Vjerski program

Papa prvi put u javnosti nakon izlaska iz bolnice Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo u nedjelju se prvi put pojavio u javnosti otkako je prije dvije sedmice otpušten iz bolnice nakon liječenja obostrane upale pluća. Papa se pojavio na Trgu svetog Petra u Vatikanu u invalidskim kolicima kako bi pozdravio vjernike. Nakon što je pet sedmica bio na liječenju u rimskoj bolnici Gemelli zbog po život opasne obostrane upale pluća, 88-godišnji papa pojavio se na misi za bolesne i zdravstvene radnike u nedjelju. “Dobra nedjelja svima”, rekao je papa Franjo. Tokom tradicionalne mise uputio je molitvu za ljekare, medicinske sestre i zdravstvene radnike čija misija nije laka i mora se podržavati i poštovati.

Prva hutba nakon Ramazana u džematu Kevser Tulln Mr. Senad-ef. Kusur, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, održao je prvu hutbu nakon mubarek mjeseca Ramazana u džematu Kevser Tulln. Hutba je bila snažna poruka o važnosti očuvanja reda, discipline i moralnih načela kao temelja za uspješan i skladan život pojedinca i zajednice. Efendija Kusur započeo je svoje obraćanje podsjećanjem na trenutak kada je Allah, dž.š., obznanio melekima da će čovjeka postaviti kao Svoga namjesnika na zemlji. Meleki su izrazili sumnju, ukazujući na ljudsku sklonost stvaranju nereda i nasilja, no Allahova beskrajna mudrost dala je čovjeku plemenite osobine i slobodnu volju. Ta volja, naglasio je efendija, omogućava čovjeku da slijedi Božije upute, ostvaruje dobročinstvo i unosi harmoniju u vlastiti život i svijet oko sebe. Efendija je naglasio kako red, disciplina i poštivanje pravila prožimaju sve aspekte ljudskog života. Ukazao je na to kako Allahov red i sklad nisu prisutni samo u prirodi, već i u pravilima koja je objavio putem svojih poslanika. Red i sklad se mogu vidjeti u ibadetima, čije je izvršavanje vremenski i formalno jasno propisano, te u zajedničkim obredima, gdje džemat promovira disciplinu i uzajamno poštovanje. Poseban naglasak stavljen je na važnost porodice kao osnovne jedinice reda i odgoja. Efendija je govorio o potrebi uzajamnog poštovanja i ljubavi unutar porodice. Istaknuo je kako roditelji trebaju biti moralni autoriteti i uzori, dok djecu treba odgajati s pažnjom, privrženošću i ljubavlju. Porodica je, prema efendiji, temelj iz kojeg se razvijaju ljudske vrijednosti, moralnost i čestitost. Govoreći o značaju reda u društvenim okvirima, efendija Kusur ukazao je na opasnosti nepoštivanja pravila i zakona. Pružio je slikovit prikaz posljedica koje donosi disharmonija, poput klimatskih promjena i društvenih nejednakosti, koje su rezultat ljudske pohlepe i nemarnosti. Naglasio je da, iako pojedinac možda ne može promijeniti svjetske probleme, odgovoran je za očuvanje reda u vlastitom životu, porodici i zajednici. Efendija je završio hutbu molitvom u kojoj je zamolio Uzvišenog Allaha da svakome podari snagu za očuvanje moralnih, vjerskih i društvenih načela. Posebno je istaknuo važnost iskrenosti prema sebi i spremnosti za stalno usavršavanje vlastitog ponašanja i odnosa prema drugima. Uz poruku nade i podsjećanje na odgovornost svakog pojedinca, efendija Kusur je još jednom naglasio da će oni koji čuvaju red i sklad u svojim životima doprinositi harmoniji zajednice i društva, čime će ostvariti blagodat i na ovom i na budućem svijetu. (SUPER TV)

Bajram namaz u Beču: 2.000 vjernika klanjalo Bajram U Gradskoj dvorani u Beču  oko 2.000 vjernika u atmosferi duhovne radosti, klanjali Ramazanski Bajram. Bajram namaz organizovao je džemata Bosna Beč, uz podršku članova zajednice, aktivista i sponzora. Bajram namaz je predvodio mr. Reuf-ef. Ibreljić, imam džemata, koji je prisutnima prenio snažnu poruku o očuvanju zajedništva, tradicije i odgovornosti. Predsjednik džemata Bosna, Mensud Alihodžić, iskoristio je priliku da svim Bošnjacima, bez obzira gdje se nalazili, uputi iskrene bajramske čestitke. „Bajram Šerif Mubarek Olsun svim Bošnjacima i muslimanima, kao i vašoj televiziji koja nam omogućava da naše aktivnosti prenesemo uživo,“ izjavio je Alihodžić, naglasivši važnost direktnog prenosa i njegov doprinos povezivanju dijaspore s domovinom. U izjavi za Super TV, mr. Reuf-ef. Ibreljić istakao je da ovakvi događaji nadilaze granice džemata, predstavljajući sliku zajedništva koja nas sve spaja. „Ovo je slika našeg zajedništva koju treba uvijek da širimo. Ako pokažemo odgovornost i kvalitet u svakom aspektu života, bit ćemo ponosni sljedbenici islama i pozitivno prihvaćeni od društva koje nas okružuje,“ poručio je Ibreljić. Pripreme za Bajram bile su temeljite – od podjele paketića i cvijeća do uređenja prostora, što je omogućilo prisutnima da uživaju u svečanosti uprkos izazovima poput ograničenog prostora i hladnijeg vremena. Džemat Bosna Beč je, uz sjećanje na šehide i njihovu žrtvu, dodatno naglasio važnost očuvanja identiteta i tradicije za buduće generacije. Posebnu radost ovogodišnjeg Bajrama dodatno je obogatila činjenica da džemat Bosna obilježava 20 godina postojanja. Predsjednik Alihodžić najavio je niz aktivnosti koje će uslijediti tokom godine, uključujući hatme, obilježavanje Kurban Bajrama i turnir povodom Dana državnosti. „Uz podršku zajednice, vjerujemo da ćemo sve aktivnosti realizovati dostojanstveno,“ poručio je. Svečanost Ramazanskog Bajrama u Beču još jednom je potvrdila snagu bošnjačke zajednice u dijaspori, koja kroz ovakve aktivnosti čuva svoju vjeru i tradiciju, prenoseći ih s ponosom budućim generacijama. (Super TV)

Muslimani u BiH obilježili odabranu noć Lejletul-kadr Muslimani u Bosni i Hercegovini, regiji i svijetu obilježili najodabraniju noć u islamskom kalendaru Lejletul-kadr. Mubarek noć Lejletul-kadr nastupila je s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore obilježena je prigodnim programima uz predavanje molitve i učenje odlomaka iz Kur’ana. Centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Herecegovini povodom Lejletul-kadra održana je prije teravih-namaza u Gazi Husrev-begovoj džamiji koja je bila ispunjena vjernicima. Programu je prisustvovao i prigodno se obratio reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović. “Iskreno pokajanje, a ovo je noć pokajanja, milosti i oprosta, treba da prati i čvrsta odluka da više neće biti povratka takvim grijesima. Učinimo to večeras, nemojmo propustiti ovu rijetku priliku. Meleci koji noćas silaze na Zemlju vole slušati jecaje pokajnika”, kazao je reisul-ulema obraćajući se tokom centralnog programa Rijaseta Islamske zajednice povodom mubarek noći Lejletul-kadr, navela je novinska agencija Mina. Lejletul-kadr je za muslimane najodabranija noć u godini. U ovoj noći počela je objava Kur`ana, posljednje Božije objave i upute čovječanstvu. To je noć za koju muslimani vjeruju da se određuje sudbina i da u njoj čovjek može zaslužiti oprost od grijeha. U kur’anskoj suri El-Kadr, koja je posvećena upravo ovoj noći, za Lejletul-kadr se kaže da je vrednija od 1.000 mjeseci. Inače, u svim džamijama Islamske zajednice u BiH i dijaspori, ova noć je obilježena posebnim molitvama, noćnim namazima i programima.

Slasne pitarke neizostavne na tradicionalnoj ramazanskoj trpezi u Prizrenu Prizrenska porodica Kustendil već tri generacije peče tradicionalna ramazanska peciva, poznata kao pitarke Tradicionalne pitarke neizostavni su dio ramazanske trpeze u historijskom gradu Prizrenu. Porodica Kustendil već tri generacije peče tradicionalna ramazanska peziva, poznata kao pitarke ili ramazanke, u Prizrenu na jugu Kosova. Od podneva do iftara pripremaju pitarke, koje se potom peku na otvorenoj vatri u njihovoj porodičnoj pekari. Slasne pitarke vremenom su postale neizostavne na tradicionalnoj ramazanskoj trpezi u Prizrenu, ali i šire. Iako u mnogome podsjećaju na ramazanske somune u Sarajevu, prizrenske pitarke imaju nešto drugačiji recept i obogaćene su jajima ili drugim dodacima.

Derviši i njihove tekije oblikuju duhovni život u BiH već šest stoljeća Derviši, ili sufije, i njihove tekije (sufijske lože) dio su duhovnog i kulturnog tkiva Bosne i Hercegovine više od 600 godina, čiji korijeni sežu do dolaska islama u regiju, pa čak i prije osmanskog osvajanja. Rašireno je vjerovanje da je samo Sarajevo nastalo oko mevlevijske tekije koju je sagradio Isa-beg Ishaković 1462. godine na obali rijeke Miljacke na Bentbaši, što je i čini prvom tekijom u gradu. Derviši, poznati po svom unutrašnjem duhovnom fokusu, žive običnim životom kao učitelji, advokati, zanatlije i učenjaci, ali su ujedinjeni u potrazi za božanskom istinom i ljubavlju kroz disciplinovani duhovni put. Njihovu ulogu u širenju islama u Bosni i Hercegovini i na Balkanu široko priznaju i domaći i strani historičari. “Tarikat je islamska duhovna disciplina, koja se zasniva na iskrenom i ispravnom vjerovanju, a cilj joj je pročišćavanje duše kroz zikrullah (sjećanje na Boga)”, rekao je šeih Haris Hadžić u intervjuu za Anadolu. Napomenuo je da nauka o sufizmu datira iz druge godine nakon hidžre, koja se javlja kao odgovor na nove društvene i vjerske kontekste na koje se nailazilo kako se islam širio. Uz islamske nauke kao što su fikh, hadis i akida, tesavvuf (sufizam) se razvio kako bi naglasio duhovnu profinjenost i moralni odgoj. Učenjaci kao što su Mevlana Dželaludin Rumi, Ibn Arabi i imam Gazali bili su ključni u oblikovanju rane sufijske misli. Kako se islam širio po regijama, tako su se širili i različiti sufijski redovi, ili tarikati. – Sufizam u Bosni Prema riječima šeiha Hadžića, sufizam je u Bosnu i Hercegovinu stigao ranim osmanskim kontaktom, a i prije, trgovinom i misionarskom djelatnošću. „Izgradili su male kuće u kojima su se mogli odmoriti i pozvati ljude u islam“, rekao je. Sa Osmanlijama je došlo i do formalnog uspostavljanja tekija, počevši od mevlevijske tekije u Sarajevu, koja je uništena tokom rata, ali je i dalje simbol bosanskog sufijskog naslijeđa. Ostale istorijske tekije uključuju tekiju na rijeci Buni kod Blagaja, koju su nekada koristili Bektaši i drugi redovi, a kojom danas upravlja nakšibendijski red. U Banjoj Luci, rani zapisi iz 1550. godine spominju Ahmed-dede tekiju, poznatu po svojoj obrazovnoj ulozi u zajednici. Derviši su kroz historiju takođe imali praktičnu ulogu u društvu. Bili su zanatlije, učenjaci, vojnici, pjesnici, kaligrafi i državni službenici. Mnogi nadgrobni spomenici širom Bosne i Hercegovine prikazuju derviše i šejhove sa mačevima, odražavajući njihovu dvostruku ulogu kao duhovnih tragača i branitelja. “Učili su, predavali, a kad je trebalo išli u vojsku”, kazao je Hadžić i dodao: “Bili su dio društva, oblikovali gradove i zajednice svojim primjerom i načinom života.” Danas derviški redovi i dalje postoje širom Bosne i Hercegovine, čuvajući stoljetne tradicije duhovne prakse, kulturnog izražavanja i društveno korisnog rada.

Ramazan kod nane Zule: Životna mudrost iz trošne kuće Ekipa emisije “Život na čekanju” na Super TV-u, predvođena autoricom Melihom Hadžić, tokom mjeseca Ramazana posvetila je posebnu pažnju osobama u potrebi. Zahvaljujući donacijama gledatelja Super TV-a iz cijelog svijeta, Meliha je od početka Ramazana posjetila brojne porodice, pružajući im podršku i pomoć. Jedna od posjeta bila je nani Zuli iz Suhe, koju Meliha redovno posjećuje svakog Ramazana. Ove godine, nani Zuli uručen je paket hrane i novčana donacija. Meliha je nanu zatekla u dvorištu njene skromne kuće dok se borila s kantom uglja. Iako narušenog zdravlja, nana Zula posti i s radošću dočekuje svaki Ramazan. Svoje iftare uglavnom provodi sama u trošnoj kući sagrađenoj od zemlje, ali unatoč skromnim uvjetima, unutrašnjost njenog doma odiše čistoćom i toplinom. Tokom razgovora, nana Zula je podijelila svoje misli o životu, poručivši omladini da čuvaju zdravlje i vole svoje najdraže. Apelovala je na zajedništvo među ljudima, naglašavajući važnost dogovora i mira, uz poruku političarima da se okane rata. Iako je razgovor mogao trajati satima, obaveze ekipe su ih spriječile da se duže zadrže, ali su nani Zuli obećali da će je uskoro ponovo posjetiti. Priča nane Zule emitovana je u utorak u 21:15 u sklopu emisije “Život na čekanju” na Super TV. (Više informacija o emisiji možete dobiti na redakcijskom broju 00387 61 302 213) (SUPER TV)

Priča o nani Muši Mehmedović: Ekipa emisije “Život na čekanju” uručila ramazanske hedije Ekipa emisije Život na čekanju, predvođena autoricom Melihom Hadžić, posjetila je nanu Mušu Mehmedović iz Paljevića kod Zvornika kako bi podijelila njenu potresnu životnu priču sa širom javnošću. Unatoč želji da stigne do nanine kuće, zbog loše pristupačnosti i uskog puta, Meliha Hadžić je razgovor s nanom Mušom obavila ispod čuvene Kušlat džamije. Tu je saslušala njene životne borbe te joj uručila ramazanske hedije kao simbol podrške i pažnje. Nana Muša Mehmedović, koja već godinama živi u teškim uvjetima, ispričala je kako se svakodnevno suočava s bolestima, siromaštvom i nedostatkom osnovnih uvjeta za život. Njena priča obiluje sjećanjima na teške trenutke iz prošlosti, uključujući i ratne godine, kada je izgubila tri brata i oca. Danas, prepuštena vlastitim snagama i pomoći dobronamjernih ljudi, nastavlja borbu za dostojanstven život. Autorica emisije Meliha Hadžić ističe: “Iako je proljeće stiglo, na ovom području to nije u potpunosti osjetno. Sama pristupačnost do kuće nane Muše govori o izazovima s kojima se ljudi ovdje svakodnevno susreću. Njena snaga, unatoč svemu, inspiracija je svima nama.” U ovom dirljivom razgovoru, nana Muša podijelila je i sjećanja na svoj životni put, gdje se borila ne samo za egzistenciju nego i za dostojanstvo. Njena nepokolebljiva vjera i skromnost ostavili su snažan dojam na ekipu emisije. Emisija Život na čekanju, koja donosi emotivni prikaz ove priče, bit će emitovana u subotu u 21:15 na programu Super TV. (SUPER TV)