Vijesti

Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije: Omogućiti izvršenje presude Novaku Đukiću Članovi Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji položili cvijeće na Kapiji i apelovali na vlast svoje zemlje. Transparentom na kojem stoji “Premladi da se sećamo, odlučni da nikada ne zaboravimo” članovi Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji poslali danas jasnu poruku iz Tuzle. Ističu da žele graditi mir sa svojim vršnjacima na Balkanu, te apeluju na državne institucije Srbije da priznaju presudu Novaku Đukiću i omoguće njeno izvršenje. (Pogledajte tv prilog emitovan u Super vijestima 25.05.2024.)!

Tuga i bol svakog 25. maja u Tuzli, održana komemoracija najveće tragedije u historiji Tuzle   U Tuzli je i ovog 25. maja održana komemoracija najveće tragedije u historiji ovog grada, dan kada su pripadnici paravojske pod vodstvom ratnih zločinaca Karadžića, Mladića, Đukića i drugih, u 20 sati i 55 minuta, granatom ispaljenom sa Ozrena, ubili sedamdeset i jednu mladu osobu prosječne dobi od 23 godine, te ranili oko 200 djevojčica, djevojaka, dječaka i mladića. Za sve građane Tuzle, 25. maj će zauvijek biti dan žalosti i bol koja ne prestaje od 1995. godine. Roditelji stradale mladosti, građani Tuzle i Gradska uprava Tuzle, na dostojanstven način i komemoracijom, njeguju sjećanje na nevine žrtve ratnog zločina, jer je ovaj datum simbol najveće tuge i ostaje najtužnijim danom svake godine. Spoznaja da je pravomoćno osuđeni ratni zločinac Novak Đukić na slobodi, posebno boli porodice žrtava i građane Tuzle.

Delegacije Vlade i Skupštine TK na svečanosti obilježavanja Dana općine Kalesija Povodom Dana općine Kalesija delegacije Vlade i Skupštine Tuzlanskog kantona, predvođene premijerom Irfanom Halilagićem i predsjednikom Žarkom Vujovićem, boravile su u četvrtak u posjeti ovoj općini. U okviru obilježavanja, delegacije su odale počast i položile cvijeće na spomen obilježju, te se prisjetile branilaca Kalesije koji su za oslobađanje ovog područja i odbranu Bosne i Hercegovine položili svoje živote. Također, delegacije su prisustvovale svečanoj akademiji koja je upriličena povodom Dana Općine, nakon čega je svečano puštena u upotrebu zgrada za socijalno stanovanje, čija izgradnja je finansirana sredstvima Evropske unije, Ministarstva za raseljene osobe i izbjeglice FBiH, te Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Također, puštena je u promet i novoizgrađena saobraćajnica u neposrednoj blizini zgrade. Premijer Halilagić je ovom prilikom u svoje i u ime Vlade TK svim građanima Kalesije čestitao današnji praznik, kojim se obilježava činjenica da je Kalesija bila prvi oslobođeni grad u obrambeno – oslobodilačkom ratu. „Oslobađanje Kalesije bio je herojski i svake hvale vrijedan podvig. Doprinos Kalesije u odbrani Bosne i Hercegovine imamo u vidu svake godine kada se planira realizacija razvojnih projekata. Značajna sredstva prošle su godine uložena i projekte u oblasti vodoprivrede, putne infrastrukture, projekte energijske efikasnosti, školske i druge objekte, a ukupna vrijednost prošlogodišnjih investicija kantonalnog nivoa vlasti u Kalesiji kreće se oko 2 miliona KM“, kazao je premijer Halilagić. „Neki od tih projekata direktna su pomoć Općini i njenim službama i javnim preduzećima, kao što je npr. nabavka specijalnog vozila za odvoz komunalnog otpada za KP Komunalac Kalesija, kao i zamjena vanjske stolarije na objektu JZU Dom zdravlja Kalesija. Osim ovoga, osluškujući potrebe Kalesije koje nam je prethodno prezentirao načelnik Džafić, krajem prošle godine izdvojili smo i 100.000 KM za sufinansiranje II faze izgradnje javnog obdaništa u Kalesiji i nadam se da će obdanište uskoro i biti otvoreno“, kazao je premijer Halilagić, podcrtavajući da sve navedeno pokazuje da Kalesija u Vladi Tuzlanskog kantona ima i da će u narednom periodu imati partnera za sve razvojne projekte koji život građana čine kvalitetnijim.

Usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici Generalna skupština Ujedinjenih nacija  u četvrtak, 23. maja, usvojila Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. 84 države svijeta nedvojbeno su glasale za, 19 je bilo protiv i 68 suzdržanih. Usvojena Rezolucija omogućit će da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Zemlje koje su glasale za Rezoluciju su: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bruneji, Bugarska, Cabo Verde, Kanada, Chad, Čile, Kolumbija, Costa Rica, Hrvatska, Češka, Danska, Djibouti, Ekvador, Egipat, El Salvador, Estonija, Fiji, Finska, Francuska, Gambija, Njemačka, Gvineja, Guyana, Island, Indonezija, Iran, Irak, Irska, Italija, Japan, Jordan, Kuvajt, Latvija, Libija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malawi, Malezija, Malta, Mauritanija, Micronezija, Crna Gora, Myanmar, Nizozemska, Novi Zeland, Niger, Sjeverna Makedonija, Norveška, Pakistan, Palau, Poljska, Portugal, Katar, Koreja, Moldavija, Rumunija, Rwanda, San Marino, Saudijska Arabija, Senegal, Sierra Leone, Singapur, Slovenija, Južna Afrika, Španija, Švedska, Švicarska, Tunis, Turska, Ukrajina, Velika Britanija, Tanzanija, SAD, Urugvaj, Jemen, Zambija. Protiv Rezolucije su bile: Antigve, Bjelorusije, Kine, Komora, Kube, Sjeverne Koreje, DR Konga, Eritreje, Dominike, Esvatinija, Grenade, Mađarske, Malija, Naurua, Nikaragve, Rusije, Sao Toma i Principea, Srbije i Sirije. Zemlje koje su bile suzdržane su: Alžir, Angola, Argentina, Armenija, Bahami, Bahrein, Barbados, Benin, Butan, Botswana, Brazil, Burundi, Kambodža, Kamerun, Kongo, Obala Slonovače, Kipar, Dominikanska Republika, Ekvatorijalna Gvineja, Etiopija, Gabon, Gruzija, Gana, Grčka, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Honduras, India, Jamajka, Kazahstan, Kenija, Kiribati, Laos, Liban, Lesoto, Madagaskar, Maldivi, Mexiko, Mongolia, Mozambik, Namibija, Nepal, Nigerija, Oman, Panama, Papa Nova Gvineja, Paragvaj, Peru, Filipini, Sveti Kits i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vinsent i Grenadin, Sejšeli, Slovačka, Solomonska Ostrva, Južni Sudan, Šri Lanka, Sudan, Surinam, Tadžikistan, Tajland, Togo, Trinidad i Tobago, Tuvalu, Uganda, Ujedninjeni Arapski Emirati, Vijetnam.

Lukavac: Rezolucija o genocidu u Srebrenici moralni ispit za čovječanstvo U Lukavcu građani, predstavnici vlasti i institucija položili cvijeće na spomen-obilježje žrtvama stradalim u genocidu u Srebrenici “Cvijet Srebrenice” uz poruku da je Rezolucija o genocidu u Srebrenici moralni ispit za čovječanstvo, te pozivaju sve države svijeta da podrže Rezoluciju. (Pogledajte tv prilog emitovan u Super vijestima 22.05.2024. godine)!

Najava vremenskih prilika za naredna četiri dana Prema vremenskoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda u narednim danima očekuje nas promjenljivo vrijeme. U petak 24.05.2024., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne jači razvoj oblačnosti u centralnim, istočnim, sjevernim područjima Bosne, kao i ponegdje na istoku i sjeveru Hercegovini može usloviti lokalne pljuskove koji mogu biti praćeni grmljavinom. Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu i sjeveru zemlje do 18, a dnevna od 22 do 28 °C.   U subotu 25.05.2024., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslije podne i dio večerni u većem dijelu Bosne se očekuje kiša i lokalni pljuskovi praćeni grmljavinom. Ponegdje na sjeveru i sjeveroistoku Bosne intenzivnije padavine. Vjetar slab do umjeren u Hercegovini i na jugozapadu Bosne južni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu i sjeveru do 29 °C.   U nedjelju 26.05.2024., pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima sa grmljavinom. Vjetar slab u Bosni sjeverni i sjeverozapadni, a u Hercegovini, veći dio dana, južni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, a dnevna od 16 do 22, na jugu i sjeveroistoku zemlje do 25 °C.   U ponedjeljak 27.05.2024., umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab u Hercegovini i zapadnim područjima Bosne zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 20 do 26, na jugu i sjeveru do 28 °C.

Rezolucija o Srebrenici danas pred Generalnom skupštinom UN-a Generalna skupština Ujedinjenih nacija danas razmatra usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici koju kosponzorira 38 zemalja. Skupština je planirana u 16 sati po srednjeevropskom vremenu. Uz predlagače Njemačku i Ruandu, sponzori rezolucije su: Albanija, Andora, Australija, Austrija, Bangladeš, Belgija, BiH, Bugarska, Čile, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Holandija, Hrvatska, Irska, Island, Italija, Jordan, Kanada, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malezija, Maršalska Ostrva, Mikronezija, Norveška, Novi Zeland, Poljska, SAD, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Švedska, Turska, Velika Britanija i Vanuatu. Nacrt rezolucije sadrži sedam tačaka. 1. Odlučuje da 11. jul proglasi za Međunarodni dan promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. i da se obilježava svake godine; 2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao istorijskog događaja i poziva države članice da čuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, takođe u znak sećanja, u cilju sprječavanja poricanja i pogrešnog tumačenja i pojave genocida u budućnosti; 3. Takođe bez rezerve osuđuje djela koja veličaju osobe pred međunarodnim sudovima osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici; 4. Ističe važnost okončanja procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i obezbjeđivanja dostojanstvene sahrane za njih i poziva na nastavak procesuiranja počinilaca genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom; 5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenljivo, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde; 6. Zahtjeva od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjene nacije”, započinjući aktivnosti na pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da na ovu rezoluciju skrene pažnju svih država članica, organizacija iz sistema UN i organizacija civilnog društva radi odgovarajućeg poštovanja. 7. Poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih nacija, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresovane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti u znak sjećanja i u čast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti.

Gradonačelnik Tuzle 23. maj proglasio Danom žalosti na području grada Tuzle Gradonačelnik Tuzle, dr.sc. Zijad Lugavić, donio je Odluku o proglašenju Dana žalosti na području grada Tuzle, povodom tragičnog događaja i gubitka života naših sugrađana A. Č. i njene dvoje malodobne djece. Dan 23. maj 2024. godine (četvrtak) proglašava se Danom žalosti na području grada Tuzle. Dan žalosti bit će obilježen spuštanjem zastava na pola koplja na zgradi Gradske uprave Tuzle, kao i na zgradama javnih preduzeća i javnih ustanova u gradu Tuzli. U skladu s danom žalosti, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera. Također, neće se emitovati muzika u ugostiteljskim i drugim javnim objektima. Svi mediji sa područja grada Tuzle obavezuju se da svoje programske sadržaje prilagode Danu žalosti i da se suzdrže od emitovanja sadržaja koji bi mogli narušiti solidarnost i saosjećanje s porodicom i prijateljima naših tragično stradalih sugrađana. Gradonačelnik Grada Tuzle, dr.sc. Zijad Lugavić izražava svoje najdublje saučešće porodici, prijateljima i svim građankama i građanima Tuzle koji su pogođeni tragičnim gubitkom života A. Č. i njene dvoje malodobne djece.  

U Sarajevu održana panel diskusija „Kako mediji promiču medijsku pismenost?“ U Sarajevu u utorak 21.05.2024. godine održan “Medijski čas” koji je, u organizaciji Mediacentra i u saradnji sa partnerskom organizacijom Transitions iz Praga (Češka), organizovan u Europe House u Sarajevu. “Medijski čas” je okupio predstavnike nosilaca dozvola RAKBiH, pružalaca audiovizuelnih medijskih usluga i medijskih usluga radija, kao i studente Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Glavne teme bile su: “Kako mediji promiču medijsku pismenost”, kao i “Digitalni mentori i izazovi odgajanja u multimedijalnom okruženju”. Zaključci sa panel diskusije su: 1. Pružaoci medijskih usluga trebaju povećati obim i tematsku raznolikost medijskih sadržaja i drugih resursa koji imaju za cilj razviti napredne vještine medijske pismenosti svih građana zemlje. Takvi sadržaji trebaju se kontinuirano producirati i pratiti trendove i izazove s kojim se susreće publika i potrebno ih je distribuirati koristeći sve aktuelne tehnologije. 2. Pružaoci medijskih usluga trebaju dati doprinos provođenju međunarodnih inicijativa kao što su UNESCO-va globalna sedmica medijske i informacijske pismenosti, Dan sigurnijeg interneta, te nacionalnih kampanja kao što su Dani medijske i informacijske pismenosti u Bosni i Hercegovini. 3. Medijski radnici, uključujući upravljačke strukture, također trebaju da se dodatno educiraju na raznolike tema iz oblasti medijske i informacijske pismenosti. 4. U skladu s obavezama države da promiče medijsku pismenosti prema Direktivi Evropske Unije o audiovizuelnim medijskim uslugama i preporukama Vijeća Evrope, potrebno je osigurati adekvatne resurse za kontinuiranu podršku inicijativama medijske pismenosti, uključujući poticaje za produkciju takvih sadržaja, podršku nacionalnim inicijativama i podršku Mreži za medijsku i informacijsku pismenost. 5. S obzirom na ulogu javnih RTV servisa, potrebno je na odgovarajući način definisati njihove zakonske obaveze promicanja naprednih vještina medijske pismenosti za građane svih dobi. 6. Za potrebe praćenja napretka i izvještavanja o poduzetim mjerama, potrebno je osigurati adekvatno razmjenu informacija između regulatora, ministarstva i pružalaca medijskih usluga kroz Mrežu za medijsku i informacijsku pismenost.