Author name: Ermina S.

Pooštrene mjere prije džuma-namaza: Izrael ponovno uveo starosna ograničenja za Palestince koji žele klanjati u Al-Aksi Izraelske snage ne dopuštaju muškarcima mlađim od 65 godina i ženama mlađim od 50 godina ulazak u kompleks džamije Al-Aksa. Izraelska administracija je ove sedmice, kao i prošle, uvela starosno ograničenje za one koji žele klanjati džuma-namaz, molitva muslimana petkom, u džamiji Al-Aksa. Izraelska policija i prošli petak nije dozvolila mnogim Palestincima da uđu u Stari Grad, gdje se nalazi Al-Aksa. Uprava islamskih fondacija Al-Qudsa navela je da izraelske snage ne dozvoljavaju muškarcima mlađim od 65 godina i ženama mlađim od 50 godina ulazak u Al-Aksu. Izraelska policija postavila je barikade oko Starog Grada u istočnom Al-Qudsu/Jerusalemu, koji uključuje džamiju Al-Aksa, te na ulaznim vratima. Nekim Palestincima je dozvoljen ulazak u Al-Aksu nakon provjere identiteta. Hashim Taha, koji je već 50 godina trgovac u Starom Gradu, rekao je da je Izrael uveo starosnu granicu za Palestince koji žele klanjati u Al-Aksi. “Uvijek je isto, ali ovaj put su izazvali mnogo problema palestinskom narodu i ako želite ići u Aksu da se mole, to je zatvoreno za mlade ljude. Ni to nije ništa novo, oni to stalno rade”, rekao je Taha. Naveo je da su ulice Starog Grada, kroz koje svakog petka prolaze hiljade ljudi, prazne. “Ovdje više nema posla, jer je rat i posla nema nigdje. Jedini razlog zašto otvaramo naše trgovine je da pokažemo ljudima i izraelskoj vladi da smo još uvijek na ovim zemljama. Nećemo napustiti ove zemlje, nećemo napustiti svoje domove, radna mjesta i ulice. Ulice jerusalemskog Starog Grada su prazne jer izraelska vlada ne dopušta ljudima da dođu ovamo ili u Al-Aksu”, pojasnio je Taha. Prošle sedmice je objavljeno da samo 5.000 Palestinaca može klanjati džuma-namaz u Al-Aksi, gdje inače u prosjeku klanja od 70.000 do 100.000 ljudi.

Stoltenberg nakon sastanka u Briselu: NATO nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je kazao da se na ministarskom sastanku razgovaralo i o misijama i operacijama NATO-a, uključujući misije na Zapadnom Balkanu i u Iraku. Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je nakon dvodnevnog sastanka ministara odbrane NATO-a u Briselu izjavio da se danas razgovaralo o jačanju politika odvraćanja i odbrane, misijama i operacijama NATO-a, situaciji na Bliskom Istoku i na Zapadnom Balkanu, uključujući stanje na Kosovu. Istakao je da su posebnu pažnju posvetili posljednjim dešavanjima i tenzijama između Izraela i Palestine. “Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant u obraćanju nas je upoznao o užasnim terorističkim napadima Hamasa protiv Izraela i odgovorom Izraela. Saveznici snažno osuđuju napade Hamasa na civile i pozivaju na hitno oslobađanje svih talaca. Izrael ima pravo da se brani ali je pritom potrebno zaštititi civile”, naglasio je Stoltenberg. Istakao je da su brojni saveznici NATO-a jasno poručili na sastanku da će pružiti praktičnu podršku Izraelu. – Misije na Zapadnom Balkanu – Stoltenberg je dodao da se na ministarskom sastanku razgovaralo i o misijama i operacijama NATO-a, uključujući misije na Zapadnom Balkanu i u Iraku. “Kao odgovor na nedavne tenzije na Kosovu, NATO je rasporedio stotine dodatih rezervnih trupa u okviru KFOR-a proteklih sedmica i vršimo više patrola na sjeveru Kosova. Ovo su važni koraci kako bi bili sigurni da KFOR ima potrebne snage da obavlja svoj mandat. Beograd i Priština se moraju ponašati odgovorno i suzdržati se od destabilizirajućih postupaka te se vratiti dijalogu kojim posreduje Evropska unija. To je jedini način za dugoročan mir na Kosovu”, kazao je Stoltenberg. Istakao je također da NATO savez nastavlja pružati podršku Bosni i Hercegovini. “U Bosni i Hercegovini NATO nastavlja podržavati operaciju EUFOR Althea koja ima važnu ulogu za regionalnu stabilnost. NATO ima odgovornost na Zapadnom Balkanu, posebno na Kosovu. Povečali smo svoje prisustvo sa nekoliko stotina trupa na Kosovu, sa novim bataljonima iz Rumunije, Bugarske i Velike Britanije”, rekao je Stoltenberg. Na sastanku u Briselu ministri odbrana država članica NATO-a razgovarali su prethodna dva dana o brojnim izazovima sa kojima se suočava Sjevernoatlantska alijansa. U srijedu je prvo održan sastanak Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, a poslijepodne je održan sastanak Vijeća NATO – Ukrajina na kojem je jasno izražena konkretna podrška Kijevu u odbrani od Rusije. U četvrtak je održan sastanak Sjevernoatlantskog vijeća u okviru sjednice ministara odbrane. Dvodnevni sastanak ministara odbrane NATO-a na poziv alijanse pratila je i novinarska ekipa agencije Anadolu iz Sarajeva.

Perović: NATO odlučan da odgovori na secesionističke prijetnje u Bosni i Hercegovini Istakao je značaj napora NATO-a da se spriječe bilo kakvi novi konflikti u regiji Zapadnog Balkana. Bez obzira na rat u Ukrajini koji Rusija vodi više od godinu i po dana, regija Zapadnog Balkana nije ispala iz fokusa zemalja NATO-a, poručio je državni sekretar Ministarstva odbrane Crne Gore Krsto Perović u Briselu. Perović je predvodio delegaciju Crne Gore na dvodnevnom sastanku ministara odbrane NATO-a u sjedištu Alijanse na kojem se razgovaralo i o situaciji i posljednjim dešavanjima u regiji Zapadnog Balkana. “Zapadni Balkan je i dalje tema u NATO-u i u Evropskoj uniji zato što je to najnestabilniji region u Evropi, naravno posebno sada u svjetlu događaja na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini koja se stalno nalazi u previranjima i brojnim izazovima”, kazao je Perović. – Prisustvo međunarodnih snaga važno – Smatra da je prisustvo međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini i na Kosovu od izuzetnog značaja. “Bez obzira na rat u Ukrajini koji Rusija vodi više od godinu i po dana, Zapadni Balkan nije ispao iz fokusa ovih država. Vlada Crna Gore insistira na tome da je prisustvo ne samo međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini i na Kosovu koje su i dodatno ojačane već uopšte i dijalog koji se vodi sa našim regionom izuzetno bitan”, rekao je on. Istakao je da je fokus NATO-a uvijek na obezbjeđivanju sigurnosti kroz prisustvo trupa kao što je KFOR. “Ali tu je bitna sinergija sa Evropskom unijom jer je zaista pitanje proširenja i pitanje meke moći koju ima EU izuzetno bitno za stabilizaciju regiona i mislim da smo dobili ohrabrujuće poruke, ali dosta toga je na nama. Ne treba stalno tražiti alibi jer pitanje koje nas sve zaokuplja, pitanje organizovanog kriminala i korupcije, to su pitanja koja mi moramo da riješimo”, kazao je Perović. Kako je rekao, siguran je da će NATO nastaviti pružati podršku regiji Zapadnog Balkana, uključujući i BiH. “Nedavno pojačavanje snaga NATO-a na Kosovu kroz dolazak britanskih vojnika i prethodno turskih i isto tako misija EU-a u Bosni i Hercegovini pokazuju da Zapadni Balkan nije zaboravljen i u ovim teškim trenucima, posebno što Rusija koristi ovu situaciju kako bi skrenula pažnju sa Ukrajine koliko god može da destabilizuje druga područja u Evropi, a Zapadni Balkan je tu vrlo pogodan, kao područje gdje postoje i dalje neriješeni konflikti i unutrašnje slabosti u državama, nedovoljno jake institucije, organizovani kriminal, korupcija, što sve zajedno stvara situaciju koja je vrlo pogodna za destabilizaciju”, rekao je Perović. Misija KFOR-a na Kosovu pokrenuta je 12. juna 1999. godine odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i u njoj učestvuje blizu 4.500 vojnika iz 27 država, uključujući 21 članicu NATO-a i šest zemalja izvan te organizacije. Početkom oktobra prvi kontingent od 200 britanskih vojnika stigao je na Kosovo da pojača mirovnu misiju NATO snaga na Kosovu (KFOR), nakon napada na kosovsku policiju 24. septembra i povećanja tenzija u regionu. – Odgovor na secesionističke prijetnje u BiH – Perović je također poručio da NATO savez svakako posjeduje kapacitet i spremnost da odgovori na secesionističke prijetnje u Bosni i Hercegovini koje dolaze iz bh. entiteta Republike Srpske. “Niko ne treba da sumnja da NATO zaista ima mogućnosti i političku odlučnost da odgovori na sve takve prijetnje i da NATO djeluje preko država članica na političkom nivou ali isto tako spreman je, ukoliko je neophodno, da i vojno zaštiti stabilnost u regionu jer pitanje Bosne i Hercegovine i Kosova nije samo individualno pitanje tih država nego je pitanje ukupne stabilnosti Zapadnog Balkana, što se neminovno reflektuje šire na evropski prostor. Stoga je integrisanje svih naših država u EU apsolutni prioritet za narednih nekoliko godina”, kazao je. Na kraju je istakao značaj napora NATO-a da se spriječe bilo kakvi novi konflikti u regiji Zapadnog Balkana. “Vlada Crne Gore je pokazala odlučnost da pomogne napore NATO-a i EU-a da se spriječe bilo kakvi novi konflikti i povratak u one godine kada su se ljudi oružano obračunavali u našem regionu”, istakao je Perović. Crna Gora je 5. juna 2017. godine postala 29. članica NATO saveza.

U Srebrenici međunarodna konferencija o posljedicama genocida nad Bošnjacima Konferencija se održava u okviru obilježavanja 28. godišnjice od genocida počinjenog nad Bošnjacima u “Sigurnoj zoni UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine. U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari danas se održava druga po redu Međunarodna naučna konferencija “Posljedice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici: Socijalni, ekonomski, politički, demografski i kulturni razvoj Srebrenice (1995-2022).” Konferencija se održava u okviru obilježavanja 28. godišnjice od genocida počinjenog nad Bošnjacima u “Sigurnoj zoni UN-a” Srebrenica iz jula 1995. godine, a konferenciju organizuju Univerzitet u Sarajevu, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu. “Kao čovječanstvo naivno smo vjerovali da se poslije holokausta nikome ne može dogoditi genocid. U julu 1995. godine je počinjen genocid u Srebrenici. Srebrenica je poslije genocida doživjela devastaciju svih segmenata života. Kao i prva, i ova druga konferencija će se baviti posljedicama genocida. Izgradnja kulture pamćenja je obaveza svih nas. Ovdje moramo pomenuti one koji su se vratili i žive u Srebrenici, oni su heroji”, rekao je u obraćanju Rifet Škrljelj, rektor Univerziteta u Sarajevu. Direktor Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari Emir Suljagić rekao je kako je važno zajednicu oko Memorijalnog centra učiniti snažnijom i brojnijom. “Jako je bitno da se mi bavimo posljedicama genocida. Ugaoni kamen bilo kakve naše strateške jedinice ne može biti ništa osim Srebrenice. Mi moramo da vidimo šta je to ispred nas, da vidimo šta možemo da uradimo da ovu zajednicu oko Memorijalnog centra učinimo snažnijom, brojnijom”, poručio je, između ostalog, Suljagić te dodao: “Mi smo objavili preko 150 naših izdanja gdje je jedna trećina vezana za Srebrenicu. U tom smislu mi smo formirali dvije ekipe stručnjaka koji su radili na terenu u protekle dvije godine i pripremali konferenciju.” Srebrenica mora da ima poseban društveno ekonomski status, rekao je direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Rasim Muratović. Ćamil Duraković, potpredsjednik eniteta RS, jedan je od učesnika današnje konferencije. Kazao je kako za Srebrenicu nije dovoljno učinjeno. “Nažalost, nije učinjeno dovoljno za Srebrenicu. Nije bilo sistemskog djelovanja od strane države. Nikad nismo dobili punu diplomatsku, međunarodnu ili drugu podršku da se čuje glas onih koji su se vratili ovdje. Srebrenica je jedna od izrazito nerazvijanih općina u entitetu RS. Mi politički moramo tražiti kompromis o posebnosti ovog područja. Svi moramo biti opredijeljeni da ovom gradu treba pomoć. Mi moramo ići u tom pravcu da se npr. Srebrenici uvedu poreske olakšice, da se uvedu posebne budžetske linije. Odavde ljudi odlaze. Ne samo Bošnjaci zbog cjelokupne situacije, odlazi i srpsko stanovništvo. Zaključke ove konferencije ćemo koristiti u budućem djelovanju”, rekao je Duraković. Na današnjoj konferenciji će biti prezentirani rezultati istraživanja koji se odnose na “Demografske posljedice genocida i stanje povratka u Srebrenici; ekonomski razvoj, zapošljavanje i izgradnju društvene i komunalne infrastrukture u gradu i mjesnim zajednicama opštine Srebrenica; međunacionalne odnose i izgradnju povjerenja u zajedničkom življenju bošnjačkog i srpskog stanovništva, kao i održivost povratka u Srebrenici. Konferencija je organizovana uz finansijsku podršku Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo.

BiH: Narednih dana sunčano vrijeme sa temperaturama do 30 stepeni Celzijusa Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama Bosne magla. Dnevna temperatura zraka od 23 do 29 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH). Narednih dana u Bosni i Hercegovini se očekuje sunčano vrijeme sa temperaturom do 30 stepeni Celzijusa. Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno vedro. Po kotlinama Bosne i uz riječne tokove ima magle. “Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme. Dio prijepodneva po kotlinama Bosne magla. Dnevna temperatura zraka od 23 do 29 stepeni”, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH (FHMZBiH). U petak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a dnevna od 23 do 29 stepeni. U subotu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne može biti magle. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, a dnevna od 24 do 30 stepeni. U nedjelju se očekuje pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima na istoku Bosne sunčano uz umjerenu oblačnost. Poslije podne kiša se očekuje u sjevernim i zapadnim područjima Bosne, a tokom noći širom zemlje. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, a dnevna od 15 do 21, na jugu od 18 do 24 stepena.

U izraelskim napadima na Pojas Gaze ubijeno najmanje 1.200 Palestinaca Većina poginulih i povrijeđenih u napadima su djeca, žene i starci. Najmanje 1.200 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima na blokirani Pojas Gaze, saopćilo je Ministarstvo zdravstva u Gazi. Povrijeđeno je oko 5.000 osoba. Zamjenik ministra zdravstva Yusuf Eburris potvrdio je da je poginulo najmanje 1.200 osoba, a povrijeđeno je oko 5.000. Naveo je da su većina poginulih i povrijeđenih djeca, žene i starci. Portparol Ministarstva zdravstva Ashraf al-Qudra je naveo da zbog pretrpanosti pacijenti i povrijeđeni leže na podovima u bolnicama. Upozorio je da “Izrael i dalje isključuje struju, vodu i gorivo i to stvara veliku opasnost, može doći do ekološke i zdravstvene katastrofe”. Situacija je eskalirala u Pojasu Gaze nakon napada palestinske grupe Hamas na izraelske gradove u subotu. Izrael je uzvratio masivnim zračnim napadima na Gazu.

Komšić u Granadi: Čvrsto vjerujem da će ishod rata u Ukrajini odrediti budućnost europske političke arhitekture Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić tokom Samita Evropske političke zajednice u Granadi učestvovao je u radu okruglog stola na temu “Multilateralizam, uključujući sigurnost i geostrateška pitanja” Naš glas protiv ruske agresije na Ukrajinu jasan je znak da se Europska politička zajednica protivi nasilnim promjenama granica i agresiji, poručio je danas u Granadi predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić. Komšić je tokom Samita Europske političke zajednice u Granadi, u Španiji, učestvovao je danas u radu okruglog stola na temu “Multilateralizam, uključujući sigurnost i geostrateška pitanja” Sagovornici predsjedavajućeg Komšića za okruglim stolom su bili predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, premijer Kraljevine Španije Pedro Sanchez Perez-Castejon, njemački kancelar Olaf Scholz i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel. “Europska politička zajednica primjer je multilateralizma koji se koristi za jačanje privrženosti našoj zajedničkoj političkoj ideji Europe koja se temelji na liberalnoj demokraciji, poštovanju ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naš glas protiv ruske agresije na Ukrajinu jasan je znak da se Europska politička zajednica protivi nasilnim promjenama granica i agresiji. To se temelji na našem zajedničkom sustavu vrijednosti i odlučnosti da ustrajemo u borbi za te vrijednosti. Bio sam u Ukrajini prije dva mjeseca i čvrsto vjerujem da će ishod tog rata odrediti budućnost europske političke arhitekture“, poručio je Komšić. Rekao je kako multilateralizam i dalje funkcionira unutar načela konzultacija, uključivosti i solidarnosti. “Multilateralizam nam omogućuje postizanje zajedničkih mišljenja i pokretanje zajedničkih akcija o različitim pitanjima, od klimatskih promjena i odgovora na COVID 19, do potpore teritorijalnom integritetu Ukrajine. No, smatram da održiva i učinkovita suradnja ne slijedi. Glavni izazov je kako provesti ono što je dogovoreno i kako prevladati izazove s kojima se multilateralizam suočava, a tiču se suverenih interesa država. Ono s čime se suočavamo jest da ‘ad hoc’ interesi suverenih država prijete ugroziti same temelje multilateralizma. Kad je multilateralizam slab, geostrategija dominira i sigurnosna pitanja rastu. Sada je možda teško napraviti razliku između sigurnosnih i geostrateških pitanja. Prije deset godina Europa je bila pod terorističkim napadima ISIS-a. Tada je neviđeni migracijski val izazvao goleme humanitarne i političke probleme. Nakon toga, pandemija COVID-19 dovela je u pitanje načelo solidarnosti i kao i ekonomiju. Danas smo svjedoci kibernetičkih prijetnji, zlouporabe društvenih mreža i umjetne inteligencije. Rastući radikalni šovinistički populizam profitira od nekontroliranog cyber prostora, širenja govora mržnje i potkopavanja napora za promicanje ljudskih prava i univerzalnih vrijednosti“, kazao je Komšić. Naglasio je kako ovi izazovi potkopavaju samu osnovu multilateralizma i zajedničkih vrijednosti na kojima je Europa izgrađena. Štoviše, nije drugačije ni na globalnoj razini. “Nedavno sam bio na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda gdje su se svi održani govori bavili pojedinačnim državnim problemima upakiranim pod multilateralne teme, dok su identificirane nepravde i latentno licemjerje u multilateralnim institucijama. Stoga je moja poruka da proces potkopavanja učinaka multilateralizma, te dovođenje u pitanje temeljnih vrijednosti koje dijele civilizirana društva, izravno pogoduje totalitarnim, nedemokratskim režimima. Vjerujem da je ovaj proces namjeran. To je napad na aktualnu svjetsku arhitekturu; arhitekturu utemeljenu na poštivanju demokracije i ljudskih prava. Namjera mu je srušiti multilateralizam uz potporu političkih igrača koji djeluju unutar različitih multilateralnih institucija koji pokušavaju dovesti u pitanje osnovne vrijednosti na kojima su te multilateralne organizacije izgrađene i svrhe za koje su izgrađene“, zaključio je Komšić.