Vijesti

Završen šesti Festival dječije umjetnosti u Živinicama Šesti Festival dječije umjetnosti koji je počeo 12. oktobra danas je završen izvođenjem predstave “Djeca u svijetu odraslih” u produkciji JU BKC Živinice. Tokom festival djeca su mogla uživati u brojnim pozorišnim predstavama domaćih i inostranih autora. Pokrovitelji ovog festivala su: Grad Živinice, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo za kulturu sport i mlade TK i JP BH Pošta Sarajevo. Pogledajte video!

Izraelska vojska: Nema prekida vatre u Gazi Izraelska vojska ponovila je u četvrtak da neće biti primirja u Pojasu Gaze, već samo “ograničene, lokalne taktičke pauze”. “Ne postoji prekid vatre. Postoje taktičke, lokalne pauze za humanitarnu pomoć za civile Gaze”, objavila je vojska na društvenoj mreži X. Napominje da su pauze “ograničene u vremenu i području”. “Takođe obezbjeđujemo humanitarne koridore za civile u Gazi kako bi se privremeno preselili na jug u sigurnija područja gdje mogu primiti humanitarnu pomoć”, navodi se u objavi. Uprkos međunarodnim pozivima i apelima na humanitarni prekid vatre, Vlada Izraela nastavlja da se opire dogovoru. Izraelska vojska nastavlja ohrabrivati Palestince sa sjevera Pojasa Gaze da se presele na jug. Portparol izraelske vojske Daniel Hagari rekao je u srijedu da su se desetine hiljada Palestinaca evakuisale sa sjevera na jug u posljednja dva dana. Izrael pojačava vojne akcije, uključujući vazdušne napade, kopnene operacije i pomorsko bombardovanje, posebno u sjevernom dijelu Pojasa Gaze, gdje napreduje s tenkovima.

Bećirović s Macronom: Dobio sam čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović nakon današnjeg sastanka u Parizu s predsjednikom Republike Francuske Emmanuelom Macronom, izjavio je da je dobio čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH. “Poslije dugo vremena BiH je u fokusu pažnje i poslije dugo vremena imamo priliku da razgovaramo sa najvažnijim evropskim i svjetskim liderima. Posebno je važno da sam danas od predsjednika Francuske, najmoćnije vojne sile u Evropskoj uniji, dobio čvrstu podršku očuvanju nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine”, kazao je Bećirović. Dodao je da je ohrabren porukama predsjednika Macrona, naročito najavom konkretne pomoći koja će tek uslijediti. “Nastavljam sa intenzivnim aktivnostima jačanja odnosa sa našim strateškim saveznicima. Predsjednika Republike Francuske sam informirao da je Predsjedništvo BiH spremno za produbljivanje saradnje i da je podržalo jačanje angažmana francuske agencije za razvoj u Bosni i Hercegovini”, rekao je Bećirović. Najavio je da u narednom periodu žele dodatno ojačati odnose i da su dobri politički odnosi između BiH i Francuske dobra osnova za jačanje i ekonomske saradnje. “Podsjećam u Francusku smo izvezli 389 miliona KM, uvoz je oko 500 miliona KM i želimo ojačati vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i da privučemo francuske investicije u Bosnu i Hercegovinu. Također, naš interes je da ojačamo saradnju u oblasti odbrane, pravosuđa i sigurnosti. Naša je zadaća graditi savezništvo Bosne i Hercegovine i Francuske”, istakao je Bećirović. S francuskim predsjednikom sastali su se i Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva BiH i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH.

Sufinansiranje izgradnje spomen obilježja u 4 lokalne zajednice TK Ministrica za boračka pitanja Tuzlanskog kantona Senada Dizdarević potpisala je danas sa predstavnicima općina Banovići, Čelić i Kalesija te MZ Srnice Donje sa područja Gradačca ugovore za sufinansiranje troškova izgradnje spomen obilježja poginulim pripadnicima Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine. Riječ je javnom pozivu po programu za 2023. godinu koji je ponovljen zbog nedovoljnog broja urednih prijava. Napomenuvši da je resorno ministarstvo u ovoj godini povećalo iznos sredstava za sufinansiranje, ministrica Dizdarević je kazala da je Ministarstvo do sada učestvovalo u projektima maksimalno do 10.000 KM „Ove godine je taj iznos povećan na 15.000 KM i ja mogu reći da su tri aplikanta dobili maksimalne iznose po 15.000 KM a da je MZ Srnice dodijeljeno 10.000 KM jer je ukupna vrijednost izgradnje tog spomen obilježja 11.000 KM, s tim da oni učestvuju sa vlastitim sredstvima od 1000 KM“, kazala je ministrica Dizdarević. Radi se uglavnom o spomen obilježjima koja će se graditi u mjesnim zajednicama na područjima lokalnih zajednica. Pomoćnik općinskog načelnika Općine Kalesija Hata Mujčinović kazala je da je ukupna vrijednost izgradnje spomen obilježja u Donjim Raincima oko 70.000 KM. Uz 15.000 KM koliko će dobiti učešćem u ovom javnom pozivu, Općina Kalesija u projektu učestvuje sa 40.000 KM vlastitih sredstava. „Zahvaljujemo se Ministarstvu za boračka pitanja TK koji zajedno sa lokalnom zajednicom prepoznaju i njeguju tradiciju i ne daju da se zaboravi ono što se desilo u vrlo bliskoj prošlosti. Da se ne zaboravi i da mlade generacije nastave njegovati tradiciju i čuvati ono najsvetije a to je država Bosna i Hercegovina“, kazala je Mujčinović. Sufinansiranje izgradnje spomen obilježja poginulim pripadnicima Oružanih snaga Republike Bosne i Hercegovine regulisano je Zakonom o dopunskim pravima branilaca i njihovih porodica i što se tiče programa za ovu godinu je okončano, kazala je ovom prilikom ministrica Dizdarević.

Vijeće ministara BiH: Zatražena informacija o sigurnosti mineralnih voda i gaziranih napitaka na tržištu BiH Informacija je zatražena nakon pojedinačnih slučajeva trovanja u susjednoj Republici Hrvatskoj, gdje su s tržišta povučeni određeni proizvodi. Na prijedlog predsjedateljice Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici zadužilo je danas Agenciju za sigurnost hrane BiH da pripremi i dostavi informaciju o sigurnosti mineralnih voda i gaziranih napitaka na tržištu Bosne i Hercegovine, nakon pojedinačnih slučajeva trovanja u susjednoj Republici Hrvatskoj, gdje su s tržišta povučeni određeni proizvodi. Prethodno je Vijeće ministara BiH usmeno upoznato kako je Agencija za sigurnost hrane BiH zatražila od nadležnih inspekcijskih tijela pojačan inspekcijski nadzor u ovoj oblasti. Na sjednici je utvrđen prijedlog osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), kojim se jača bilateralna suradnja i omogućava međusobno priznavanje vozačkih dozvola. Na taj način građanima Bosne i Hercegovine koji zakonito borave na teritoriju Ujedinjenih Arapskih Emirata bit će omogućena zamjena vozačke dozvole bez polaganja vozačkog ispita, kao i građanima UAE-a koji zakonito borave u BiH. Radi se o vozačkim dozvolama koje su svrstane u ‘B’ kategoriju u BiH i ‘laku kategoriju’ u UAE-u. Prijedlog osnova za zaključivanje ovog sporazuma bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar komunikacija i prometa. Vijeće ministara BiH jednoglasno je usvojilo Informaciju o potrebi izgradnje objekta sjedišta Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH). Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine će u suradnji sa Službom za zajedničke poslove institucija BiH izraditi idejni projekt objekta, procjenu potrebnih financijskih sredstava i definirati rokove za njegovu realizaciju te će Vijeću ministara BiH dostaviti prijedlog odluke na razmatranje. Na taj način bi se trajno riješio problem smještaja OSA-e BiH, uz ispunjavanje međunarodnih i standarda propisanih Zakonom o zaštiti tajnih podataka. Podsjećamo da je još 2006. godine za potrebe izgradnje sjedišta OSA-e BiH kupljena parcela i postojeći objekt u ul. Adema Buće u Sarajevu (upravne zgrade poduzeća „Zrak), koji su uknjiženi na državu Bosnu i Hercegovinu, ali izgradnja nije realizirana zbog nedostatka sredstava. Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za ekonomsko planiranje, usvojilo je u novom tekstu Plan aktivnosti Programa ekonomskih reformi BiH (PER BiH) 2024-2026. godine. Na znanje su primljeni odgovarajući prijevodi dokumenata (Zajednički zaključci ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i Zapadnog Balkana i Turske, Procjena Europske komisije na Program ekonomskih reformi BiH 2023. – 2025. i Smjernice Europske komisije za izradu programa ekonomskih reformi 2024. – 2026. Zapadnog Balkana i Turske), koji su važni kao prilozi za izradu PER-a BiH. Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinator za Program ekonomskih reformi za 2024. – 2026. godinu na razini BiH, dužna je u suradnji s entitetskim koordinatorima i državnim ministarstvima vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, komunikacija i prometa, civilnih poslova, financija i trezora i Direkcijom za europske integracije, a po potrebi i ostalim institucijama Vijeća ministara BiH, provesti Plan aktivnosti sukladno prilozima te pripremiti program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine za 2024. – 2026. godinu, u zadanim rokovima. Prema ovom planu, Program ekonomskih reformi BiH trebao bi biti dostavljen Europskoj komisiji polovicom siječnja sljedeće godine. Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, donijelo je Odluku o utvrđivanju visine osnovice za obračun plaća u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Bosne i Hercegovine za 2023. godinu, uz korekcije na sjednici. Osim utvrđivanja osnovice za dosadašnja 53 diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine, Odlukom se uvode osnovice za još 10 DKP-a BiH koja su u fazi formiranja. Prijedlog osnovice za obračun plaća u DKP-ima BiH za 2023. godinu urađen je na bazi podataka Međunarodne komisije Ujedinjenih naroda za državnu službu i uključuje, među ostalim, objavljene UN-ove indekse o troškovima života i stanovanja za prosinac 2022. godine. Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva financija i trezora, donijelo je Pravilnik o dopunama Pravilnika o korištenju telefona. Na taj način se Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) omogućava nabava mobilnih uređaja od operatora za 1 KМ kako bi se omogućilo određenim zaposlenicima pristupanje jedinstvenoj mreži, koja omogućava komuniciranje bez dodatnih troškova, a radi ostvarivanja financijskih ušteda. Podsjećamo da je ranije Pravilnikom o korištenju telefona onemogućena nabava mobilnih uređaja u institucijama BiH, a ograničenja su uvedena i propisivanjem maksimalnih iznosa u korištenju telefona kao i sužavanjem liste korisnika mobilne telefonije. Na sjednici je donesen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o uvjetima nabave i načinu korištenja službenih vozila u institucijama Bosne i Hercegovine, koji je pripremilo Ministarstvo financija i trezora BiH, uz određene korekcije na sjednici. Izmjenama i dopunama Regulatornom odboru željeznica BiH odobrena je nabava jednog vozila srednje klase, umjesto vozila niže klase, kako je to bilo predviđeno ranijim pravilnikom. Istodobno je Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa utvrđeno pravo na korištenje službenih vozila za specijalizirane namjene, za potrebe inspektorata po uzoru na druge institucije koje vrše inspekcijski nadzor.

BiH: Skokom u Neretvu bez aplauza obilježena 30. godišnjica rušenja Starog mosta Na taj način, simbolično su članovi Kluba skakača u vodu “Mostari“ obilježili godišnjicu rušenja ovog simbola Mostara i države Bosne i Hercegovine.  Tačno u 10 sati i 16 minuta kao tužnog devetog novembarskog dana 1993. kada je srušen, sa Starog mosta je izveden skok bez aplauza, nakon što su prema rijeci poletjele latice cvijeća. Na taj način, simbolično su članovi Kluba skakača u vodu “Mostari“ obilježili godišnjicu rušenja ovog simbola grada i države Bosne i Hercegovine. “Kao i svake godine, trideseti puta, u 10 sati i 16 minuta izlazimo na most, bacamo u rijeku ljiljane i izvodimo skok bez aplauza. I dok je našeg Kluba to ćemo obilježavati. Jako važno je da se ovaj datum ne zaboravi, kao što je važno i obilježavanje obnove Starog mosta, možda je ovo i važnije. Poruka je da što više građana Mostara dođe i s nama obilježi ovaj datum, bez obzira na vjeru i naciju, onako kako se okupe na obilježavanju obnove Starog mosta. Isto tako trebaju doći na obilježavanje godišnjice rušenja. Pozivamo gradonačelnika i sve vijećnike u Gradskom vijeću“, rekao je predsjednik Kluba skakača u vodu, Lorens Listo. Za Haruna Bajgorića koji je izveo skok, današnji je “let“ poseban. “Ovo je za mene kao skakača i privilegija. Imam čast izvesti ovaj skok. Nadam se da se ovo više nikada neće ponoviti. Drugačiji je od ostalih skokova. Datum je drugačiji, to je skok bez aplauza“, rekao je. Upućene su poruke mira i apel svijetu da se prestane ratovati i ubijati. “Na ovaj tužni dan, teško je priznati, ali izgleda da čovječanstvo nije izvuklo pouku. I zato je važno obilježavati ovaj dan. Dan koji je nama jako bitan. U tim godinama su grozne vijesti stizale jednu drugu. Na ovaj dan u Sarajevu su poginuli učiteljica Fatima Gunić i njeni učenici. Vidimo šta se dešava u svijetu i zato treba obići svijet da ljudima konačno nešto dođe u glavu. Da prestanu gluposti, uništavanja i ubijanja ljudi. Nadam se da će nekom doći do ušiju i da ćemo početi ljudski razmišljati“, izjavio je Saša Oručević, mostarski glumac, aktivista i član “Mostara“. Stari most je srušen granatama ispaljenim sa položaja HVO-a na brdu Hum. Ljetos je u javnost procurio snimak bojovnika koji gađaju spomenik. Most je naručio sultan Sulejman Veličanstveni 1557. kako bi zamijenio stari drveni viseći most koji se pokazao nestabilnim. Izgradnja je započela iste godine i trajala je devet godina, što se može pročitati iz natpisa na mostu koji za godinu završetka navodi 974. godinu po islamskom kalendaru (oko 1567.). Sačuvane su legende o graditelju Hajrudinu, učeniku velikog turskog arhitekte Sinana.

BiH: Gradačac jutros najtopliji na području Bosne, u većini mjesta temperatura jedva iznad nule Po kotlinama i uz riječne tokove ima dosta magle i niske oblačnosti, naročito u centralnim i istočnim područjima. U većem dijelu Bosne i Hercegovine preovladava pretežno sunčano vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove ima dosta magle i niske oblačnosti, naročito u centralnim i istočnim područjima. Temperature zraka izmjerene u sedam sati iznosile su Livno -2, Bjelašnica, Drvar, Sokolac i Tuzla 0, Banja Luka, Bihać, Ivan Sedlo, Sanski Most, Sarajevo i Široki Brijeg 1, Bugojno i Prijedor 2, Stolac 4, Zenica 5, Gradačac, Mostar i Trebinje 7 i Neum 10 stepeni Celzijusa. Kako navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH danas će u većem dijelu zemlje pretežno sunčano vrijeme. Prije podne po kotlinama i uz riječne tokove će biti dosta magle i niske oblačnosti. Vjetar slab južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 12 i 18 stepeni Celzijusa. U Sarajevu dosta niske naoblake dio prijepodneva. Sunčanije u drugom dijelu dana. Najviša dnevna temperatura zraka oko 14 stepeni Celzijusa.

Mostarac Dževad Pašić: Gledao sam kad je pao Stari most, glas mi zadrhti i nakon 30 godina Oči pune suza, nevjerice, niko ništa ne priča. Čuli su se pucnjevi, oni su slavili, jer su znali da će most biti srušen, riječi su kojima je Mostarac Dževad Pašić opisao momenat rušenja Starog mosta u Mostaru, srušenog projektilima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) na današnji dan prije 30 godina. Ahmet Nurduhan – Prošlo je tačno 30 godina od rušenja Starog mosta u Mostaru, a tog kobnog 9. novembra 1993. godine Mostaraca Dževad Pašić bio je u neposrednoj blizini Starog mosta i gledao kako se njegov kamen sručio u hladnu Neretvu. “Gledao sam kad je most pao, šta reći, evo i nakon 30 godina glas mi podrhtava”, kaže Pašić  prisjećajući se jednog od najtežih momenata u životima svih Mostaraca i historiji ovog grada. Prije tri decenije, nakon što je u više navrata pogođen projektilima Hrvatskog vijeća odbrane (HVO), srušen je Stari most u Mostaru, simbol grada na Neretvi i remek djelo osmanske arhitekture iz 16. stoljeća, izgrađen prema nacrtima arhitekte Mimara Hajrudina, koji predstavlja jedan od najznačajnijih primjera bogatog kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Pašić, predsjednik Udruženja “Sinovi Mahale”, ističe kako je njemu lično ali sigurno svim građanima Mostara ovaj grad bez Starog mosta nezamisliv. Prisjeća se dana prije rušenja mosta, te navodi kako su primijetili dejstvovanje tenka, odnosno kako gađa Stari most. “Taj dan su gađali, no nije srušen tog dana, ali je most značajno oštećen. Mi smo osjetili svaku granatu prema mostu. Sutradan ujutro ponovo su počeli gađati s brda Stotina”, prisjeća se Pašić, te nastavlja: “Mi smo ponovo došli na isto mjesto, na kojem smo se dan ranije sakrili. Most je gađan. Gledao sam kad je pao, i šta reći, evo i nakon 30 godina glas mi zadrhti.” Naglašava kako ni tada, a ni danas ne može shvatiti kako su ljudi u stanju srušiti jedan takav kulturni i historijski spomenik. “Meni je, kao i svakom Mostarcu, bio san skočiti s Starog mosta. Nisam mogao shvatiti zašto je srušen, jer nije bio vojno važan. Taj most je uvijek bio simbol prelaska preko Neretve”, kaže Pašić. Na pitanje novinara Anadolu da opiše momenat rušenja Starog mosta, Pašić odgovara: “Oči pune suza, nevjerice, niko ništa ne priča. Čuli su se pucnjevi, oni su slavili, jer su znali da će most biti srušen.” O tome kako danas, kao čovjek koji je prije 30 godina svjedočio ratnim strahotama u Mostaru, gleda na masakre nad civilima u Palestini, Pašić odgovara kako ga to potresa, te kako se trudi da što manje gleda te snimke. Dodaje kako ono što su oni proživljavali u Mostaru, danas se dešava u Palestini. “Mene to jako potrese, upratim nešto na telefonu, vidim kako ljudi iznose djecu. Trudim se da što manje gledam. Isti to sam ja ovdje gledao i teško mi pada ubijanje civila, jer sam sve to ovdje proživio. Protiv sam ubijanja civila”, kaže Pašić. Podvlači kako vrlo dobro razumije kroz šta danas prolaze Palestinci. “Kad kažem da shvatam te ljude u Palestini, ja ih bukvalno shvatam. Ja sam doživio da se sakrijem u podrum, a da tenkovske granate prolaze kroz zgradu. Mogu zamisliti šta ljudi imaju (naoružanje) danas nakon 30 godina”, ističe Pašić, podsjećajući kako nikad neće zaboraviti kada su njegovoj komšinici u jednom danu poginula dvojica sinova. Rušenje Starog mosta počelo je dvadeset dana ranije, a intenzivno 8. novembra 1993. Gađan je s obližnjih planinskih visova Planinice i Stotine granatama velike razorne moći. Granate su padale i na kule Taru i Halebinku koje su svojevrsni statički uteg mostu. Cijela jedna ulica sa dućanima zvana Kujundžiluk potpuno je nestala. Granate su dva dana za redom intenzivno rušile dio po dio mosta. I konačno u 10 sati i 16 minuta, 9. novembra, pokleknulo je remek djelo mimara Hajrudina. Pao je u hladnu Neretvu.

Sattler: Na BiH je da izvrši reforme i prođe kroz otvorena vrata Evropske unije Šef Delegacije Evropske unije (EU) i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler pozvao je domaće lidere i institucije da provedu potrebne reforme koje će imati pozitivne efekte na kvalitetu života građana u Bosni i Hercegovini, napominjući da EU svakako ostaje uz BiH kao njen najveći trgovinski partner i investitor. Sattler je na sastanku uručio Izvještaj Evropske komisije o BiH za 2023. godinu predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto. Nakon sastanka je istakao da su vrata Evropske unije širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu. “Sada je na Bosni i Hercegovini da izvrši potrebne reforme, iskoristi ovu priliku i prođe kroz ova otvorena vrata”, poručio je Sattler. Dodao je da je u izvještaju navedeno da Bosna i Hercegovina i prije marta 2024. godine može ponuditi argumentaciju da zemlje članice EU-a donesu odluku o otvaranju pregovora. “Još jedna pozitivan korak je da Bosna i Hercegovina sustiže ostatak regiona”, kazao je Sattler, napominjući da EU prepoznaje pozitivan pomak u BiH, ali je naglasio da određene negativnosti usporavaju put BiH prema EU: “Izvještaj se nadovezuje na dodjelu kandidatskog statusa od prije godinu dana i predstavlja jasan signal da je mjesto Bosne i Hercegovine u EU. Institucije EU-a poručile su da im je proces pridruživanja ponovo u fokusu.” Sattler je poručio da je pred vlastima u BiH puno posla na evropskom putu, posebno u pogledu ekonomskih pitanja. “Ovo nas dovodi do posljednje napomene, a tiče se Plana rasta za Zapadni Balkan. Plan koji je usvojen osigurava sredstva za reforme koje privlače investicije, odnosno investicije su podsticaj za reforme. Ovo je važna ponuda za cijeli region, nešto nezabilježeno u proteklim decenijama u procesu pridruživanja. Želim da zajednički radimo na regionalnoj integraciji, ono što je započeto u okviru Berlinskog procesa. Ovo treba da prate ključne reforme, posebno one koje se tiče vladavine prava, korupcije, organizovanog kriminala”, kazao je Sattler. Istakao je da će EU u narednom periodu pružiti značajna finansijska sredstva. “Šest milijardi eura, dvije milijarde su bespovratna sredstva, grantovi, a četiri zajmovi i krediti. Ovo nije neki tek dodatni finansijski instrument. Ako tome pridodate ostale finansijske pomoći, time smo dosegli nivo finansijske podrške uporediv sa sredstvima koje povlače zemlje članice EU-a u smislu koristi koje ostvaruju. To je nešto novo što dolazi sa Planom rasta i mislim da je sjajna poruka koja je poslana zemljama regiona”, rekao je Sattler i nastavio: “Taj novac će se davati pod uslovom reformi i pratiti modalitet programa rekonstrukcije i oporavka koji je osmišljen za zemlje članice nakon pandemije po istim principima, po principu reforme.” Pozvao je domaće lidere i institucije da poduzmu korake i provedu reforme koje će imati pozitivne efekte na kvalitetu života građana u Bosni i Hercegovini, napominjući da EU svakako ostaje uz BiH kao njen najveći trgovinski partner i investitor. – Izvještaj o napretku – Evropska komisija objavila je danas izvještaj o napretku u ispunjavanju preuzetih obaveza na evropskom putu Bosne i Hercegovine. U izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2023. godinu navodi se, između ostalog, da su i dalje potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Bosna i Hercegovina je značajno unaprijedila svoje usklađivanje sa vanjskom politikom EU-a. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala, navedeno je u izvještaju. Kako se dalje navodi, što se tiče ekonomskih kriterija, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije. Napominje se također da je Bosna i Hercegovina između rane faze i određenog nivoa pripreme u svojoj sposobnosti da preuzme obaveze iz članstva u EU. Na kraju se navodi da su potrebni dalji napori da Bosna i Hercegovina ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije po zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u preporuci EK za kandidatski status. Komisija preporučuje otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom u EU nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Naglašeno je da će Evropska komisija izvijestiti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine.

Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida: Događaj koji je označio kraj Hladnog rata Prošle su 34 godine od pada Berlinskog zida koji je više od dvije decenije dijelio Istočnu i Zapadnu Njemačku. Sagrađen je odlukom tadašnjeg komunističkog režima kako bi se spriječio odlazak istočnih Nijemaca u demokratske zapadne zemlje. Pad Berlinskog zida značio je, ne samo ujedinjenje Njemačke nego i početak pada komunističkog režima, odnosno kraja Hladnog rata. Berlinski zid je bila dugačka barijera koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okružni teritorij Njemačke Demokratske Republike (DDR). Sagradila ga je istočnonjemačka vlast i dobio je propagandistički naziv s pridjevom “antifašistički”. Gradnja je počela 13. augusta 1961. godine i više je puta nadograđivan. Zid nije bio samo obična bodljikava žica preko visoke ciglene barijere nego je imao ulogu džinovskog betonskog zida koji je opasao zapadni Berlin, praktično podijelio grad, presjekao ulice i razdvojio mnoge porodice i prijatelje. Padom Berlinskog zida 9. novembra 1989., koji je bio prekretnica i za Njemačku i za Evropu, okončan je režim Istočne Njemačke, odnosno Njemačke Demokratske Republike (DDR), a socijalistički blok u Evropi je nestao. Između 1949. i 1961. oko tri miliona ljudi, posebno obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi, pobjeglo je na Zapad iz Istočne Njemačke, čija se ekonomija pogoršavala. Kako bi spriječila ova bijega, administracija DDR-a odlučila je tajno zatvoriti granicu u Berlinu u subotu uveče, 12. augusta 1961. godine. Dugačak 156 kilometara, Berlinski zid bio je uzrok smrti najmanje 138 osoba koje su ubijene u pokušaju da ga pređu. Mnogi drugi, koji su spriječeni u tom naumu, završili su u tamnicama. Zbog sve veće želje za ujedinjenjem, otvoren je za neometan saobraćaj 9. novembra 1989. godine, a potom je potpuno srušen. Svega nekoliko sati poslije pada Berlinskog zida bili su otvoreni i drugi granični prelazi, a deseci hiljada Nijemaca plesali su ispred i na zidu. Istoga dana nakon pada zida u zapadni Berlin prešlo je milion osoba. Pad Berlinskog zida, simbola “hladnog rata” u 20. vijeku, jedan je od važnih koraka preduzetih ka ponovnom ujedinjenju zemlje. Prije 34. godišnjice pada Berlinskog zida, oni koji su posjetili ovaj spomenik u Berlinu ispričali su novinaru Anadolu svoja razmišljanja i sjećanja na pad zida. Ingrid Pixley, koja je emigrirala iz Berlina u SAD 1986. godine i došla u posjetu glavnom gradu, izjavila je da nikada nije očekivala pad Berlinskog zida. “Nisam mislila da će se ovo dogoditi. Bilo je potpuno iznenađenje. Znam ljude koji su pokušali da pređe na ovu stranu”, kazala je Pixley. Izjavila je da vjeruje da su se ljudi koji žive na istoku i zapadu Njemačke integrirali. “Mislim da je bilo teže nego što su ljudi zamišljali, ali su se ipak integrirali. Smatram da je impresivno doći u Berlin i vidjeti ljude različitih nacionalnosti. Jako je lijepo što se ovdje govori toliko jezika”, pojasnila je Pixley. Jedan od posjetitelja je bio i jedan penzioner koji nije želio reći svoje ime. Rekao je da je za rušenje zida saznao iz vijesti na televiziji 9. novembra 1989. godine. “U početku nisam mogao da vjerujem”, pojasnio je. Smatra da ljudi koji žive na istoku i zapadu zemlje nisu u potpunosti integrisani i da još uvijek ima ljudi koji imaju predrasude jedni prema drugima. Nikola, koji je radio u vrtiću u Istočnom Berlinu prije pada zida, izjavio je da je 9. novembra uveče bio kod kuće, a da je sutradan radio u vrtiću. Rušenje zida ga je iznenadilo. “U ovom gradu postoji mnogo mogućnosti. Mnogi od njih su otišli da rade na zapadu grada. Naravno, postoje razlike. Imam prijatelje i na istoku i na zapadu grada. Berlin je za mene postao grad. Naravno, i dalje ima problema”, dodao je Nikola. Prve dvije osobe koje su izgubile život u pokušaju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin. Zid je bio i oličenje Hladnog rata, pa je time i samo rušenje Berlinskog zida označilo početak oslobađanja od komunističke ideologije i struktura, ne samo u Istočnoj Njemačkoj, nego u većini do tada socijalističkih država u Evropi. Njemačka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najveća ekonomska sila u Evropi i među vodećima u svijetu. Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilježavanje godišnjice rušenja Berlinskog zida kada se prisutni prisjećaju i onih koji su izgubili živote.