Izdvojeno

“Ramiz Salkić o Ustavnom Poretku i Nacionalnim Interesima u Skupštini NSRS” Banja Luka, 27. februar 2025. – Zastupnik u Skupštini NSRS, Ramiz Salkić, tokom jučerašnjeg govora u Skupštini NSRS istakao važnost razumijevanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine te poštivanja zakonskih procedura prilikom donošenja odluka i zakona. “Drago mi je da danas i juče ovde pričamo o Ustavu BiH. Nekad smo ovde mogli slušati priče da BiH praktično i ne postoji, kamoli da pričamo o Ustavu,” rekao je Salkić, naglašavajući važnost kontinuiranog razgovora o ustavnim pitanjima kako bi se postiglo bolje međusobno razumijevanje. Salkić je ukazao na različita tumačenja Ustava, ističući da će takva tumačenja dovesti do sve većih nesuglasica. “Kako gospodin Karan tumači ovaj ustav, sigurno da ćemo se i u budućnosti sve manje razumijevati,” dodao je. Također je naglasio da su svi zakoni usvojeni u parlamentarnoj skupštini BiH u skladu s procedurama koje predviđaju mehanizme zaštite nacionalnih interesa. “Nemoguće je u predsjedništvu BiH donijeti bilo koju odluku na štetu ovog entiteta, a da član predsjedništva BiH iz ovog entiteta ne može pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa,” objasnio je Salkić. Naglašavajući važnost učešća srpskih predstavnika u donošenju zakona, Salkić je rekao: “Nemoguće je u parlamentarnoj skupštini BiH donijeti bilo kakav zakon bez učešća poslanika iz reda Srpskog naroda iz ovog entiteta.” Salkić je kritikovao zloupotrebu ustavnih mehanizama radi onemogućavanja napretka države. “Instituti se zloupotrebljavaju kako bi se onemogućio razvoj, prosperitet i napredak državni,” rekao je, dodajući da zakoni u BiH nisu doneseni na štetu Srpskog naroda. Govoreći o Ustavnom sudu BiH, Salkić je istakao da Sud ima jasne nadležnosti i da postupa u skladu s njima. “Ustavni sud BiH ima svoje nadležnosti, on u skladu sa njima postupa, donosi odluke,” rekao je. Salkić je pozvao Narodnu skupštinu da preispita kakve zakone donosi, ističući potrebu za proporcionalnom zastupljenošću i poštivanjem prava na obrazovanje bez diskriminacije. “Ako želimo postići napredak, on mora biti cjelovit, sveobuhvatan i imati dimenziju i entiteta i države,” zaključio je Salkić. (SUPER TV)

“Najopasnija Situacija u BiH od Potpisivanja Dejtonskog Sporazuma: NSRS Usvojila Kontroverzni Zakon” Banja Luka, 27. februar 2025. – Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je Prijedlog zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH. Za zakon je glasalo 49 poslanika, dok su tri bila protiv. Ovaj zakon propisuje neprihvatanje i neizvršavanje zakona te zabranu djelovanja vanustavnih institucija BiH na teritoriji Republike Srpske. Bez prisustva opozicije iz SDS, PDP i Liste za pravde i red u Narodnoj skupštini bh. entiteta Republike Srpske u četvrtak su po hitnom postupku usvojeni zakoni o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja, kako se navodi, “vanustavnih” institucija Bosne i Hercegovine Prema novom zakonu, zakoni o Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Agenciji za istrage i zaštitu BiH (SIPA) i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH neće biti primjenjivani niti će se izvršavati na teritoriji Republike Srpske. Nadležne institucije i organi Republike Srpske obavezni su preduzeti sve mjere kako bi osigurali sprovođenje ovog zakona. U obrazloženju prijedloga zakona navedeno je da lica koja su dužna postupati po odredbama ovog zakona neće biti krivično odgovorna prema krivičnom zakonodavstvu BiH i Republike Srpske za djela koja se odnose na izvršenje ovog zakona. Nadležne institucije i organi Republike Srpske obezbijediće im svu neophodnu zaštitu. Ova odluka izazvala je burne reakcije i zabrinutost, jer se smatra da predstavlja najopasniju situaciju u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Mnogi analitičari upozoravaju da bi ovakvi potezi mogli dodatno destabilizovati političku situaciju u zemlji i dovesti do ozbiljnih posljedica po mir i stabilnost u regionu.

Prijem povodom Dana nezavisnosti BiH: Zajedno ne dozvolimo da nas neodgovorni političari odvedu u kolektivnu tragediju Postoje destruktivni pojedinci koji zbog ličnog interesa ugrožavaju kolektivni interes Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih građanki i građana da žive u miru i sigurnom okruženju, pravo na samoodbranu predstavlja osnovno pravo svake države, zajedno ne dozvolimo da nas neodgovorni političari odvedu u kolektivnu tragediju poručeno je danas u Sarajevu na prijemu povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine. U sarajevskoj Vijećnici večeras je u organizaciji članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Denisa Bećirovića održan svečani prijem u povodu Dana nezavisnosti. Govoreći o bosanskohercegovačkoj borbi za nezavisnost, Komšić je rekao kako su vlastite snage koncentrisane u i oko Armije Republike Bosne i Hercegovine, pod vrhovnom komandom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, ostale jedini oslonac u borbi za nezavisnost BiH. “Ne samo da se nije moglo osloniti na međunarodne snage nego je međunarodni faktor najčešće bio na strani agresora. Tek nakon što je formirana, organizovana i ustrojena Armija RBiH u vojnu snagu sposobnu da izvodi najsloženije vojne operacije i ostvaruje kako taktičke tako i strateške pobjede, kada je postalo jasno da Bosna i Hercegovina neće nestati, i kada je postalo jasno da Armija BiH nesalomljiv faktor, “tek nakon toga smo mogli računati na neki vid pomoći međunarodnih snaga”, poručio je Komšić. I zato danas, kako je rekao, “ne smije biti nikakve dileme oko toga na koga se u predstojećim izazovima možemo osloniti”. “Moramo se osloniti na sebe, ali isto tako razgovarati sa svima i sa Istoka i sa Zapada. Razgovarajmo i sarađujmo i sa svima ako će to biti od koristi domovini. Odbacimo sve one tako česte i maliciozne prigovore zbog naših pokušaja saradnje ili uspostavljanja kontakata sa državama koje su nesumnjivo prijateljski nastrojene prema našoj domovini. Nismo dužni nikome da se pravdamo i objašnjavamo”, podvukao je Komšić. Rekao je kako se eho globalnih promjena itekako osjeti i ovdje u Bosni i Hercegovini. “Stoga ovaj Dan nezavisnosti dočekujemo sa nikad manjim političkim prisustvom stranog faktora u Bosni i Hercegovini. Jasno i glasno se mora reći da međunarodna zajednica i njena uloga u BiH, kao neki konkretan i djelatan mehanizam, više ne postoji. Izbacimo je iz našeg političkog, akademskog i svakog drugog vokabulara, kako bi makar na nivou jezika i misli uhvatili posljednji voz sa savremenim zbivanjima”, rekao je Komšić. Komšić je dalje upozorio kako će stvarnost koja slijedi biti potpuno drugačija od ove postdejtonske ere koju je BiH preživjela. “Funkcionisanje države, sistema i institucija, kako znamo i umijemo, morati ćemo osigurati mi sami”, podvukao je. “Stoga kada govorim o oslanjanju na vlastite snage i kapacitete, ne mislim na puko uzimanje oružja u ruke u odsudnom trenutku, nego mislim na preuzimanje odgovornosti za vlastitu državu. Prošlo je vrijeme u kojem se zbog nefunkcionisanja ove ili one institucije obraćalo stranom ambasadoru. I do sada je to traženje takve dadilje bilo smiješno ali od sada bi moglo biti pogubno”, rekao je Komšić. Rekao je i to kako su izazovi BiH i Evrope gotovo isti, te da ako još uvijek postoji nešto što se zove evropski put Bosne i Hercegovine on je upravo u imperativu da se i Evropa i Bosna i Hercegovina moraju pozabaviti sobom. “U tom smislu treba nam biti jasno da Bosna i Hercegovina i Evropa, a šta god mislili kada kažemo Evropa, dijele istu budućnost, da ne kažem i ne budem fatalista, dijele istu sudbinu. To bi trebao biti naš najvažniji vanjskopolitički orjentir u budućnosti”, poručio je Komšić, te zaključio: “Kakvi god izazovi da nas čekali, a jasno je da neće biti laki, siguran sam da će ih Bosna i Hercegovina savladati jer smo mi svoje najteže ispite državnog samopotvrđivanja davno položili, te pokazali svijetu ko smo i šta smo. Ova država ima razlog svog postojanja i opstojanja. Ona je prirodna i društvena cjelina a ne bilo kakav ideološki ili politički konstrukt nametnut od bilo koga. Ta cjelina, sama po sebi, karakterno i mentalno je specifična, nedjeljiva i neuništiva, kao ljubav bosanskog čovjeka prema domovini, koja traje vjekovima i trajat će dok nas ima”. – Bećirović: Pravo na samoodbranu predstavlja osnovno pravo svake države Bećirović je rekao kako milioni ljudi koji vole Bosnu i Hercegovinu, u državi i inozemstvu, slijede najplemenitiju ideju – ideju slobode. “To je najjača ideja koju je čovjek ikada imao i koju će imati, sve dok ljudsko društvo bude postojalo”, rekao je. Dodao je kako stoljeća iza nas to nedvojbeno potvrđuju: “Bosna i Hercegovina je trajna međunarodnopravna, historijska i politička činjenica. To niko ne može osporiti.” Bećirović je dalje poručio kako je svijet koji smo poznavali do februara 2022. bije bio pravedan, ali i dodao da je ovaj novi, koji se rađa, puno nepravedniji i okrutniji te kako je potrebno biti oprezan. „Moramo istini pogledati u oči. Postoje destruktivni pojedinci koji zbog ličnog interesa ugrožavaju kolektivni interes Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih građanki i građana da žive u miru i sigurnom okruženju“, rekao je Bećirović, upozoravajući kako se pokušava devastirati ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Bećirović je istakao kako su pred Bosnom i Hercegovinom velika iskušenja i izazovi, te upozorio da svaki pokušaj rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine je čin ugrožavanja mira. „Nadležne državne institucije, kao i odgovorni predstavnici i vojne snage međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, imaju jasan mandat, dužnost i mehanizme da zaustave i sankcioniraju sve one koji ugrožavaju mir, stabilnost i ustavni poredak.” Bećirović je također podsjetio da „svaki pokušaj rušenja ustavnog poretka države Bosne i Hercegovine je čin ugrožavanja mira“, te kazao: „Svi oni koji pokušaju ugroziti Dejtonski mirovni sporazum bit će odgovorni za otvaranje Pandorine kutije i za posljedice koje bi mogle biti nesagledive. Moja poruka svim ljudima u našoj državi je da ne dozvolimo da se zbog zaštite interesa privilegiranih pojedinaca izazove kolektivna katastrofa.“ Pozvao je sve političke stranke u Bosni i Hercegovini da djeluju odgovorno. „Želim se obratiti svim Bošnjacima i Srbima i Hrvatima i svim drugim građanima: Zajedno čuvajmo mir, stabilnost i ustavni poredak koji to garantira. Zajedno ne dozvolimo ponavljanje tragedije iz 1990-ih. Zajedno ne dozvolimo da nas neodgovorni

U subotu imenovanje Vlade TK koju će predvoditi Irfan Halilagić Tuzla, 27.02. 2025. – Sazvana 40. sjednica Skupštine Tuzlanskog kantona – hitnog karaktera. Sjednica je planirana u subotu, 1. marta 2025. godine, s početkom u 10:00 sati, u Plavoj sali Bosanskog kulturnog centra Tuzlanskog kantona u Tuzli. Prema saznanjima Super TV na dnevnom redu ove sjednice bit će imenovanje nove Vlade Tuzlanskog kantona, koju će nastaviti predvoditi Irfan Halilagić. Dnevni red će biti predložen na samoj sjednici. Hitna sjednica je sazvana kako bi se odgovorilo na potrebu za brzom reakcijom u rješavanju pitanja od vitalnog značaja za kanton. Irfan Halilagić, dosadašnji premijer, dobio je povjerenje za nastavak vođenja kantona zahvaljujući svojoj posvećenosti i dosadašnjim rezultatima. (SUPER TV)

Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS Sud Bosne i Hercegovine izrekao je u srijedu presudu kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Drugooptuženi u ovom predmetu Miloš Lukić je oslobođen od optužbe da je počinio navedeno krivično djelo, potvrđeno je iz Suda Bosne i Hercegovine. Niko od optuženih niti njihovih advokata nije prisustvovao izricanju presude pred Sudom BiH. Presuda je prvostepena i na nju Dodik i Lukić imaju pravo žalbe. Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik i vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS” Miloš Lukić optuženi su da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu dva zakona, nastavili s pravnim radnjama ne provodeći odluke visokog predstavnika. Radi se o entitetskom Zakonu o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i Zakonu o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona o drugih propisa RS-a. Nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH je krivično djelo, za koje je predviđena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Tužilaštvo BiH je u završnoj riječi na suđenju zatražilo kaznu bližu zakonskom maksimumu, kao i zabranu vršenja javne dužnosti na period od 10 godina. Odbrana je tražila oslobađajuću presudu. Suđenje je trajalo godinu dana. Od početka suđenja Dodik je pravio pritisak na Sud BiH, a njegove pristalice okupljale su se uoči svakog ročišta pred zgradom Suda. (SUPER TV/AA)