Vijesti

Danas u Zetri osmi Kongres SDA Danas u Zetri bit će održan osmi Kongres SDA na kojem će biti birani predsjednik i potpredsjednici, te članovi Glavnog, Nadzornog i Etičkog odbora. Nakon razmtranja svih prijedloga Izborna komsija SDA je ovjerila kandidate koji ispunjavaju uslove propisane Statutom SDA, Pravilima izbornog postupka u SDAt e uputsvom organa Stranke o načinu predlaganja i rokovima za predlaganje kandidata za centralne organe SDA, kako slijedi: Za predsjednika Stranke IZETBEGOVIĆ BAKIR Za potpredsjednike Stranke ABDIĆ HAMDIJA BIŠĆEVIĆ-TOKIĆ JASMINA BRATIĆ SENAD ČOMOR ELDAR DEDIĆ ŠEMSUDIN DELIĆ SEJAD DEVIĆ MAHIR DŽAFEROVIĆ ŠEFIK KAPIDŽIĆ FARUK LENDO REFIK MAHMUTBEGOVIĆ MELIKA MUJIĆ MIRSAD NOVALIĆ FADIL OBUĆA AIDA OSMANOVIĆ ADIL RAMIĆ EDIN SALKIĆ RAMIZ SARAJLIĆ ASIM SKOPLJAK FAHRUDIN SOFTIĆ SAFET ŠPAGO ŠERIF SPAHIĆ JASMIN ZAHIRAGIĆ HARIS ZAIMOVIĆ MIRSAD ZUKIĆ MUAMER Svi učesnici izbornog procesa imaju pravo ulaganja žalbe Apelacionoj komisiji SDA u roku od dva dana. U radu Kongresa učestvuje 1.285 delegata iz svih općinskih, kantonalnih i regionalnih organizacija SDA u BiH i iz inostranstva. Kongresu prisustvuju i delegacije više zemalja, uključujući Republiku Turkiye, Palestinu, Azerbejdžan, Alžir, Mađarsku i Kinu.

Direktor ZZJZ-a FBiH Siniša Skočibušić: Odlazak ljekara u penziju izazov u narednih deset godina Siniša Skočibušić, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBH), upozorio je da se danas moraju poduzeti konkretne mjere kako za deset godina ne bismo bili u situaciji da imamo veliki problem kada je riječ o ljekarima i stanju u zdravstvu. Za Anadolu je govorio o javnom zdravstvu, problemima s kojima se susreću, novim aktivnostima i poboljšanju zdravstvene situacije u Federaciji BiH. “Mi smo u postpandemijskom razdoblju, što se tiče zdravstva u Federaciji BiH. Kada govorimo o organizaciji zdravstva generalno, ali i o stanju zdravlja, imamo dva aspekta. Prvi je da bilježimo činjenicu da naše stanovništvo ima visoko očekivanje od zdravstvenih ustanova, zdravstvenih usluga, ljekara, ali i vlasti koje to trebaju osigurati. Živimo u društvu koje je naviklo da ima vrlo dostupno zdravstvo, finansijski ako je moguće besplatno ili jeftino. S druge strane, da imamo što više mogućnosti, ali na najvišoj razini. To je vrlo teško ostvariti, jer znamo da to veoma košta”, pojasnio je Skočibušić. Mišljenja je da imamo i zdravstvo koje se suočava s nedostatkom kadra. “Kao Zavod smo izradili analizu koja će uskoro biti objavljena, a u kojoj jasno vidimo da je broj ljekara preko 55 godina, što znači da će u idućih desetak godina ići u penziju, velik. Dakle, broj ljekara će biti značajno manji. Onda se postavlja pitanje ko će pružiti kvalitetnu uslugu ako neće biti ljekara. Kakvo je stanje s ljekarima, tako je stanje i saostalim kadrom. Nažalost, odliv stanovništva kao naše propadanje se vidi i u zdravstvu, ali i u drugim granama. To je jedan od elemenata koji najbolje pokazuje u kakvom se trenutku sada nalazimo i kakva je perspektiva. Ne želim biti pesimističan pa reći da će biti grozno, ali je ovo zapravo izazov i upozorenje svima da danas moramo razmišljati kako ćemo planirati u narednom razdoblju. Situacija sada nije alarmantna, ali ako ne poduzmemo neke mjere, bit će alarmantna”, istakao je Skočibušić. Smatra da je sada trenutak da se povećaju i upisne kvote na fakultetima, da se zdravstveni radnici tako vrednuju da bi bilo bolje i da ostanu u zemlji, ali i da se popravi opće društveno stanje. “Nije samo materijalni razlog odlaska ljudi, nego su evidentna i nezadovoljstva zbog društvenog stanja. Moramo znati da smo mi mali zdravstveni sistem i ipak većina ljudi se liječi u zemlji. Mali dio će uvijek za vrlo specifične stvari morati ići u inostranstvo. Međutim, kvalitet zdravstvenih usluga uvijek može rasti, ali kvalitet pruža sistem koji čine ljudi”, rekao je Skočibušić. Dotakao se i lista čekanja u zdravstvenim ustanovama. “I u zapadnim demokracijama postoje liste čekanja, ali postoje veća izdvajanja za zdravstvo. Izdvajanja za zdravstvo su se nešto i smanjivala”, pojasnio je Skočibušić. – Pandemija COVID-19 – U izazovnim godinama pandemije COVID-19 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine bio je jedan od glavnih nosilaca protupandemijskih mjera i na prvoj liniji odbrane protiv COVID-19. “Formalni dio pandemije je završen, ali virus ostaje među nama. Bolest će svakako mutirati, bit će različitih genetskih varijacija. Međutim, vidimo da je od onih prvih teških kliničkih slika virus oslabio. Kao društvo smo i više puta preboljeli COVID što znači da je svako naredno obolijevanje nekako lakše. Sada COVID-19 moramo uklopiti kao i druge respiratorne bolesti, u naš redovni zdravstveni sistem”, naglasio je Skočibušić. Kako je kazao, na sreću, ipak smo u tom pandemijskom periodu imali organizovan javnozdravstveni i bolnički sistem. “Koji je osigurao da većina dobiju bolnički krevet. Svi su dobili lijek, kisik, njegu… Na Zapadu smo vidjeli masovne ukope, da je nedostajalo svih osnovnih stvari. Naš odgovor nije bio loš, ali smo izvukli određene pouke i shvatili gdje smo slabi. Možda smo slabi u činjenici da je upravljanje vrlo decentralizirano, da svaka općina ima slobodu da donosi odluke i mjere, što i nije tako dobro. Vidjeli smo i da svako sebi daje za pravo da procijeni treba li poštivati mjeru ili ne. U skladu s tim, dobro smo prošli”, istakao je Skočibušić. – Vakcinacija djece i mladih – Vođenje i koordinacija programa imunizacije je jedna od aktivnosti Zavoda. Redovan program imunizacije djece i mladih je kontinuirana aktivnost i obaveza Zavoda. Novina je uvođenje imunizacije protiv humanog papilloma virusa (HPV) u Federaciji BiH. “Imunizacija je jedan od važnih elemenata zdravstva. Od prošle godine smo počeli s novim agensom koji je protiv humanog papilloma virusa. To je glavni uzročnik karcinoma cerviksa kod žena, ali i drugih karcinoma, i genitalnih i negenitalnih bradavica”, rekao je Skočibušić. Vakcinacija na Zapadu je počela 2006. godine. Oko 120 zemalja u svijetu ima ovu vakcinaciju. “Ove godine provodimo edukacije zdravstvenih radnika u deset kantona. U fokusu su nam djevojčice osmog razreda, ali zavisno od raspoloživosti vakcina, vakcinisat ćemo i starije djevojčice i dječake. Prvi put se radi o jednom preventivnom programu koji daje dugoročne rezultate, nakon 15, 20, 25 godina, kada dolazi onkogena promjena. Zasad su naši rezultati dobri. Prošle godine smo kupili 1.000 doza i sve smo podijelili. Ove godine smo kupili 2.000, a sada idemo s novim krugom vakcinacije”, naglasio je Skočibušić. Ukazao je i na važnost vakcinacije. “Početkom prošlog stoljeća na zemaljskoj kugli je bilo 1,5 milijarda stanovnika, a danas ima osam milijardi. Za takav porast stanovništva, prije svega, zaslužne su dvije stvari. Jedna je vakcina koja je spriječila širenje masovnih zaraznih bolesti, a druga su antibiotici. Ranije je i najbanalnija upala grla bila fatalna”, pojasnio je Skočibušić. Dotakao se i novih izazova i aktivnosti koji su pred njima. “Pred nama je sada novi izazov, rješavanje unapređenja imunizacije i brige o hroničnim nezaraznim bolestima. Hronične nezarazne bolesti su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, karcinomi koji su u porastu, bolesti načina života kojeg danas živimo… Želimo uspostaviti bolje registre samih bolesti, da znamo koliko je ljudi stvarno bolesno, provoditi preventivne programe, jer su oni budućnost kvalitetnog, dugoročnog zdravstva”, rekao je Skočibušić. Govorio je i o svijesti stanovništva o važnosti očuvanja javnog zdravlja. “U našoj zemlji baštinimo jedino tradiciju higijene. Smatramo da je važno prati ruke, biti čist, redovno se kupati. Koliko djeluje smiješno o tome danas

Osoblje bolnice na sjeveru Gaze odbilo izraelski zahtjev za evakuaciju Direktor bolnice Al Awda na sjeveru Gaze Ahmed Muhanna izjavio je da je osoblje te ustanove odbilo izraelski zahtjev za evakuaciju i dodao da imaju pacijente u teškom stanju koje nije moguće transportirati. Muhanne je za Anadolu kazao da je u petak dobio od izraelske vojske zahtjev za evakuaciju bolnice u gradu Jabalia, ali da to nije moguće izvesti. “Neki pacijenti su evakuisani, ali neki drugi zbog teškog stanja ne mogu da budu prebačeni”, dodao je on, ukazujući da bolnica pruža intenzivnu medicinsku njegu za pet pacijenata. On je kazao da je osoblje bolnice, uključujući 35 ljekara i medicinskih radnika, odlučno da ostane u bolnici i pruža zdravstvenu zaštitu pacijentima. Izraelska vojska je u petak upozorila 1,1 milion stanovnika sjeverne Gaze da se evakuišu u roku od 24 sata i krenu na jug.

U BiH danas sunčano, promjena vremena u nedjelju U Bosni i Hercegovini će danas preovladavati sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama Bosne iz riječne tokove biće magle. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Dnevna temperatura zraka od 23 do 29 stepeni Celzijusovih. U Sarajevu sunčano. Dnevna temperatura oko 26. Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ), BiH u nedjelju u Bosni i Hercegovini naoblačenje sa sjevera će usloviti kišu. Vjetar slab do umjerene jačine, u Bosni sjevernog smjera, a u Hercegovini jugo. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između osam i 13 stepeni Celzijusovih, na jugu zemlje do 16. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 14 i 20, na jugu zemlje do 24 stepena. U ponedjeljak djelomično vedro. Nove padavine se očekuju tokom noći na utorak. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između jedan i šest stepeni, na jugu zemlje do 12. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 11 i 16, na jugu zemlje do 22 stepena. U utorak u Bosni i Hercegovini oblačno s kišom. Jače padavine su na području Hercegovine. Vjetar slab sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između tri i sedam, na jugu zemlje do 13. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između deset i 15 stepeni, na jugu zemlje do 18.

Stoltenberg nakon sastanka u Briselu: NATO nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je kazao da se na ministarskom sastanku razgovaralo i o misijama i operacijama NATO-a, uključujući misije na Zapadnom Balkanu i u Iraku. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je nakon dvodnevnog sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu izjavio da se danas razgovaralo o jačanju politika odvraćanja i odbrane, misijama i operacijama NATO-a, situaciji na Bliskom Istoku i na Zapadnom Balkanu, uključujući stanje na Kosovu. Istakao je da su posebnu pažnju posvetili posljednjim dešavanjima i tenzijama između Izraela i Palestine. “Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant u obraćanju nas je upoznao o užasnim terorističkim napadima Hamasa protiv Izraela i odgovorom Izraela. Saveznici snažno osuđuju napade Hamasa na civile i pozivaju na hitno oslobađanje svih talaca. Izrael ima pravo da se brani ali je pritom potrebno zaštititi civile”, naglasio je Stoltenberg. Istakao je da su brojni saveznici NATO-a jasno poručili na sastanku da će pružiti praktičnu podršku Izraelu. – Misije na Zapadnom Balkanu – Stoltenberg je dodao da se na ministarskom sastanku razgovaralo i o misijama i operacijama NATO-a, uključujući misije na Zapadnom Balkanu i u Iraku. “Kao odgovor na nedavne tenzije na Kosovu, NATO je rasporedio stotine dodatih rezervnih trupa u okviru KFOR-a proteklih sedmica i vršimo više patrola na sjeveru Kosova. Ovo su važni koraci kako bi bili sigurni da KFOR ima potrebne snage da obavlja svoj mandat. Beograd i Priština se moraju ponašati odgovorno i suzdržati se od destabilizirajućih postupaka te se vratiti dijalogu kojim posreduje Evropska unija. To je jedini način za dugoročan mir na Kosovu”, kazao je Stoltenberg. Istakao je također da NATO savez nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini. “U Bosni i Hercegovini NATO nastavlja podržavati operaciju EUFOR Althea koja ima važnu ulogu za regionalnu stabilnost. NATO ima odgovornost na Zapadnom Balkanu, posebno na Kosovu. Povečali smo svoje prisustvo sa nekoliko stotina trupa na Kosovu, sa novim bataljonima iz Rumunije, Bugarske i Velike Britanije”, rekao je Stoltenberg. Na sastanku u Briselu ministri odbrana država članica NATO-a razgovarali su prethodna dva dana o brojnim izazovima sa kojima se suočava Sjevernoatlantska alijansa. U srijedu je prvo održan sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, a poslijepodne je održan sastanak Vijeća NATO – Ukrajina na kojem je jasno izražena konkretna podrška Kijevu u odbrani od Rusije. U četvrtak je održan sastanak Sjevernoatlantskog vijeća u okviru sjednice ministara odbrane. Dvodnevni sastanak ministara odbrane NATO-a na poziv alijanse pratila je i novinarska ekipa agencije Anadolu iz Sarajeva.

Perović: NATO odlučan da odgovori na secesionističke prijetnje u Bosni i Hercegovini Istakao je značaj napora NATO-a da se spriječe bilo kakvi novi konflikti u regiji Zapadnog Balkana. Bez obzira na rat u Ukrajini koji Rusija vodi više od godinu i po dana, regija Zapadnog Balkana nije ispala iz fokusa zemalja NATO-a, poručio je državni sekretar Ministarstva odbrane Crne Gore Krsto Perović u Briselu. Perović je predvodio delegaciju Crne Gore na dvodnevnom sastanku ministara odbrane NATO-a u sjedištu Alijanse na kojem se razgovaralo i o situaciji i posljednjim dešavanjima u regiji Zapadnog Balkana. “Zapadni Balkan je i dalje tema u NATO-u i u Evropskoj uniji zato što je to najnestabilniji region u Evropi, naravno posebno sada u svjetlu događaja na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini koja se stalno nalazi u previranjima i brojnim izazovima”, kazao je Perović. – Prisustvo međunarodnih snaga važno – Smatra da je prisustvo međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini i na Kosovu od izuzetnog značaja. “Bez obzira na rat u Ukrajini koji Rusija vodi više od godinu i po dana, Zapadni Balkan nije ispao iz fokusa ovih država. Vlada Crna Gore insistira na tome da je prisustvo ne samo međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini i na Kosovu koje su i dodatno ojačane već uopšte i dijalog koji se vodi sa našim regionom izuzetno bitan”, rekao je on. Istakao je da je fokus NATO-a uvijek na obezbjeđivanju sigurnosti kroz prisustvo trupa kao što je KFOR. “Ali tu je bitna sinergija sa Evropskom unijom jer je zaista pitanje proširenja i pitanje meke moći koju ima EU izuzetno bitno za stabilizaciju regiona i mislim da smo dobili ohrabrujuće poruke, ali dosta toga je na nama. Ne treba stalno tražiti alibi jer pitanje koje nas sve zaokuplja, pitanje organizovanog kriminala i korupcije, to su pitanja koja mi moramo da riješimo”, kazao je Perović. Kako je rekao, siguran je da će NATO nastaviti pružati podršku regiji Zapadnog Balkana, uključujući i BiH. “Nedavno pojačavanje snaga NATO-a na Kosovu kroz dolazak britanskih vojnika i prethodno turskih i isto tako misija EU-a u Bosni i Hercegovini pokazuju da Zapadni Balkan nije zaboravljen i u ovim teškim trenucima, posebno što Rusija koristi ovu situaciju kako bi skrenula pažnju sa Ukrajine koliko god može da destabilizuje druga područja u Evropi, a Zapadni Balkan je tu vrlo pogodan, kao područje gdje postoje i dalje neriješeni konflikti i unutrašnje slabosti u državama, nedovoljno jake institucije, organizovani kriminal, korupcija, što sve zajedno stvara situaciju koja je vrlo pogodna za destabilizaciju”, rekao je Perović. Misija KFOR-a na Kosovu pokrenuta je 12. juna 1999. godine odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i u njoj učestvuje blizu 4.500 vojnika iz 27 država, uključujući 21 članicu NATO-a i šest zemalja izvan te organizacije. Početkom oktobra prvi kontingent od 200 britanskih vojnika stigao je na Kosovo da pojača mirovnu misiju NATO snaga na Kosovu (KFOR), nakon napada na kosovsku policiju 24. septembra i povećanja tenzija u regionu. – Odgovor na secesionističke prijetnje u BiH – Perović je također poručio da NATO savez svakako posjeduje kapacitet i spremnost da odgovori na secesionističke prijetnje u Bosni i Hercegovini koje dolaze iz bh. entiteta Republike Srpske. “Niko ne treba da sumnja da NATO zaista ima mogućnosti i političku odlučnost da odgovori na sve takve prijetnje i da NATO djeluje preko država članica na političkom nivou ali isto tako spreman je, ukoliko je neophodno, da i vojno zaštiti stabilnost u regionu jer pitanje Bosne i Hercegovine i Kosova nije samo individualno pitanje tih država nego je pitanje ukupne stabilnosti Zapadnog Balkana, što se neminovno reflektuje šire na evropski prostor. Stoga je integrisanje svih naših država u EU apsolutni prioritet za narednih nekoliko godina”, kazao je. Na kraju je istakao značaj napora NATO-a da se spriječe bilo kakvi novi konflikti u regiji Zapadnog Balkana. “Vlada Crne Gore je pokazala odlučnost da pomogne napore NATO-a i EU-a da se spriječe bilo kakvi novi konflikti i povratak u one godine kada su se ljudi oružano obračunavali u našem regionu”, istakao je Perović. Crna Gora je 5. juna 2017. godine postala 29. članica NATO saveza.

U Srebrenici međunarodna konferencija o posljedicama genocida nad Bošnjacima Konferencija se održava u okviru obilježavanja 28. godišnjice od genocida počinjenog nad Bošnjacima u “Sigurnoj zoni UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas se održava druga po redu Međunarodna naučna konferencija “Posljedice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici: Socijalni, ekonomski, politički, demografski i kulturni razvoj Srebrenice (1995-2022).” Konferencija se održava u okviru obilježavanja 28. godišnjice od genocida počinjenog nad Bošnjacima u “Sigurnoj zoni UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine, a konferenciju organizuju Univerzitet u Sarajevu, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu. “Kao čovječanstvo naivno smo vjerovali da se poslije holokausta nikome ne može dogoditi genocid. U julu 1995. godine je počinjen genocid u Srebrenici. Srebrenica je poslije genocida doživjela devastaciju svih segmenata života. Kao i prva, i ova druga konferencija će se baviti posljedicama genocida. Izgradnja kulture pamćenja je obaveza svih nas. Ovdje moramo pomenuti one koji su se vratili i žive u Srebrenici, oni su heroji”, rekao je u obraćanju Rifet Škrljelj, rektor Univerziteta u Sarajevu. Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić rekao je kako je važno zajednicu oko Memorijalnog centra učiniti snažnijom i brojnijom. “Jako je bitno da se mi bavimo posljedicama genocida. Ugaoni kamen bilo kakve naše strateške jedinice ne može biti ništa osim Srebrenice. Mi moramo da vidimo šta je to ispred nas, da vidimo šta možemo da uradimo da ovu zajednicu oko Memorijalnog centra učinimo snažnijom, brojnijom”, poručio je, između ostalog, Suljagić te dodao: “Mi smo objavili preko 150 naših izdanja gdje je jedna trećina vezana za Srebrenicu. U tom smislu mi smo formirali dvije ekipe stručnjaka koji su radili na terenu u protekle dvije godine i pripremali konferenciju.” Srebrenica mora da ima poseban društveno ekonomski status, rekao je direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Rasim Muratović. Ćamil Duraković, potpredsjednik eniteta RS, jedan je od učesnika današnje konferencije. Kazao je kako za Srebrenicu nije dovoljno učinjeno. “Nažalost, nije učinjeno dovoljno za Srebrenicu. Nije bilo sistemskog djelovanja od strane države. Nikad nismo dobili punu diplomatsku, međunarodnu ili drugu podršku da se čuje glas onih koji su se vratili ovdje. Srebrenica je jedna od izrazito nerazvijanih općina u entitetu RS. Mi politički moramo tražiti kompromis o posebnosti ovog područja. Svi moramo biti opredijeljeni da ovom gradu treba pomoć. Mi moramo ići u tom pravcu da se npr. Srebrenici uvedu poreske olakšice, da se uvedu posebne budžetske linije. Odavde ljudi odlaze. Ne samo Bošnjaci zbog cjelokupne situacije, odlazi i srpsko stanovništvo. Zaključke ove konferencije ćemo koristiti u budućem djelovanju”, rekao je Duraković. Na današnjoj konferenciji će biti prezentirani rezultati istraživanja koji se odnose na “Demografske posljedice genocida i stanje povratka u Srebrenici; ekonomski razvoj, zapošljavanje i izgradnju društvene i komunalne infrastrukture u gradu i mjesnim zajednicama opštine Srebrenica; međunacionalne odnose i izgradnju povjerenja u zajedničkom življenju bošnjačkog i srpskog stanovništva, kao i održivost povratka u Srebrenici. Konferencija je organizovana uz finansijsku podršku Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo.