Vijesti

Grenell: USAID “nepromišljeno” trošio novac na Zapadnom Balkanu Grenell je na društvenoj mreži X prenio objavu lokalnog medija o tome koliko je navodno novca Američka agencija za međunarodnu pomoć (USAID) potrošila u državama Zapadnog Balkana, nazvavši to “nepromišljenim trošenjem”. “Vrijedni Amerikanci plaćaju porez – političari u Washington DC-iju troše taj novac nepromišljeno. Milijarde dolara date ljevičarskim nevladinim organizacijama za provođenje radikalne politike u drugim zemljama”, napisao je, podijelivši objavu u kojoj se spominju navodni troškovi USAID-a na Zapadnom Balkanu. U medijskoj objavi s X-a, koju je podijelio Grenell, spekulira se o skoro dvije milijarde dolara podijeljenih od USAID-a u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. godine, što se podudara s većim dijelom mandata bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena. Navodno je u četverogodišnjem periodu za Kosovo dato više od 500 miliona dolara, za BiH oko 400 miliona, Sjevernu Makedoniju skoro 300 miliona, za Srbiju više od 200 miliona, Albaniju više od 180 i više od 70 za Crnu Goru. Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa namjerava spojiti USAID sa State Departmentom, kako bi smanjila administraciju i uskladila potrošnju s Trumpovim prioritetima. Nakon inauguracije 20. januara, Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se obustavlja američka razvojna pomoć u inostranstvu na 90 dana. Rekao je da se “nikakva dalja pomoć SAD-a u inostranstvu neće isplaćivati na način koji nije u potpunosti usklađen s njegovom vanjskom politikom”.

Trump: Palestinci nemaju alternativu osim da napuste Gazu Palestinci u opkoljenom Pojasu Gaze “nemaju alternativu” osim da napuste obalnu enklavu, izjavio je u utorak predsjednik SAD-a Donald Trump, ponavljajući zahtjev da Egipat i Jordan prime raseljene. “Oni trenutno nemaju alternativu. Mislim, tamo su jer nemaju gdje drugo. Šta im je ostalo? To je sada velika gomila ruševina” rekao je Trump novinarima u Ovalnom uredu. “To je mjesto rušenja. Cijelo mjesto je uništeno. Nije sigurno, nehigijenski je. To nije mjesto gdje ljudi žele živjeti. Nemaju druge nego otići. Kad bismo im dali alternativu da žive na lijepom, otvorenom mjestu s nekim lijepim stanovima tamo, lijepim stanovima na neki način, a mi imamo novac za to na Bliskom istoku”, rekao je. Na podsjećanje novinara da su Palestinci više puta istakli da ne žele biti dodatno protjerani iz svoje domovine, Trump je odgovorio: “Ne znam kako bi mogli željeti ostati” ponavljajući svoj opis Gaze kao “mjesta za rušenje.” Trump je ponovo insistirao da Jordan i Egipat trebaju naseliti raseljene Palestince, iako su lideri tih zemalja jasno odbacili taj prijedlog. “Ja osjećam potpuno drugačije u vezi s Gazom nego mnogi ljudi. Mislim da bi trebali dobiti lijepo, novo, prostrano zemljište, a mi možemo pronaći ljude koji će finansirati izgradnju i učiniti ga pogodnim za život.” Trump je prijedlog raseljavanja stanovništva Gaze opisao kao “mnogo bolju opciju od povratka u Gazu, gdje su decenijama svjedočili smrti i destrukciji.” Na pitanje novinara da li podržava ponovno naseljavanje palestinske teritorije od strane Izraela, odgovorio je: “Ne nužno, ne.” “Samo podržavam da se očisti i da se nešto učini s njom. Ali to propada već decenijama, i neko će za 10 ili 20 godina sjediti ovdje i prolaziti kroz isto”, rekao je. Kralj Jordana Abdullah II trebao bi sljedeće sedmice posjetiti Bijelu kuću, dok je Trump ranije u utorak telefonom razgovarao s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom al-Sisijem, saopćila je Bijela kuća. Prva faza šestosedmičnog prekida vatre stupila je na snagu u Gazi 19. januara, zaustavljajući izraelski rat koji je ubio više od 47.500 ljudi i ostavio enklavu u ruševinama, uz masovno raseljavanje civilnog stanovništva i akutne nestašice osnovnih životnih potrepština. Međunarodni krivični sud izdao je u novembru naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se također suočava s optužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde zbog svog rata u ovoj enklavi.

Vlada FBiH donijela uredbe o finansijskoj podršci privatnim poslodavcima Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je danas dvije uredbe kojima je utvrđena finansijska podrška privatnim poslodavcima kroz refundaciju ili sufinansiranje doprinosa, te data mogućnost poslodavcima da radnicima isplate neoporezivu mjesečnu pomoć do 450 KM. Prva uredba, “Uredba o mjerama finansijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u FBiH za 2025. godinu”, uređuje uslove za dodjelu finansijske pomoći, način dodjele, analiza efekata, te način izvještavanja. Cilj je održavanje postojećih radnih mjesta kroz refundaciju doprinosa za period od 1.1. do 31.12.2025. godine. Ukupno 100.000.000 KM osigurano je u Budžetu FBiH za 2025. godinu na razdjelu Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta. Druga uredba omogućava poslodavcima isplatu neoporezive mjesečne pomoći radnicima do 450 KM. Cilj je ublažavanje posljedica povećanja troškova života bez dodatnog opterećenja poslodavaca. Ova pomoć može se isplatiti od dana stupanja uredbe na snagu do 31.7.2025. godine, i to isključivo na transakcijske račune radnika. Obje uredbe stupaju na snagu danom objave u Službenim novinama Federacije BiH.

Završena vanredna sjednica Gradskog vijeća Tuzla: Evo šta je usaglašeno Na 2. vanrednoj sjednici Gradskog vijeća Tuzla, održanoj 4.2.2025. godine, pod tačkom 1. primljena je k znanju Informacija u vezi problematike javnog linijskog prevoza putnika na području grada Tuzle sa prijedlogom mjera. Gradsko vijeće Tuzla traži da se, u skladu sa članom 8. Zakona o principima lokalne samouprave („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“, broj 49/06 i 51/09), čl. 6., 8. i 47. Zakona o komunalnim djelatnostima („Službene novine Tuzlanskog kantona“, broj: 11/21 – prečišćeni tekst), člana 14. stav 2. alineja 12. i člana 25. Statuta Grada Tuzle („Službeni glasnik Grada Tuzle“, broj 6/21) pokrene procedura donošenja odluke i raspisivanja javnog poziva za privremeno povjeravanje obavljanja komunalne djelatnosti javnog linijskog prevoza putnika na području grada Tuzle (jednog ili više prijevoznika), a kako bi se javni prevoz u Tuzli odvijao nesmetano, bio dostupan svim građanima, i nakon što „Gradski i prigradski saobraćaj“ d.o.o. Tuzla prestane sa obavljanjem prijevoza putnika na području grada Tuzle zaključno sa 31.03.2025. godine. Grad Tuzla će putem Gradskog vijeća i gradonačelnika grada Tuzle najkasnije na februarskoj sjednici donijeti propise koji će omogućiti refundiranje dijela troškova prevoza korisnicima sa prebivalištem na području grada Tuzle i u tom smislu preduzeti druge adekvatne mjere. Traži se od Vlade Tuzlanskog kantona da shodno njenim ustavom utvrđenim nadležnostima preuzme obavezu refundiranja troškova mjesečnih karata svim učenicima osnovnih i srednjih škola, studentima kao i drugim kategorijama stanovništva, i to na svim općinskim, gradskim i kantonalnim linijama na području Tuzlanskog kantona. Gradsko vijeće Tuzla daje ovlaštenje gradonačelniku Grada Tuzle da može poduzimati sve potrebne radnje u vezi sa rješavanjem problema javnog linijskog prevoza putnika na području grada Tuzle, što uključuje održavanje radnih sastanaka sa svim relevantnim subjektima koji mogu doprinijeti rješavanju gore navedenog problema, te da o tome po potrebi obavještava Kolegij Gradskog vijeća. Ovlašćuje se gradonačelnik Grada Tuzle da, u saradnji sa nadležnim službama, ekspertima iz oblasti javnog saobraćaja i radnim timovima predloži korake u osnivanju javnog preduzeća za pružanje usluga javnog gradskog prevoza (kao dugoročne mjere). Ovlašćuje se gradonačelnik grada Tuzle da s ciljem osnivanja javnog preduzeća za obavljanje usluga javnog gradskog prijevoza putnika pokuša obezbijediti dodatna finansijska sredstva iz različitih izvora (putem kredita, apliciranja kod viših nivoa vlasti, međunarodnih fondova, donacija od bratskih i prijateljskih gradova i slično). U slučaju iznenadnog i nenajavljenog prekida obavljanja usluga prevoza javnog prevoza na području grada Tuzle od strane „Gradskog i prigradskog saobraćaja“ d.o.o. Tuzla prije 31.3.2025. godine, Gradsko vijeće Tuzla traži od gradonačelnika i Gradske uprave da poduzmu sve na zakonu zasnovane mjere kako bi se, u interesu građanki i građana Tuzle, što brže i efikasnije riješio problem javnog linijskog prevoza na području grada Tuzle. Gradsko vijeće Tuzla sugeriše gradonačelniku i Gradskoj upravi da se, u tom cilju, analiziraju i zaključci i prijedlozi Komisije za ljudska prava i slobode sa sjednice održane 31.1.2025. godine. Gradsko vijeće Tuzla traži od Komisije za statutarna pitanja i propise da analizira odredbe Zakona o komunalnim djelatnostima koje propisuju način utvrđivanja cijene komunalne usluge te da utvrdi da li je od strane „Gradskog i prigradskog saobraćaja“ d.o.o. Tuzla došlo do kršenja odredbi člana 21. Zakona o komunalnim djelatnostima, vezano za dobijanje prethodne saglasnosti Gradskog vijeća na određivanje odnosno povećanje cijene usluge prevoza. Gradsko vijeće Tuzla upućuje poziv Vladi Federacije Bosne i Hercegovine da dodijeli 30 miliona KM Gradu Tuzli za rješavanje problema javnog prevoza u gradu Tuzli. Gradsko vijeće Tuzla upućuje poziv Vladi Tuzlanskog kantona da dodijeli 60 miliona KM Gradu Tuzli za rješavanje kratkoročnih i dugoročnih mjera navedenih u Informaciji. Gradsko vijeće Tuzla traži da se Gradski i prigradski saobraćaj d.o.o. Tuzla još jednom pozove na sastanak sa Kolegijom Gradskog vijeća i gradonačelnikom te da se s vlasnicima obavi razgovor kako bi se eventualno mogao produžiti rok obavljanja javnog prevoza i nakon 31.3.2025. godine u slučaju da se javni poziv ne okonča do tog datuma. Gradsko vijeće Tuzla traži od svih nivoa vlasti da se uključe u rješavanje problema javnog gradskog prevoza na području grada Tuzle. Gradsko vijeće Tuzla sugeriše radnom timu da se, pored svih mjera koje se poduzimaju i koje će se poduzeti u narednom periodu, razmotre i zakonske, finansijske i faktičke mogućnosti i modeli osnivanja javnog preduzeća na području grada Tuzle koje će se baviti javnim gradskim prevozom. Pod tačkom 2. razmatrana je i usvojena Odluka o izmjeni Odluke o komunalnim djelatnostima, te pod tačkom 3. razmatrana je i usvojena Odluka o izmjeni Odluke o komunalnim djelatnostima. (IZVOR: SUPER TV)

Pet osoba upucano u školi u Švedskoj Pet osoba je upucano u školi u centralnoj Švedskoj, objavili su mediji u utorak. U toku je velika policijska operacija u školi Campus Risbergska u Orebru, gradu koji se nalazi 200 kilometara zapadno od Stockholma, objavila je televizija SVT. Spasilačka služba i hitna pomoć su na mjestu događaja, a stepen povreda nije poznat.

Većina koncesora Tuzlanskog kantona uredno izmiruje svoje obaveze Kako bi se detaljnije upoznala sa radom koncesora i koncesionara i izvršavanjem obaveza obje strane potpisnice ugovora o koncesiji, Vlada TK je u utorak razmatrala i prihvatila Informaciju o nadzoru, provjeri rada koncesionara i praćenju izvršenja koncesionih ugovora. U postupku vršenja nadzora i praćenja izvršenja koncesionih ugovora kod nadležnih ministarstava, odnosno koncesora, Komisija je utvrdila da ministarstva u većini predmeta uredno i na vrijeme sačinjavaju zapisnike shodno tome donose rješenja ili odluke o plaćanju koncesionih naknada za korištenje predmeta koncesije. Većina koncesionara postupa u skladu ugovornim obavezama u pogledu izmirenja dospjelih obaveza po osnovu koncesionih naknada, obzirom da njihove obaveze, u pravilu, ne prelaze visinu naknade koja je utvrđena za zadnji obračunski period, koji tek u narednom periodu dospijevaju na naplatu. Naplata po osnovu dugoročnih potraživanja od koncesionara koji vrše eksploataciju uglja (rudnici uglja) je poboljšana, budući da koncesionari redovno izmiruju svoje dugoročne obaveze u skladu sa odredbama protokola koji su zaključeni sa nadležnim koncesorom. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao koncesor vodi aktivnosti na provedbi 44 ugovora o koncesijama, Ministarstvo privrede je koncesor na provedbi 27 ugovora, dok Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice vodi aktivnosti na provedbi jednog ugovora.

Mirnes Ajanović nije došao na vanrednu sjednicu Gradskog vijeća Tuzla Na vanrednoj sjednici Gradskog vijeća Tuzla, koja je u toku, Mirnes Ajanović, vijećnik Gradskog vijeća Tuzla, još nije prisutan. Građani su očekivali njegov puni angažman u rješavanju problema sa javnim prijevozom na današnjoj sjednici. Ajanović je najavio svoje kašnjenje.

Forto na saslušanju o Južnoj interkonekciji: Nije bilo pritisaka iz Ambasade SAD-a i HDZ-a BiH Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto negirao je da je tokom pregovora o plinovodu Južna interkonekcija bilo pritisaka iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). “Apsolutno podržavam projekat koji je od ključnog značaja za BiH”, Forto je kazao na javnom saslušanju u Sarajevu pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Tema je bio projekt Južna interkonekcija, kao i izmjene Zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA). Rekao je da kao resorni ministar nije zadužen za energetske projekte, ali da kao predsjednik Naše stranke (NS) koja je i članica vladajuće koalicije u BiH, snažno podržava projekt. “Tu sam da isključivo zastupam interese BiH”, poručio je. Južna interkonekcija gasovod je kojim bi se u potpunosti riješila ovisnost BiH o ruskom gasu, koji u zemlju ulazi na istočnoj granici s Srbijom. “Nadam se da ćemo donijeti odluku o tački spajanja plinovoda u Hrvatskoj i BiH, a dalje odluke će donositi entitetski nivo. Moja nadležnost može biti u pomoći da se s međunarodnim partnerima ovi koridori ostvare. To je i nadležnost Vijeća ministara”, rekao je Forto. SAD od ranije snažno podržava izgradnju Južne interkonekcije. Više puta su pozivali Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine da prestane sa opstrukcijama projekta, dugog 180 kilometara, čija je vrijednost oko 100 miliona eura. Zlatan Begić, zastupnik Demokratske fronte, upitao je ministra da li je pregovarao u vezi s ovim projektom, a na šta je Forto odgovorio da je razgovarao o tom pitanju kao predsjednik Naše stranke. Begić je pitao da li je Forto tokom pregovora bio izložen bilo kojoj vrsti pritiska – političkom ili ličnom, sve što bi prosječan čovjek smatrao neprimjerenim ponašanjem, a koje bi moglo imati obilježje nedozvoljenog ponašanja. “Politički pritisak ovdje ne bi ni smio da se osjeti, treba djelovati u skladu sa svojim uvjerenjima, organima. Lični pritisak nisam osjetio. Što se tiče Ambasade SAD-a, Naša stranka je toliko proaktivno insistirala na ovom projektu, da su govorili da usporimo malo, dok se ne poslože sve stvari”, rekao je Forto. Potcrtao je da BiH ima interes da otvori ovaj plinovod, što se u ovom trenutku poklapa sa onim što im je prezentovano iz State Departmenta. “Apsolutno nismo imali pritisak, nego smo tražili sami u skladu sa sopstvenom odgovornošću gdje se preklapaju naši interesi. Isključivo radimo u interesu BiH, nikako u interesu bilo koje druge države pa ni SAD-a”, rekao je Forto. Negirao je da su imali pritisak od koalicionih partnera iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH). Zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) Safet Kešo uputio je konstataciju da nije krivično djelo da se ne poznaju nadležnosti, ali je lijepo znati, aludirajući na Fortine ranije tvrdnje u uvodnom obrazlaganju da nadležnost ministarstva na čijem je čelu nije u pitanju Južne interkonekcije. Parlament Federacije BiH je nakon dugogodišnjih odgađanja u januaru usvojio zakon o Južnoj interkonekciji iako su i to pratila neslaganja između stranaka zbog odabira firme koja će izvoditi projekt. Na ranijoj sjednici Vijeća za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma državnog parlamenta navedeno je kako je jedan od razloga za Fortino saslušanje taj što je dva puta samoinicijativno u parlamentarnu proceduru uputio izmjene zakona o BHANSA-i. Govoreći o Zakonu o BHANSA-i, smatra da je postojeći zakon zastario i da ima nedostatke, i da je Agencija nadrasla samu sebe. “Trenutni zakon ne otvara mogućnost niti jednog aerodroma, jer u postojećem zakonu su poimenično nabrojeni aerodromi”, naveo je Forto navodeći da je potrebno omogućiti da agencija osposobljava kontrolore leta te da im bude proširena djelatnost u oblastima u kojim imaju kapacitete. Rekao je da na parlamentu zakon nije prošao, jer Komisija nije dala pozitivno mišljenje, a onda je Predstavnički dom prihvatio mišljenje Komisije. “Dom naroda ga je usvojio. Ponovo ćemo ga predložiti uz neke tehničke izmjene. Ako usvojimo oba ova zakona, onda ćemo sustići Evropu u tom smislu”, naglasio je Forto.