. Rad s učenicima, nastavnicima i roditeljima zahtijeva konstantnu posvećenost i prilagođavanje,“ kazala je. Škola bilježi izvanredne rezultate, a prosječna ocjena učenika je 4,6. „Svaka nova manifestacija izazov je da bude bolja od prethodne,“ dodala je. Uloga žene kao supruge i majke Hadžimehmedović je posebno istakla ulogu žene u porodici. „Hvala dragom Allahu što mi je omogućio da se ostvarim kao supruga i majka troje djece,“ rekla je s ponosom. Naglasila je kako se uz podršku supruga i porodice uspijeva balansirati između profesionalnih obaveza i porodičnog života. „Brak nije gotov proizvod, već relacija koju svakodnevno gradimo i unapređujemo,“ ističe. Naglasila je kako je ključno da djecu učimo međusobnom razumijevanju i podršci. „Moj cilj je da moji sinovi izgrade odnos pun poštovanja prema ženama, dok moja kćerka kroz moje djelovanje vidi kako se žena treba ponašati i vrijednovati,“ dodala je. Obrazovanje kao zajednička odgovornost porodice i škole Govoreći o odgoju i obrazovanju, direktorica je istaknula važnost saradnje porodice i škole. „Roditelji često očekuju da škola vrati gotov proizvod – odgojeno i obrazovano dijete sa odličnim ocjenama, ali to je nemoguće,“ naglasila je. Objasnila je da porodica postavlja bazu za formiranje djetetove ličnosti, posebno u smislu granica i poštovanja autoriteta. „Ako dijete nije naučeno granicama kod kuće, u školi će se suočiti sa frustracijama jer neće razumjeti pravila i strukturu,“ dodala je. Hadžimehmedović je naglasila kako zajednički trud roditelja i škole može donijeti najbolje rezultate. “Teško je naći balans između toga šta porodica treba uraditi i šta je zadatak škole,“ naglasila je Hadžimehmedović. Porodica, kako kaže, postavlja bazu za razvoj djeteta, dok škola kroz nastavni plan i svakodnevne interakcije oblikuje dalji razvoj ličnosti djeteta i njegovog poimanja svijeta. „Važno je da porodica i škola sarađuju, jer bez osnovnih granica koje djeca nauče kod kuće, škola teško može ostvariti svoje ciljeve,“ dodala je. Izazovi savremenog doba: tehnologije i moralne vrijednosti Direktorica je naglasila kako je sve teže usmjeravati djecu prema moralnim vrijednostima zbog utjecaja modernih tehnologija. „Djeca su konstantno izložena sadržajima na društvenim mrežama, a teško im je razlikovati ispravno od neispravnog,“ istakla je. U ovom izazovnom vremenu, roditelji i nastavnici imaju ključnu ulogu u edukaciji djece kako da kritički promišljaju o sadržajima kojima su izloženi. „Roditelji i nastavnici moraju biti primjer djeci. Ne mogu ja kao pedagog govoriti djeci da ne koriste TikTok dok istovremeno i sama objavljujem na toj platformi,“ navodi Hadžimehmedović, ističući potrebu za odgovornim ponašanjem odraslih. Ona upozorava i na utjecaj tehnologija na mozak djece: „Naučno je dokazano da mobilni telefoni mijenjaju strukturu mozga, dok su za pravilan razvoj ključne fizičke aktivnosti poput pisanja, čitanja i trčanja.“ Mentalno zdravlje kao prioritet Govoreći o važnosti mentalnog zdravlja, Hadžimehmedović je apelovala na roditelje i nastavnike da razvijaju svijest o očuvanju vlastitog mira i emocionalne stabilnosti. „Naše mentalno zdravlje je osnova. Ako smo u miru sa sobom, onda će i naša porodica i okruženje biti bolje,“ poručila je. Dodala je kako je potrebno stalno raditi na unapređenju socijalnih i emocionalnih kompetencija. Savjeti za Ramazan Za kraj, Hadžimehmedović je uputila poruku povodom Ramazana. „Radite na svojoj duhovnoj nadogradnji tokom ovog mjeseca i razvijajte kulturu mentalnog zdravlja,“ kazala je. Naglasila je kako balans i unutrašnji mir dolaze iz lične posvećenosti i rada na sebi. (SUPER TV)

Priprema organizma za Ramazan: Savjeti prof. dr. Mehe Alića Partić

Priprema organizma za Ramazan: Savjeti prof. dr. Mehe Alića Partić Dolaskom mjeseca Ramazana, vjernici se suočavaju s izazovima posta, koji uključuju promjene kako u psihičkom, tako i u fizičkom stanju organizma. O tome šta je potrebno učiniti kako bi tijelo što bolje podnijelo post, razgovarali smo s prof. dr. Mehom Alićem Partićem, stručnjakom u oblasti sporta i zdravog načina života. „Ramazanski post je jedan od najsloženijih zadataka u islamskom svijetu,“ istakao je profesor na početku razgovora, dodajući kako je ključ uspješnog posta upravo u pripremi. „Pripreme za post trebaju početi najmanje 7 do 10 dana ranije, postepenim smanjenjem količine hrane, prilagođavanjem obroka i povećanjem unosa tečnosti,“ savjetuje dr. Alić. Voda je, kako kaže, najvažniji faktor za održavanje zdravlja tokom Ramazana, jer dehidracija predstavlja jedan od glavnih izazova s obzirom na to da se tokom dana ne konzumira hrana ni piće. Kofein predstavlja još jednu poteškoću s kojom se mnogi postači suočavaju, posebno zbog prekomjerne upotrebe kafe. „Jedna šoljica kafe povlači čak pola litra vode iz organizma,“ upozorava profesor, preporučujući umjerenost, naročito u jutarnjim satima. Na ovaj način, postači mogu izbjeći dehidraciju i glavobolje koje često prate prve dane posta. Pravila prehrane: Iftari i sehuri Hrana tokom Ramazana igra ključnu ulogu, a pravilno planiranje obroka može olakšati izazove posta. „Iftari trebaju početi tečnošću, hurmom ili šljivom kako bi tijelo postepeno prešlo u fazu varenja hrane,“ savjetuje profesor. Lagane supe i jela od povrća idealan su izbor za nastavak obroka, dok se kalorijski teža hrana, poput mesa, preporučuje za sehur. „Sehur treba osigurati energiju za cijeli dan, pa su jaja, riba i meso odličan izbor,“ dodaje dr. Alić. Prejedanje tokom iftara treba izbjegavati kako bi se izbjegli problemi s varenjem. Kao dodatni savjet, profesor ističe važnost balansiranog unosa kafe. „Konzumacija kafe tokom sehura može pogoršati dehidraciju, dok se kafa nakon iftara može bolje prilagoditi organizmu jer imamo vremena da nadoknadimo izgubljenu tečnost,“ pojašnjava. Fizičke aktivnosti i planiranje dana Fizičke aktivnosti tokom Ramazana mogu biti izazovne, posebno za one koji se bave sportom. „Rekreativci trebaju smanjiti intenzitet svojih aktivnosti, dok se preporučuje svakodnevna šetnja od 30 do 40 minuta,“ ističe profesor. Navodi kako šetnje pred iftar ili nakon teravije mogu pomoći u održavanju kondicije. Profesionalni sportisti, dodaje, također se prilagođavaju potrebama Ramazana. „Mnogi vrhunski sportisti, poput Jusufa Nurkića, svjedoče o tome kako emocionalna snaga nadvladava fiziološke izazove posta,“ ističe dr. Alić. Savremeni sportski režimi prilagođavaju se potrebama postača, uključujući posebne nutricionističke planove i prilagođene treninge. Duhovna snaga i zajedništvo „Ramazan nije samo fizički izazov; to je prilika za duhovnu obnovu i jačanje porodičnih veza,“ objašnjava profesor. Tradicionalni običaji poput posjeta rodbini, pomoći nemoćnima i zajedničkih iftara osnažuju zajedništvo i donose harmoniju. „Ramazan okuplja porodice i stvara atmosferu mira i zadovoljstva,“ dodaje. Kao poseban primjer, profesor se prisjetio Ramazana iz svog djetinjstva u Mahali Kaldrmi u Tuzli. „Bila je to zajednica ispunjena cvijećem, druženjem i duhovnim skladom. Djeca su postila na ‘našivanje,’ a roditelji su nas ohrabrivali nagradama poput lopti za Bajram,“ prisjeća se. Ramazan je vrijeme kada su vjera, porodica i tradicija u harmoniji. Priprema organizma, pravilna ishrana i duhovna dimenzija ključni su za uspješan post i očuvanje zdravlja. „Ramazan nije samo vrijeme odricanja, već i prilika za čišćenje, kako tijela, tako i duše, te jačanje društvenih i porodičnih veza,“ zaključio je prof. dr. Meho Alić Partić.     (SUPER TV)

Projekat izgradnje džamije u Amstettenu: Poziv na podršku 

Projekat izgradnje džamije u Amstettenu: Poziv na podršku U džematu Amstteten, Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, pokrenut je značajan projekat izgradnje džamije i kulturno-vjerskog centra. Glavni imam Islamske zajednice, mr. Senad-ef. Kusur, uputio je apel svim ljudima dobre volje da se uključe u ovu plemenitu inicijativu kako bi se džamija što brže izgradila i počela služiti svojoj zajednici. “Drago mi je što mogu predstaviti projekat izgradnje džamije u džematu Amstteten i pozvati sve da se svojim prilozima uključe kako bismo ovu džamiju što brže izgradili. Iako je džemat Amstteten jedan od najmanjih džemata u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Austriji po broju članova, riječ je o velikom projektu s obzirom na njegov značaj za zajednicu. Pomozimo svi zajedno da radove na džamiji privedemo kraju, kako bi ova džamija krasila grad i osnažila islamsku zajednicu Bošnjaka u Austriji. Svako dobro djelo, a posebno izgradnja džamije, donosi nagradu na ovom i budućem svijetu,” rekao je mr. Kusur. Ibrahim-ef. Sarajlić, imam džemata Amstteten, osvrnuo se na dosadašnje uspjehe i planove . “U oktobru smo obilježili 20 godina od osnivanja džemata, a prošle godine započeli smo akciju izgradnje vlastitih prostorija. Prvi korak uspješno je realizovan otkupom zemljišta vrijednog 330.000 eura. Imamo oko dva duluma zemlje i, ako Bog da, na proljeće krećemo s aktivnim radovima,” pojasnio je Ibrahim-ef. Sarajlić. On je naglasio važnost trajnog rješenja za džemat, koji trenutno koristi iznajmljene prostorije: “Odlučili smo da se više ne selimo i da konačno izgradimo vlastite prostorije za našu djecu. Ovaj projekat, procijenjen na milion eura, ključan je za očuvanje naše vjere, tradicije i kulture na ovim prostorima,” dodao je Sarajlić. Austrijski grad Amstteten okuplja oko 2000 muslimana, uključujući Bošnjake, Albance, Gorance i Turke, dok je više od 100 porodica direktno povezano sa džematom Amstetten. “Pozivam sve ljude dobre volje da podrže izgradnju našeg džemata i kulturno-vjerskog centra. Ovaj cilj je ostvariv zajedničkim snagama,” zaključio je Ibrahim-ef. Sarajlić. Projekat izgradnje džamije u Amsttetenu predstavlja ne samo fizičku izgradnju, već i ulaganje u budućnost zajednice, simbol zajedništva i nastojanja da se očuva identitet Bošnjaka u dijaspori.   Uplate se mogu izvršiti i na broj računa: Primalac: Bosniakischer Kulturverein Amstetten IBRAN AT59 3202 5000 0103 0782 BIC: RLNWATWWAMS  

Scroll to Top