Cijene nafte na svjetskom tržištu porasle nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku Međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je jutros 89,98 dolara po barelu nakon rasta cijene za 0,37 posto.  Cijene nafte na svjetskom tržištu u utorak su blago porasle nakon eskalacije sukoba između Izraela i Hamasa. Međunarodna referentna cijena nafte tipa brent iznosila je jutros 89,98 dolara po barelu nakon rasta cijene za 0,37 posto. Američka referentna vrijednost West Texas Intermediate (WTI) trgovala se po cijeni od 85,47 dolara po barelu poslije rasta cijene za 0,25 posto. Tržišta pomno prate potencijalno prelijevanje nasilja, koje je počelo 7. oktobra i dovelo do smrti najmanje 2.848 Palestinaca i više od 1.400 Izraelaca. Strahuje se od mogućeg prelijevanje nasilja na druge regije kao i utjecaja na tokove snabdijevanja sirovom naftom.   Izvor: Super TV/AA

Ministarstvo zdravstva: U izraelskim napadima na Gazu ubijeno 2.848 Palestinaca, povrijeđeno više od 10.800 Izrael pokreće veliku zračnu kampanju na Gazu nakon prekograničnog napada Hamasa. Najmanje 2.848 Palestinaca, uključujući 750 djece, ubijeno je u izraelskim zračnim napadima na Gazu, saopćeno je iz Ministarstva zdravstva u Gazi. Iz Ministarstva je navedeno da je najmanje 10.859 Palestinaca povrijeđeno u izraelskom bombardovanju. Ranije je iz Ministarstva saopćeno da je među ubijenima više od 750 djece. Gaza proživljava humanitarnu krizu bez struje, dok vode, hrane, goriva ponestaje, kao i medicinskih zaliha. Civili bježe na jug nakon izraelskog upozorenja da evakuišu sjeverna područja. Borbe su počele kada je Hamas 7. oktobra pokrenuo višestruke iznenadne napade koji su uključivali brojne raketne napade i upade u Izrael preko kopna, mora i zraka. Hamas je poručio da je upad bio odmazda za ranije upade u džamiju Al-Aksa i porast nasilja od izraelskih doseljenika. Izraelska vojska je kao odgovor pokrenula operaciju protiv ciljeva Hamasa unutar Pojasa Gaze. U sukobu je ubijeno više od 1.400 Izraelaca. Izvor: Super TV/AA

Dodik na izjašnjenju o krivici u Sudu BiH rekao da ne razumije optužnicu Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) u Sudu Bosne i Hercegovine u Sarajevu nije se izjasnio o krivici navodeći da ne razumije optužnicu. Optužnica koju je podiglo Tužilaštvo BiH, Dodika i Miloša Lukića, vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, tereti za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH (OHR). Lukić je takođe rekao da ne razumije optužnicu. Dodik tvrdi da je protiv njega pokrenut čisto politički proces bez ikakve pravne osnove, u kojem se žele obračunati sa Republikom Srpskom i sa njim kao predsjednikom naglašavajući da je Tužilaštvo BiH nelegalno jer “nigdje u Ustavu BiH ne piše da BiH ima sud i tužilaštvo. “Ne mogu da vjerujem da u Tužilaštvu i Sudu tako zasnovanom sjede pravnici koji ignorišu činjenicu da se u Ustavu BiH kaže da jedino zakonodavnu aktivnost u BiH sprovodi Parlamentarna skupština i niko više i nemoguće da oni prihvataju da stranac koji je neovlašten, koji nije imenovao od strane Savjeta bezbjednosti UN, a i da jeste ne bi imao pravo, da otvaraju proces koji je isključivo političke prirode”, rekao je Dodik. Istakao je da poštujući Ustav RS-a potpisao ukaz o proglašenju zakona koji je prošao ukupnu proceduru u Narodnoj skupštini RS-a.. Naglasio je da Klub bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a nije pokrenuo pitanje utvrđivanja povrede vitalnog nacionalnog interesa na taj zakon. On je rekao da će se braniti na svaki način kao predsjednik RS-a jer je došao u sudnicu “gdje su jasno pokazali kako tretiraju ustavni poredak u BiH”. Pojasnio je da su istaknute dvije zastave, BiH i Federacije BiH, a da nema zastave RS. “Optužnicu sam dobio na latinici, a zna se da sam pripadnik srpskog naroda i tražio sam da mi se dostavi na ćirilici. Pokušali su da mi uvale optužnicu u toku saslušanja koja je na ćirilici, a zanemaruju moje ustavno pravo da je dobijem na pismu i jeziku koji ja razumijem. Optužnica je nerazumljiva zato što je podignuta na bazi činjenice da (op.a. visoki predstavnik u BiH Christian) Schmidt koje je očigledno ugrožena sujeta, ovdje proglašava zakone koji govore o tome da svako onaj ko ne poštuje njegovo nedjelo može da ode u zatvor na pet godina”, rekao je Dodik. On je dodao da je ovo proces koji će pokazati da li BiH ima Ustav ili nema, a navodi da je “koliko vidi donesena i presuda”. Proces je nazvao cirkusom najavljujući da će dolaziti i na sljedeća ročišta. Dodiku su podršku pružile su kolege iz SNSD-a, zvaničnici Savjeta ministara i Parlamentarne skupštine BiH, kao i građani. Za krivično djelo za koje se terete Dodik i Lukić predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Danas je Svjetski dan hrane: Voda je život, voda je hrana Danas je Svjetski dan hrane. Nedostatak vode jedan je od najvećih problema našeg vremena. Pa ipak, ovisno o tome gdje se nalazimo u svijetu, krhkost naših vodnih resursa možda nije uvijek očigledna. Možda zato što je za mnoge od nas voda dio svakodnevnog života i privređivanja i teško je zamisliti da danas 2,4 milijarde ljudi živi u državama koje nemaju dovoljno vode. “Koliko god da je naša planeta “plava”, lako je zaboraviti da je samo 2,5 posto vode na Zemlji voda za piće. A, to je daleko od ravnomjerne raspodjele“, ističu povodom Svjetskog dana hrane iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. Rezultat je sve manje vode za piće, uzgoj hrane i proizvodnju roba koja je potrebna – kao i za održavanje ekosistema od kojih ovisimo. Kao što je često slučaj, oni koji prvi i najteže osjete posljedice su oni koji žive u područjima sa malo vode i imaju najmanje resursa. “Ako smo posvećeni tome da nikoga ne ostavimo na cjedilu, nema vremena za čekanje. S obzirom da gotovo tri četvrtine sve slatke vode ide u poljoprivredu, promjena načina na koje proizvodimo našu hranu, vlakna i druge poljoprivredne proizvode ima najveći potencijal za promjenu. To je također mjesto gdje će nedjelovanje postati najočiglednije”, naveli su iz instituta. To znači da rizikujemo da dođemo do tačke bez povratka, a klimatske promjene će sigurno pogoršati naše probleme s vodom. Možemo i moramo pronaći načine da proizvodimo više, sa manje vode. “Moramo zaštititi naše postojeće slatkovodne resurse i vodene ekosisteme od zagađenja i uticaja klimatskih promjena, i moramo osigurati da ljudi imaju ravnopravniji pristup vodi. Drugim riječima, preostalu vodu moramo tretirati kao da nam život – i hrana – ovise o tome”, saopćeno je iz instituta. U posljednje dvije decenije, grubo govoreći, svako od nas na Zemlji izgubio je jednu petinu slatke vode koja nam je dostupna. Za neke ljude, stvarnost je mnogo gora. U nekim regijama se, zapravo, približava jednoj trećini. Brz rast stanovništva, urbanizacija, ekonomski razvoj i klimatske promjene uticali su na naše vodne resurse. Zajedno sa zagađenjem vode, prekomjernim iskorištavanjem i općenito lošim upravljanjem, ovo stvara složenu mješavinu problema. U INZ-u su ilustrovali razmjere samo jednog od problema – više od 80 posto svjetskih otpadnih voda danas se ispušta u okoliš neprečišćeno i nikada nije ponovo iskorišteno. Nastalo zagađenje vode pogađa sve nas, uključujući oko 600 miliona ljudi koji se bave ribarstvom za život. Loše upravljanje vodom često stvara sukobe. Različite grupe mogu mirno koristiti jedan izvor vode duže vrijeme, ali kako te vode ima sve manje, poljoprivrednici, ljudi zavisni od šuma, stočari i drugi, mogu se naći u sukobu oko toga ko ima pravo da je koristi i u kojoj mjeri. Ovo predstavlja izazove za lokalne sisteme upravljanja vodama i za državne zakonske okvire koji ne prepoznaju uvijek tradicionalna prava nad ovim vodnim resursima i ne shvataju potrebe koje se mijenjaju. Povrh toga, ekstremni vremenski događaji se povećavaju – a većina njih uključuje vodu. Oko 74 posto svih katastrofa od 2001. do 2018. godine bile su povezane s vodom, uzrokujući ekonomsku štetu od skoro 700 milijardi dolara. Katastrofe povezane s poplavama više su se nego udvostručile od 2000. godine, a broj i trajanje suša porasli su za gotovo trećinu. Prijetnja koju premalo ili previše vode predstavlja za našu sigurnost hrane, ekosisteme i dobrobit trebale bi nam svima biti jasne. Isto tako, treba hitno djelovati kako bi se osigurala budućnost za sve. “Svi moramo prestati uzimati vodu zdravo za gotovo. Donošenje informiranih odluka o proizvodima koje kupujemo, trošenje manje vode i sprečavanje zagađenja lagan su načini za svakoga da doprinese pozitivnoj akciji za budućnost hrane, ljudi i planete, navode stručnjaci. Između bitnih činjenica o hrani i vodi, ističemo podataka da se 95 posto naše hrane proizvodi na kopnu, a sve počinje od zemlje i vode. Poljoprivreda čini 72 posto globalne potrošnje slatke vode, 16 posto ide za domaćinstva i usluge, a 12 posto koristi industrija”, naveli su iz Instituta. Broj katastrofa povezanih s poplavama porasle su za 134 posto u ovom vijeku, broj i trajanje suša porasli su za 29 posto, a u proteklih 300 godina izgubljeno je čak 85 posto močvara na Zemlji – močvare su biološki najraznovrsniji od svih ekosistema i nestaju tri puta brže nego šume. “Istovremeno, očekuje se da će se globalna potražnja za vodom za poljoprivredu povećati za 35 posto do 2050. godine“, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane. Paralelno s tim, 17 posto hrane koja je dostupna potrošačima širom svijeta baca se svake godine, trošeći dragocjenu vodu koja se koristi za njenu proizvodnju, a preko 80 posto svjetskih otpadnih voda ispušta se u okoliš bez prečišćavanja, podaci su stručnjaka koji su dovoljni za globalni alarm.   Izvor: Super TV/AA

UN: Bolnicama u Gazi ostalo goriva za još 24 sata rada Zalihe goriva u svim bolnicama u Pojasu Gaze vjerojatno će nestati u sljedeća 24 sata, upozorio je u nedjelju Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), javlja Anadolu. Objavili su da gašenje rezervnih generatora dovodi u opasnost živote hiljada pacijenata. Najmanje 2.670 osoba ubijeno je u izraelskim napadima na blokirani palestinski Pojas Gaze od 7. oktobra. U izraelskim napadima na Gazu ranjeno je najmanje 9.600 Palestinaca.

Broj ubijenih u izraelskim napadima u Gazi povećan na 2.329 Najmanje 2.329 osoba ubijeno je u izraelskim napadima na blokirani palestinski pojas Gaze od 7. oktobra. Ministarstvo zdravstva Gaze saopćilo je da je u sinoćnjim izraelskim napadima u Gazi ubijeno još najmanje 114 Palestinaca. Tako je broj ubijenih Palestinaca u proteklih devet dana intenzivnih izraelskih zračnih i artiljerijskih napada povećan na 2.329. Uporedo s tim, u izraelskim napadima na Gazu je i ranjeno najmanje 9.042 Palestinaca.

Izraelska vojska saopćila da planira veliku kopnenu operaciju u Gazi Izraelska vojska saopćila je da su pripreme za koordinirani zračni, pomorski i kopneni napad na blokirani pojas Gaze pri kraju. U pisanom saopćenju izraelske vojske navedeno je da Uprava za logistiku radi na tome da vojnicima obezbijedi svu opremu koja im je potrebna za kopnenu operaciju te da je završeno regrutovanje za stotine hiljada rezervnih vojnika. Također se navodi da su vozila potrebna za borbu proteklih dana prebačena na određene lokacije te da su pri kraju pripreme za operaciju “širokog dometa”, uključujući koordinirane napade iz zraka, s mora i kopna protiv palestinskih grupa u Gazi. Izraelska vojska posljednjih dana dopremila je veliki broj tenkova, haubica i oklopnih vozila u područja blizu granice Gaze.

Čelnik Hamasa Haniyeh: Neće biti migracije iz Gaze u Egipat Šef Političkog biroa palestinskog pokreta Hamas Ismail Haniyeh poručio je da Palestinci iz Gaze, koja je pod intenzivnim napadima i blokadom Izraela, neće napustiti svoju zemlju i migrirati u Egipat. Haniyeh je u videoporuci naglasio da Palestinci neće napustiti svoju zemlju, uprkos napadima izraelske vojske na Gazu. “Narod Gaze je ukorijenjen u svojoj zemlji, čvrsto je vezan za svoju domovinu, neće napustiti svoju zemlju. Ovo govorim svojoj braći u Egiptu, naša odluka je da ostanemo u našoj zemlji. Neće biti migracije iz Gaze u Egipat”, poručio je on. Haniyeh je također naglasio da Hamas ne cilja na djecu i starije. Pozivajući na povećanje demonstracija podrške Gazi, Haniyeh je najavio nastavak palestinskog otpora i borbe. “Nastavit ćemo našu borbu dok ne budemo imali državu, dok naši zatvorenici ne budu oslobođeni, a naši raseljeni ljudi se ne vrate svojim domovima”, poručio je Haniyeh.