Vijesti

Sljedeće dvije sedmice promjenjivo vrijeme s kišom, uz pad temperatura Nestabilno vrijeme s kišom i pljuskovima preovladavće u Bosni i Hercegovini tokom ove sedmice, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH. Prema srednjoročnoj prognozi više padavina prognozira se u južnim i jugozapadnim područjima zemlje. “Nešto stabilnije vremenske prilike moguće se u četvrtak, kada u centralnim i sjevernim područjima, naročito u kotilnama može biti magle i niske oblačnosti. I dalje će se zadržati nešto toplije vrijeme u odnosu na prosjek za ovo doba godine. U četvrtak, u jutranjim satima na visoravnima moguća je pojava mraza”, navode iz FHMZ-a. Minimalne temperature zraka variraće od tri do devet stepeni u Bosni, na području Hercegovine od sedam do 12 stepeni Celzijusa. Najveće dnevne vrijednosti temperatura biće u rasponu od 12 do 17 stepeni u Bosni. Na jugu zemlje i do 19 stepeni Celzijusa. “Promjenjivo vrijeme uz kišu izgledno je i u periodu od 13. do 20. novembra. Prema trenutnim raspoloživim modelima, u ovom periodu očekuje se i pad temperature zraka”, navodi se u srednjoročnoj prognozi FHMZ-a. Jutarnje temperature kretaće se između nula i šest stepeni. Maksimalne očekivane temperature variraće između četiri do devet, u Hercegovini do 12 stepeni Celzijusa.

BiH: Požar u sarajevskom naselju Otoka, vatra zahvatila dio pijace Vatra se na ovom dijelu vrlo brzo širi, a požar je vidljiv i iz drugih dijelova glavnog grada Bosne i Hercegovine. U sarajevskom naselju Otoku u nedjelju je došlo do požara koji je zahvatio dio pijace “Kvadrant”. Na mjesto događaja upućeni su pripadnici Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo, koji rade na gašenju požara. Osim njih na teren su upućeni i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova kao i Hitne pomoći Kantona Sarajevo. Vatra se na ovom dijelu vrlo brzo širi, a požar je vidljiv i iz drugih dijelova glavnog grada Bosne i Hercegovine. Još uvijek nema zvaničnih informacija o uzroku požara i nastaloj šteti.   Izvor: Super TV/AA

Izraelska vojska objavila da je gađala hitnu pomoć u Pojasu Gaze Izraelska vojska objavila je u petak da je gađala vozilo hitne pomoći u gradu Gazi. U saopštenju se navodi da je “teroristička ćelija Hamasa identifikovana dok je koristila vozilo hitne pomoći”. “Kao odgovor, avion izraelskih odbrambenih snaga napao je i neutralizovao Hamasove teroriste, koji su djelovali iz vozila hitne pomoći”, dodaje se u saopštenju. Izraelska vojska je naglasila da je “ovo područje u Gazi ratna zona”, napominjući da su “civili više puta pozvani da se evakuiraju prema jugu radi vlastite bezbjednosti”. Organizacija Reporteri bez granica (RSF) u petak je osudila napade na kancelarije medija u Pojasu Gaze. “Izraelski napadi su jutros bili usmjereni na Hadži kulu u Gazi, u kojoj su smještene kancelarije AFP-a, Al Jazeere, AinMedia i drugih lokalnih medija”, objavili su iz RSF-a na društvenoj mreži X. Istaknuto je da RSF oštro osuđuje napad Izraela na medije. “Ciljanje medija je ratni zločin”, naveli su iz ove organizacije. Izraelska vojska je proširila vazdušne i kopnene napade na Pojas Gaze, koji je pod nemilosrdnim vazdušnim napadima od iznenadne ofanzive Hamasa 7. oktobra. U sukobu je ubijeno više od 10.700 ljudi, među kojima najmanje 9.227 Palestinaca i više od 1.538 Izraelaca.

Italija: U poplavama u Toskani poginule tri osobe U poplavama uzrokovanim ekstremnim padavinama u sjevernoj italijanskoj regiji Toskani poginule su najmanje tri osobe, izvještavaju lokalni mediji u petak. Najmanje četiri osobe se i dalje vode kao nestale, objavila je državna novinska agencija ANSA, dodajući da je guverner Toskane Eugenio Giani proglasio vanredno stanje. Očekuje se da će vodostaj rijeke Arno, koja protiče kroz regiju, dostići vrhunac u Pisi, prije nego što se ulije u Tirensko more u obližnjem ljetovalištu Marina di Pisa u petak oko ponoći. Premijerka Italije Giorgia Meloni izrazila je saučešće žrtvama poplava. “Sa strepnjom pratim razvoj katastrofalnih događaja koji su posebno pogodili Toskanu i izražavam svoje duboko saučešće“, objavila je Meloni na platformi X.

Rješavanje problema onkoloških pacijenata je u vrhu prioriteta Vlade TK Problemi s kojima se susreću onkološki pacijenti u Tuzlanskom kantonu, ali i aktivnosti koje Univerzitetski klinički centar u Tuzli realizira s ciljem rješavanja tih problema i umanjenja njihovih posljedica, bili su povod za današnju posjetu premijera Tuzlanskog kantona Irfana Halilagića Klinici za onkologiju i radioterapiju UKC-a Tuzla. „Gorući problem i ono što uzrokuje najviše problema evidentno je neispravnost postojećeg i problemi u nabavci novog linearnog akceleratora sa pratećom opremom. Napominjem da taj problem datira godinama unazad i da smo se mi, odmah po imenovanju Vlade zauzeli da taj problem rješavamo. Osigurali smo i UKC-u prebacili potrebna sredstva za nabavku, međutim sporost i komplikovanost procedura javnih nabavki nas onemogućava da našim pacijentima pružimo kvalitetnu zdravstvenu njegu“, kazao je prilikom posjete premijer Halilagić ističući da je ova Kantonalna vlada UKC-u u proteklih 18 mjeseci doznačila ukupno oko 20 miliona KM za nabavku neophodne opreme i to je, poslije 2009. godine, odnosno izgradnje Plave bolnice, najveća finansijska injekcija i podrška modernizaciji Univerzitetskog kliničkog centra. „Takvu političku podršku UKC nije imao godinama unazad, a nasuprot tome česta politička previranja i nestabilnost su ga u znatnoj mjeri unazadile“, zaključio je premijer Halilagić. „Osim nabavke linearnog akceleratora, koji jeste i najveći problem i ono što najviše problema stvara, UKC Tuzla i Vlada TK su u proteklom periodu pokrenuli nekoliko, također, značajnih projekata, a koji se odnose na kvalitetnije pružanje zdravstvene njege pacijentima. Tu prije svega mislim na rekonstrukciju Dnevne bolnice Klinike za onkologiju i radioterapiju, koja će uz proširenje kapaciteta omogućiti i dostojanstven tretman onkološkim pacijentima. Također, pokrenuli smo i procedure izgradnje Odjeljenja za dječiju i adolescentnu psihijatriju, adaptaciju Klinike za ginekologiju i akušerstvo, kao i Klinike za bolesti uha, grla, nosa i hirurgiju glave i vrata, te nabavku velikog broja medicinske opreme. Sve to u znatnoj će mjeri doprinijeti vraćanju UKC-a na mjesto koje mu i pripada“, kazao je direktor UKC-a Tuzla Denijal Tulumović. Uz premijera Halilagića današnjoj posjeti prisustvovali su i predstavnici Fondacije tuzlanske zajednice, kao i bh influenser Mirza Mustafagić, te su i oni ponudili svoju pomoć u iznalaženju načina da se u što kraćem roku pokušaju iznaći rješenja za ove goruće probleme.

Delegacija Vlade TK i Skupštine TK posjetila Srebrenik Današnjom posjetom Srebreniku premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić i Vlada Tuzlanskog kantona nastavili su praksu posjeta gradovima i općinama u Kantonu. U okviru posjete premijer Halilagić, ministar privrede Edin Duraković i ministar za rad, socijalnu politiku i povratak Fadil Alić i zastupnik u Skupštini TK Edin Vikalo, su se u Gradskoj upravi susreli sa gradonačelnikom Adnanom Bjelićem, a nakon toga delegacija je posjetila nekoliko značajnih privrednih subjekata sa područja Grada. „Nakon nešto duže pauze, koja je rezultat drugih prioritetnih aktivnosti, današnjom posjetom nastavljamo praksu posjeta lokalnim zajednicama. Želja nam je da zajedno sa čelnim ljudima, u ovom slučaju gradonačelnikom Bjelićem razgovaramo o kantonalnim programima i mogućnostima podrške projektima od lokalnog značaja, te prioritetima gradske uprave, kao i koordiniranju aktivnosti u cilju ostvarivanja što boljih rezultata. I ove godine Vlada je kroz nekoliko svojih programa podržala značajne projekte u Srebreniku i možemo reći da su ovogodišnje investicije na skoro istom nivou kao i prošle godine“, kazao je premijer Halilagić ističući da su na području Srebrenika dominantne investicije u oblasti vodoprivrede, zatim prostornog uređenja u zaštite okolice i obrazovanja. Kako je načelnik Bjelić istaknuo, ekonomski pokazatelji ukazuju da privreda u Srebreniku bilježi određeni rast, a najveći izazovi Gradske uprave su u oblasti vodosnabdijevanja. S tim u vezi premijer Halialgić je izdvojio nekoliko značajnijih projekata koje ove godine na području Srebrenika finansira ili sufinansira Vlada TK. „Od možda najznačajnijih pojedinačnih investicija mogu se izdvojiti sufinansiranje anuiteta za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Ježincu, za što je izdvojeno 250.000 KM, rekonstrukcija dijela potisnog voda i dijela distributivnih cjevovoda vodovodnog sistema Srebrenik, za što je osigurano 100.000 KM, te dogradnja II sprata na zgradi Općinskog suda u Srebreniku, za što je izdvojeno 180.000 KM“, rekao je Halilagić, te najavio i dodatna sredstva koja će Vlada Tuzlanskog kantona izdvojiti za vodosnabdijevanje u Srebreniku. „U razgovoru sa predstavnicima gradske uprave Srebrenika upoznali smo se sa prioritetima i do kraja godine ćemo vjerovatno odvojiti dodatnih oko 150.000 KM za vodosnabdijevanje u naseljima Zahiragići i Faćkin Potok u Srebreniku“, kazao je premijer Halilagić. Nakon susreta sa gradonačelnikom Bijelićem delegacija je posjetila i nekoliko srebreničkih privrednih subjekata. Sa upravama kompanija Denix d.o.o., Herceg d.o.o., Jata d.o.o., Aksemont d.o.o. i IQ glass d.o.o. premijer Halilagić i ministar Duraković su razgovarali o modalitetima i obimu podrške koju Vlada Tuzlanskog kantona pruža privrednicima, te mogućnostima unaprjeđenja ovih programa. Na kraju posjete, a imajući u vidu da su i od strane privrednika, ali i gradske uprave infrastrukturni projekti, na prvom mjestu putna infrastruktura, okarakterisani kao glavni limitirajući faktor bržem razvoju, današnji sugovornici složili su se da se koordiniranim i zajedničkim nastupom prema federalnim institucijama, po uzoru na izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda, može postići ostvarivanje zajedničkog interesa svih građana Tuzlanskog kantona.

BiH: Učenici iz Sarajeva humanitarnim bazarom podržali djecu Palestine Učenici su se također potrudili da i kroz prigodne crteže pošalju poruke podrške djeci Palestine, pa je u holu škole bilo moguće pročitati poruke: “Slobodna Palestina”, “Spasite naše drugare u Gazi”, kao i istaknute zastave Bosne i Hercegovine i Palestine. U prostorijama OŠ „Mehmedalija Mak Dizdar“ u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, u četvrtak je upriličen humanitarni bazar za podršku djeci Palestine. Na humanitarnom bazaru, pod nazivom „Djeca drugarima u Palestini“, učenici ove škole su zajedno sa svojim roditeljima pripremili razne ukusne poslastice koje su ponuđene na prodaju, a svi prihodi od prodaje bit će usmjereni za pomoć djeci Palestine. Učenici su se također potrudili da i kroz prigodne crteže pošalju poruke podrške djeci Palestine, pa je u holu škole bilo moguće pročitati poruke: “Slobodna Palestina”, “Spasite naše drugare u Gazi”, kao i istaknute zastave Bosne i Hercegovine i Palestine. Na samom početku intonirane su himne, potom uslijedila obraćanja. Direktorica škole Samira Nukić istakla je kako je Sarajevo grad koji je prije tri decenije prošao kroz slična stradanja kroz koja danas prolazi Gaza, te kako su na ovaj način odlučili solidarisati se s palestinskim narodom. “Naša želja je bila da damo bar jedan mali doprinos. Mi mislimo da smo nemoćni, ali možda i nismo. Željeli smo da kažemo da rat ne smije nikad da bude opcija i da stradanja trebaju stati, a posebno kada govorimo o stradanju djece”, podvukla je Nukić. Humanitarnom bazaru prisustvovao je i ambasador Palestine u Bosni i Hercegovini Rezeq Namoura, koji je po ulasku u školu pozdravljen aplauzom te uzvicima „Palestina“. U obraćanju prisutnim đacima, roditeljima te uposlenicima škole, Namoura je rekao kako ga je veoma obradovao prizor velikog broja prisutnih na bazaru podrške Palestini, na čemu je svima zahvalio. “Vaša nevina srca olakšavaju nam našu bol stradanja naše djece u Gazi. Ovo je veoma važna poruka, važna je dolazi iz ljudskog i civiliziranog Sarajeva, grada koji je prošao kroz ono što prolazi danas Gaza”, rekao je Namoura, naglašavajući kako je poruka posebno važna jer je djeca Sarajeva šalju djeci Gaze. Nakon obraćanja, direktorica Nukić i ambasador Namoura su zajedno obišli bazar u prostorijama škole. Naglašeno je kako će svi prihodi bazara biti usmjereni za pomoć djeci Palestine.   Izvor: Super TV/AA

Komšić u UN-u: Tražim podršku međunarodne zajednice da uspostavimo potpunu demokratiju u BiH Komšić se zahvalio zbog produženja mandata EUFOR Althea misije u Bosni i Hercegovini te kazao da je došao kako bi u svom obraćanju ukazao na važne činjenice koje oblikuju politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, kao i same aktivnosti visokog predstavnika. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na zasjedanju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN), a komentarisao je i izvještaj visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta. Komšić se zahvalio zbog produženja mandata EUFOR Althea misije u Bosni i Hercegovini te kazao da je došao kako bi u svom obraćanju ukazao na važne činjenice koje oblikuju politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, kao i same aktivnosti visokog predstavnika. Istakao je da BiH ni nakon 28 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još uvijek nije prošla cjelokupan put demokratske tranzicije. “Zatočena je u vrtlogu etnički utemeljenih politika i različitih etnički projektovanih ciljeva. Tome svakako treba pridodati i činjenicu kako je sam Dejtonski mirovni sporazum postao alatom za različita geopolitička nadmetanja različitih igrača na geopolitičkoj sceni”, kazao je Komšić. Dodao je također da neki u zemlji pokušavaju predstaviti visokog predstavnika kao nelegitimnog. “Kroz takvu prizmu posmatramo ovaj, ali i sve naredne izvještaje Ureda visokog predstavnika. Da se u Bosni i Hercegovini vode različite geopolitičke igre, možemo jednostavno prikazati kroz nastojanja različitih aktera i političkih grupacija, da ospore legitimitet visokog predstavnika, nastojeći na taj način stvoriti prostor za provođenje planiranih geopolitičkih interesa. Bez obzira što se u Bosni i Hercegovini vode političke debate o tome da li je visoki predstavnik legitiman, odnosno da li je izabran u skladu sa odgovarajućom procedurom, želim vam jasno istači da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika, sve dok se kroz ostvarivanje tzv. ‘5+2 uslova’ ne stvori ambijent za zatvaranje OHR-a. U toj nepotrebnoj diskusiji da li je visoki predstavnik legitiman ili nije, ne želim uopće učestvovati, jer Bosna i Hercegovina nema nikakvu ulogu u imenovanju visokih predstavnika i odgovor o tome može dati samo onaj ko imenuje visokog predstavnika”, rekao je Komšić. Dotakavši se izvještaja koji je Schmidt poslao UN-u, istakao je da će on navesti nekoliko elemenata koje smatra bitnim, a koje Schmidt, kako je kazao, nije spomenuo ili nije prikazao na odgovarajući način. “Prvo, sadašnji visoki predstavnik je prvi koji se suočio sa masovnim protestima građana Bosne i Hercegovine, koji su u dva navrata protestovali ispred Ureda visokog predstavnika izražavajući svoje nezadovoljstvo njegovim ponašanjem i najavljenim odlukama. Brojnost oba skupa građana u kojem učešće nisu imale političke stranke, govori nam da su građani Bosne i Hercegovine svjesni svih važnih pitanja u svojoj zemlji, ali i da su svjesni i nezadovoljni zbog nekih loših odluka koje je donosio aktualni visoki predstavnik. Vjerujem kako će visoki predstavnik ovo cijeniti i uvažiti u svom budućem radu, posebno u domenu donošenja budućih odluka”. Dodao je da postoje odluke visokog predstavnika koje su dobre i koje su nastojale zaštititi ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ali da one nisu bile dovoljne. “Radi nedorečenosti tih odluka visokog predstavnika rasle su političke tenzije, kao i nastojanja da se Bosna i Hercegovina dodatno etnički podijeli sve do njene potpune disolucije. Nažalost, primjetno je da se visoki predstavnik relativno loše nosi sa takvim političkim nastojanjima. Potrebno je posebno istaći da postoji velika disproporcija između stavova iznesenih u njegovom izvještaju u odnosu na ono šta visoki predstavnik zaista radi na prevazilaženju ovih problema”, rekao je Komšić. Ono što je Komšić naglasio, a ne piše u Schmidtovom izvještaju je stav da je visoki predstavnik bio pristrasan prilikom donošenja odluka u FBiH te da su izjave premijera Andreja Plenkovića to dokazale. “Posebno smo zabrinuti izjavom premijera jedne susjedne zemlje, da su oni izlobirali kod visokog predstavnika nametanje takvih izmjena entitetskog ustava i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji odgovara političkim interesima susjedne države, a na štetu suvereniteta Bosne i Hercegovine. Ovdje, naravno, mislim na premijera i Vladu susjedne države Hrvatske. To može biti značajan dokaz i pokazatelj pristrasnosti visokog predstavnika, što onda otvara brojna druga pitanja. Jedno od tih pitanja odnosi se na to da je stvaranje etnički čistih teritorija u Bosni i Hercegovini pod faktičkom kontrolom susjednih država, što je visoki predstavnik učinio kroz nametnuti model izbora za gornji dom zakonodavnog organa u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Takvo nešto sigurno nije dobra niti odgovarajuća praksa”, kazao je. Istakao je da je odluka visokog predstavnika o biranju u Domu naroda FBiH suprotna Mišljenju Evropske komisije i da je Schmidt u skladu s tim usporio napredak BiH ka EU. Na kraju je komentarisao i pitanje državne imovine i izrazio sumnju u to kako će imovina biti riješena. “Želim izraziti veliku bojazan nastojanjima visokog predstavnika da riješi pitanje državne imovine, na jedan čudan način, implicirajući potrebu raspodjele državne imovine. Njegove ideje o državnoj imovini odskaču od praksi i ambijenta u Bosni i Hercegovini, jer imovina nije teritorija, niti je teritorija imovina, da bi bilo ko imao pravo da je tako tretira”, rekao je Komšić. Naglasio je da podržava visokog predstavnika, ali da je potrebna i volja EU-a kako bi Bosna i Hercegovina krenula naprijed. “Želim ponovo istači da sa svoje strane podržavam postojanje Ureda visokog predstavnika sve dok se ne ostvare ‘5+2 uslovi’ i pozivam međunarodnu zajednicu da sarađujemo u realizaciji ovih uslova. Potpuno smo svjesni da su ‘5+2 uslovi’ sačinjeni vrlo opširno i nejasno, i da je njihovo ispunjavanje teško statistički pokazati, ali se opet radi o veoma važnim uslovima koji Bosnu i Hercegovinu normalnom demokratskom državom, koja mora biti sposobna upravljati svim unutarnjim procesima. Iz tih razloga, tražim podršku međunarodne zajednice da napokon uspostavimo potpunu demokratiju u Bosni i Hercegovini, kao i potpunu vladavinu prava i potpunu zaštitu individualnih ljudskih i građanskih prava. Na tom putu, osnovni prioritet treba biti implementacija svih presuda Evropskog suda za ljudska prava”, kazao je Komšić u obraćanju.   Izvor: Super TV/AA

U izraelskom zračnom napadu na izbjeglički kamp Bureij u Pojasu Gaze ubijene desetine ljudi Na snimcima i fotografijama se vidi veliki broj žrtava, dok preživjeli nose ranjene u bolnice te vade tijela iz ruševina.  Desetine ljudi ubijeno je u četvrtak u izraelskom zračnom napadu na izbjeglički kamp Bureij u centralnom Pojasu Gaze. Na snimcima i fotografijama se vidi veliki broj žrtava, dok preživjeli nose ranjene u bolnice te vade tijela iz ruševina. Također u napadu na kamp sravnjeno je više stambenih objekata. Vjeruje se da je veliki broj ljudi ostao ispod ruševina. Izrael je od 7. oktobra gađao 12.000 meta u Pojasu Gaze, saopštila je izraelska vojska u četvrtak. Izraelska vojska proširila je svoje zračne i kopnene napade na Pojas Gaze, koji je pod nemilosrdnim zračnim napadima otkako je palestinska grupa Hamas pokrenula iznenadnu ofanzivu protiv Izraela 7. oktobra. U izraelskim napadima u Pojasu Gaze u protekla 24 sata ubijeno je još 265 Palestinaca, čime je ukupan broj povećan na 9.061, objavilo je danas palestinsko Ministarstvo zdravstva. Istovremeno je ubijeno 1.538 Izraelaca.   Izvor: Super TV/AA

Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-a u BiH Vijeće sigurnosti, jednoglasnom odlukom 15 članica, mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini produžilo na godinu dana.  Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) mandat EUFOR-a u Bosni i Hercegovini produžilo je na godinu dana. Odluka je donesena jednoglasno, odnosno svih 15 članica Vijeća sigurnosti podržalo je produženje misije EUFOR-a u Bosni i Hercegovini. Navedeno je da ”snage Evropske unije ostaju raspoređene u cilju osiguranja mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom”. EUFOR u Bosni i Hercegovini ima oko 1.100 vojnika, a u posljednje dvije godine radi rata u Ukrajini broj pripadnika misije ”Althea” je povećavan.   Izvor: Super TV/AA