Vijesti

Studenti na cjelodnevnoj blokadi saobraćajne petlje u Beogradu Studenti u Srbiji blokirali su u ponedjeljak Autokomandu, jedno od najvećih saobraćajnih čvorišta u Beogradu. Najavili su da će Autokomandu blokirati 24 sata. Na mjestu blokade su kola Hitne pomoći, cisterna sa vodom, veliki kontejneri za smeće, mobilni toaleti, kao što je ranije bilo najavljeno iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije. Studenti su do Autokomande došli u više grupa i iz više pravaca, a sa studentima koji blokiraju Poljoprivredni fakultet u Zemunu su i poljoprivrednici sa traktorima koji su u nedjelju stigli iz Pančeva. Saobraćaj je bio blokiran u ulicama kojima su prolazile kolone studenata. Nakon generalnog štrajka u petak, kojem se odazvao veliki broj građana i kompanija, studenti su za danas najavili radikalizaciju protesta u vidu cjelodnevne blokade saobraćajne petlje – Autokomanda. Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je da će danas saobraćaj zbog protesta studenata na Autokomandi biti preusmjeravan tokom 24 sata koliko traje blokada, i pozvao organizatore da budu odgovorni, jer je to, kako je naveo, test za sve. Studenti u Srbiji trenutno drže u blokadi više od 60 javnih fakulteta. Traže objavljivanje cjelokupne dokumentacije o obnovi zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu na kojoj je u novembru prošle godine pala nadstrešnica, usmrtivši pri tome 15 osoba. Iako su vlasti u Srbiji ranije tvrdile da je cjelokupna dokumentacija o obnovi stanice objavljena, srbijanski premijer Miloš Vučević u subotu je najavio da će na internetskim stranicama Vlade Srbije u ponedjeljak biti objavljeni novi dokumenti. Predsjednik Aleksandar Vučić zatražio je u subotu od vlade, investitora, izvođača i tužilaštva da objave sva dokumenta u vezi sa Željezničkom stanicom u Novom Sadu, a za koja je Građevinski fakultet u saopćenju naveo da nedostaju. U protekla dva mjeseca, koliko traju blokade univerziteta u Srbiji, studenti su redovna meta verbalnog i fizičkog nasilja. Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv dvadesetpetogodišnje žene koja se u petak automobilom zaletjela na učesnike protesta na Novom Beogradu i tom prilikom oborila dvoje studenata.

Scholz najavio mogućnost deportacija u Siriju Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je mogućnost deportacije počinioca krivičnih djela u Siriju usred intenziviranih rasprava o migraciji pred parlamentarne izbore 23. februara. Govoreći na javnom servisu ARD kasno u nedjelju, Scholz je rekao da Berlin vodi razgovore s novom sirijskom administracijom kako bi promovirao inkluzivan politički proces i stabilnost u zemlji, što je opisao kao preduslove za potencijalne deportacije. “Prekršioce treba vratiti u njihovu zemlju, a mi to želimo da sprovedemo kad god imamo priliku”, rekao je on, odgovarajući na kritike opozicionih stranaka nakon nekoliko nedavnih napada u Njemačkoj u kojima su počinioci odbijeni tražioci azila ili ilegalni migranti. Scholz je podsjetio na nedavne izmjene regulativa kako bi pojednostavile procedure deportacije za odbijene tražitelje azila i migrante bez dokumenata. Istakao je da je njegova vlada uspješno izvela prvu masovniju deportaciju u Afganistan u augustu 2024. godine. Međutim, naglasio je da će pokretanje potencijalnih deportacija u Siriju zavisiti od postizanja inkluzivnog političkog procesa i uspostavljanja sigurnosti i stabilnosti u toj zemlji. “Razgovaramo sa sirijskom vladom kako bismo omogućili proces u kojem bi različite grupe u zemlji radile zajedno. Postoji mnogo različitih vjerskih grupa, ima mnogo različitih etničkih grupa i svako mora pronaći mjesto u budućoj Siriji”, naglasio je. Domaća debata o migraciji i deportacijama u Siriju i Afganistan intenzivirala se nakon smrtonosnog napada nožem u Aschaffenburgu prošle sedmice u kojem su poginule dvije osobe, uključujući dijete. U napadu, koji je izveo 28-godišnji državljanin Afganistana, povrijeđeno je troje ljudi. Vlasti su potvrdile da je počinitelj imao dokumentovanu historiju nasilnih incidenata i mentalnih problema. Iako je njegov zahtjev za azil odbijen u junu, loša koordinacija i komunikacija između državnih agencija spriječili su njegovu deportaciju.

Počeo povratak Palestinaca na sjever Gaze Hiljade Palestinaca vraćaju se u ponedjeljak ujutro u sjeverni dio Pojasa Gaze u okviru sporazuma između Izraela i palestinske grupe Hamas koje je stupilo na snagu 19. januara. Hiljade ljudi kretale su se pješice prema sjevernoj Gazi kroz priobalnu ulicu Al-Rashid od sedam ujutro po lokalnom vremenu, javio je dopisnik Anadolu sa terena. Palestinski aktivisti na društvenim mrežama objavili su snimke ljudi koji skandiraju i slave dok se vraćaju u svoja naselja. Prva šestosedmična faza sporazuma o prekidu vatre u Gazi stupila je na snagu 19. januara, obustavljajući izraelski genocidni rat u kojem je ubijeno više od 47.000 Palestinaca, većinom žena i djece, a ranjeno više od 111.000 od 7. oktobra 2023. godine. Sedam izraelskih zarobljenika, uključujući četiri vojnikinje, do sada je oslobođeno u zamjenu za 290 palestinskih zatvorenika otkako je sporazum stupio na snagu. U novembru 2024. Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi. Izrael se također suočava sa slučajem genocida na Međunarodnom sudu pravde zbog rata u enklavi.

SAD: Izrael i Liban pristali da produže rok za povlačenje izraelskih trupa do 18. februara Sjedinjene Američke Države (SAD) u nedjelju su potvrdile da su Izrael i Liban dogovorili produženje roka za povlačenje izraelskih trupa iz južnog Libana do 18. februara. Sporazum, koji je postignut nakon što je Izrael zatražio više vremena od predviđenih 60 dana za povlačenje, ima za cilj da osigura kontinuiranu stabilnost između dvije zemlje. “Vlade Libana, Izraela i SAD-a takođe će započeti pregovore za povratak libanskih zatvorenika zarobljenih nakon 7. oktobra 2023. godine”, navodi se u saopštenju Bijele kuće. SAD su obećale 117 miliona dolara sigurnosne pomoći Libanu za podršku implementaciji primirja s Izraelom. Izraelska vojska je prošle sedmice osam puta prekršila primirje u Libanu, čime se broj kršenja povećao na ukupno 629 otkako je sporazum o prekidu vatre između Izraela i Libana stupio na snagu 27. novembra. Na snazi ​​je krhki prekid vatre, čime je okončan period međusobnog granatiranja između Izraela i grupe Hezbollah koji je počeo 8. oktobra 2023. i eskalirao u sukob punog razmjera 23. septembra prošle godine.

Građani BiH se Organiziraju: Veliki Bojkot 31. Januara! Nakon što je u Hrvatskoj u petak održan jednodnevni bojkot kupovine u tržnim centrima i supermarketima te najave novih aktivnosti i u narednom periodu, slične aktivnosti planirane su i u Bosni i Hercegovini. Naime, društvenim mrežama u Bosni i Hercegovini se nakon uspjele građanske akcije u Hrvatskoj, šire pozivi na bojkot trgovina, benzinskih pumpi, kafića i restorana u petak, 31. januara, kao izraz nezadovoljstva zbog visokih cijena i niskog životnog standarda. Inicijatori akcije pozivaju građane da taj dan ne kupuju ništa i da unaprijed osiguraju potrebne namirnice, kuhaju kod kuće i izbjegavaju potrošnju u ugostiteljskim objektima. “Ovo je način da pokažemo nezadovoljstvo zbog rasta cijena hrane i energije, dok su plaće građana ostale niske. Jedan dan bojkota može poslati snažnu poruku“, navodi se u jednoj od poruka koja se dijeli na društvenim mrežama. Građani na internetskim forumima ističu da su cijene hrane u BiH više nego u nekim razvijenim zemljama poput Njemačke, dok su troškovi stanovanja i dalje nepodnošljivi. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH navode da ovakve akcije ukazuju na ozbiljne društveno-ekonomske probleme u zemlji. Upozoravaju da dobit poslodavaca raste, dok to ne prate plaće radnika koje su nedovoljne za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Inicijatori bojkota ističu kako je cilj akcije pritisnuti vlasti i poslodavce da poduzmu konkretne mjere za smanjenje inflacije, povećanje minimalne plaće i poboljšanje ukupnog životnog standarda građana. Vlasti u Bosni i Hercegovini su u više navrata uvodile zamrzavanja cijena najvažnijih namirnica.