Author name: Mirsad Hadzic

“Leševi vanzemaljaca” prikazani u Mexico Cityju Medijima u Mexico Cityju prikazani su navodni “leševi vanzemaljaca”. Dva “leša vanzemaljaca”, odnosno neljudskih bića, prikazana su na konferenciji za novinare meksičkog novinara i stručnjaka za NLO (neidentificirani leteći objekat) Jaimea Maussana. Ovaj nesvakidašnji događaj koji je privukao veliku pažnju javnosti održan je dan nakon prvog javnog saslušanja u Kongresu u zemlji na tu temu sa stručnjacima za NLO. Tijela prikazana u kutijama, imaju po tri prsta na svakoj ruci, pronađena su u Peruu 2017. godine. Stručnjaci su izjavili da ovaj tijela nemaju nikakve veze s ljudskim bićima. Navodni “leševi vanzemaljaca” prikazani su i meksičkim političarima u Kongresu. Događaj je predvodio Maussan, koji je pod zakletvom svjedočio da mumificirani primjerci nisu dio “naše zemaljske evolucije”, pri čemu je skoro trećina njihove DNK ostala nepoznata. Tvrdnje samoproglašenog ufologa još nisu dokazane, a Maussan je ranije bio povezan s tvrdnjama o otkrićima koja su kasnije opovrgnuta. Na javnoj raspravi, Maussan je američkim zvaničnicima i članovima meksičke vlade pokazao nekoliko video snimaka “NLO-a i neidentifikovanih anomalnih fenomena” prije nego što je otkrio navodne “vanzemaljske leševe”.   Izvor: Super TV/AA

Schmidt: Presuđeni ratni zločinci ne bi trebali obavljati javne funkcije Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt učestvovao je na Međunarodnoj konferenciji povodom 30 godina od osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) prilikom čega je govorio o temi ratnih zločina. Schmidt je u izjavi prije početka konferencije podsjetio kako su se prije 30 godina dogodile okrutne i užasne stvari, uključujući genocid u Srebrenici, ratne zločine kao i zločine protiv čovječnosti. “Mislim da moramo jasno staviti do znanja da niko ko je osuđen u Hagu ili na drugom sudu po ovim optužbama ne bi trebao više biti dio javnog života i na javnoj funkciji. Svi trebaju znati što se dogodilo”, rekao je Schmidt. Naglasio je da je potrebno imati registar onih koji su počinili ratne zločine po preporuci EU-a i da na tome rade. “Pratim prethodni izvještaj Evropske unije iz 2019. godine i učinit ćemo to u što skorijem vremenu”, zaključio je Schmidt.

Vijeće ministara BiH održalo 23. redovnu sjednicu: Utvrđen Sporazum o financiranju prekogranične suradnje BiH – Srbija 2021. – 2027. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je održalo 23. redovnu sjednicu na kojoj je utvrdilo Prijedlog sporazuma o financiranju Programa aktivnosti prekogranične suradnje Bosna i Hercegovina – Srbija za razdoblje 2021. – 2027. godina između Europske unije i Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije, javlja Anadolu. Zaduženo je Ministarstvo financija i trezora BiH da Prijedlog sporazuma, s Osnovama za zaključivanje, dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da za potpisnika sporazuma odredi direktora Direkcije za europske integracije BiH. Predmetnim sporazumom utvrđuje se financiranje prekograničnog programa aktivnosti suradnje Bosna i Hercegovina – Srbija 2021. – 2027. godina, ukupne vrijednosti 16.223.529,42 eura, od čega se očekuje maksimalan doprinos EU-a u iznosu od 14 miliona eura. Za implementaciju ovog programa kontribuciju u vezi s pojedinačnim projektima u iznosu od 2.223.529,42 eura snosit će krajnji korisnici projekata, pretežno s nižih razina vlasti, a u slučaju da se kao korisnik granta pojavi neka od institucija Bosne i Hercegovine, sredstva domaćeg sufinanciranja bit će planirana u budžetu institucija BiH. Program aktivnosti prekogranične suradnje se provodi u skladu s odredbama Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Bosne i Hercegovine o aranžmanima za implementaciju financijske pomoći Europske unije Bosni i Hercegovini u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) za razdoblje 2021. – 2027. godina i u skladu s odredbama Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Republike Srbije o aranžmanima za provođenje financijske podrške Europske unije Republici Srbiji u okviru IPA-e III za razdoblje 2021. – 2027. godina. Program prekogranične suradnje ima za cilj unapređenje dobrosusjedskih odnosa, njegovanje integracije u EU i promoviranje društveno-ekonomskog razvoja kroz zajedničke lokalne i regionalne inicijative, dajući doprinos jačanju međusobne suradnje i unapređenju sigurnosti. – Odobren višegodišnji projekt nabave vozila za OSA-u – Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta “Nabava službenih specijaliziranih vozila za potrebe Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine” za razdoblje od 2024. do 2026. godine, u ukupnom iznosu od šest miliona KM. Finansijska sredstva namijenjena su za kupovinu 100 putničkih motornih vozila i dva kombi vozila. Ovaj višegodišnji projekt bit će financiran iz budžeta institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, i to s po 2.500.000 KM u 2024. i 2025. godini te s 1.000.000 KM u 2026. godini. – Sredstva za nabavu i nadogradnju specijalne opreme za OSA-u – Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta “Nabava i nadogradnja specijalne opreme za potrebe Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine” za razdoblje od 2024. do 2026. godine, u ukupnom iznosu od 18 miliona KM. Sredstva su namijenjena za nabavu elektroničkih sustava za prikupljanje podataka i nadogradnju sustava za nadzor telekomunikacija i interneta. Višegodišnji projekt bit će financiran iz proračuna institucija BiH i međunarodnih obveza BiH, i to s po šest miliona KM tijekom tri godine provedbe. – Imenovan direktor direkcije za europske integracije BiH – Vijeće ministara BiH, na prijedlog Agencije za državnu službu BiH, imenovalo je Elviru Habotu za direktoricu Direkcije za europske integracije (DEI) BiH, na mandat od pet godina, počevši od 03.10.2023. godine. Istovremeno, doneseno je Rješenje o razrješenju dosadašnjeg direktora DEI BiH Edina Dilberovića, koje stupa na snagu 02.10.2023. godine.

U BiH danas oblačno uz mogućnost kiše i grmljavine U Bosni i Hercegovini će danas preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u Bosni i na sjeveru Hercegovine. Vjetar slab do umjeren u Bosni zapadni i sjeverozapadni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 25 do 31 stepen Celzijusov. U Sarajevu umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Poslijepodne i dio večeri su mogući pljuskovi i grmljavina. Jutarnja temperatura oko 15, a dnevna oko 29 stepeni. Prema prognozama Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) BiH, u petak u Bosni pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje naoblake tokom poslijepodneva. U Hercegovini pretežno sunčano. Poslijepodne slabi lokalni pljuskovi se očekuju u centralnim, istočnim i zapadnim područjima Bosne. Vjetar slab u Bosni sjeveroistočni, a u Hercegovini zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 23 do 29, na jugu do 32 stepena. U subotu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla. Vjetar slab na sjeveru Bosni istočni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 25 do 31, na jugu do 33 stepena. U nedjelju sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren zapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 26 do 32, na jugu do 34 stepena.

Svi koji posmatraju, a ne reaguju na nasilje saučesnici su u tome Prvu u nizu edukacija za roditelje, planiranih simbolično na početku nove školske godine Savjet roditelja Tuzlanskog kantona, održao je danas u Tuzli. Tiče se konstruktivne uloge roditelja u radu škola. Nulti program tolerancije u školama iz norveške prakse bio je polazna teza na temelju koje su članovi Savjeta analizirali prakse lokalnih škola i ulogu roditelja u njihovom radu. Poznavanje oblika nasilja, zatim protokoli, praćenje i odgovor na nasilje kod nas moraju biti funkcionalniji, a roditelji itekako mogu pomoći u tome. “Nasilničko društvo gajimo mi odrasli i nije čudno da se to reflektuje na djecu. Širenje lažnih glasina, manipulacije i nasilje putem interneta fenomen je zbog kojeg se dešavaju svi problemi današnjice, pa i samoubistva. A onda to pokreće druge procese od kojih je najizraženija činjenica da mladi odlaze, bježe od problema i sredine u kojoj se razvija takvo društvo”, kazala je edukatorica Ediba Pozderac, penzionisana djelatnica Pedagoškog zavoda Tuzlanskog kantona. Saučesnici su svi koji nasilje i društveno neprihvatljivo ponašanje samo posmatraju, a ne reaguju. Obostrano uključujući i roditelje i nastavnike. Nastavnik mora znati uspostaviti kontrolu, znati komunicirati u kriznim situacijama i provoditi opću prevenciju u odjeljenju, a svi odrasli i djeca ukoliko svjedoče moraju obavijestiti o nasilničkim događajima. Jedino uz ispravnu komunikaciju možemo razviti sigurnost kod osobe koja trpi nasilje, kako bi ih mogli zaštititi, a time i prevenirati odrastanje djeteta u dekliventa. “Najvažnije je da svako od nas kao roditelj nauči djecu razlikovati dobro od lošeg, a onda da uredi odnos sa svojim djetetom na način da ga slušamo i učestvujemo u njegovom životu kako u kući, tako i u okruženju”, istakla je Senija Mujkanović Muftić, predsjednica Savjeta roditelja TK. Društveni stavovi su se tokom vremena također promijenili. Roditeljstvo se u praksi danas prvo dugo odgađa, a onda i konačnim rođenjem djeteta vrlo često preispitujemo sebe u odnosu na dijete. Nekadašnje roditeljstvo zasnovano i na kazni i nagradi u našem vremenu je postalo neprihvatljivo. Nasuprot tome, danas često imamo prezaštićivanje djece, što rezultira nedostatkom njihove otpornosti na probleme koje se tokom života suočava. Nasilnici u školama najčešće idu djelovati kod onih koji nemaju uzora i autoriteta, kod kojih nema izgrađene strukture u odnosu roditelj-dijete i kod onih koji su po prirodi neodlučni. Njima obično neko drugi nameće i mišljenje i stav i izbore. I to se reflektuje na njihovo ponašanje, koje vrlo često može rezultirati negativnim odnosom prema drugima, ali prije svega prema najbližem okruženju i sebi. Roditeljstvo zato mora biti radost, a ne patnja. Sagorijevanje roditelja, zbog previše obaveza i iscrpljenost ne pomaže u tome. Takvo roditeljstvo vrlo često isključuje emocije, toplinu i podršku koje su vrlo važne za izgradnju identiteta djeteta, buduće odrasle osobe. Biti aktivan roditelj i graditi aktivan i ispravan roditeljski stil, znači razumjeti okruženje kakvo jeste i učestvovati u njegovoj promjeni nabolje. Mijenjati ih na društveno prihvatljivo i korisno za odrastanje naše djece. Samo tako možemo pravovremeno prepoznati i prevenirati neželjena ponašanja i situacije, koje u ekstremnim ishodima mogu podrazumijevati i nasilje. Obaveza roditelja mora između ostaloga biti i nadzor djeteta, komunikacija, ali i uključenost u socijalno okruženje, ljubav i poštovanje, te na kraju i disciplina, poručeno je sa današnje edukativne radionice Savjeta roditelja, koja je realizirana uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Savjet roditelja TK će tokom oktobra organizirati još dvije edukativne radionice namijenjene roditeljima, kojima se mogu pridružiti svi roditelji koji su aktivni u školskim roditeljskim vijećima. Na edukacijama zakazanim za 4. i 24.10.2023. godine će prezentirati primjere dobrih praksi iz Tuzlanskog kantona i Kantona Sarajevo, te kroz edukativni sadržaj usmjeriti rad Savjeta roditelja TK ka aktivnostima koje će koristiti kako djeci i roditeljima, tako i radu škola.

Konaković: BiH ima priliku da uskoči na evropski voz, dio političara u Evropi razmišlja podržati samo FBiH   Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izjavio je u srijedu u Sarajevu da BiH ima priliku da kao nikad do sada “uskoči na evropski voz” i da benefite osjete svi njeni građani. Konaković je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji, o susretima sa zvaničnicima Evropske unije tokom dvodnevne posjete Strasbourgu te o aktuelnoj temi ruskih diplomata u Bosni i Hercegovini. Konaković je održao niz sastanaka sa zvaničnicima Evropske unije u Strasbourgu, s kojima je razgovarao o aktuelnoj situaciji u zemlji i daljim koracima ka evropskim integracija. “Nažalost, mi priliku imamo zbog agresije na Ukrajinu. Prilika je tu, vrata su otvorena. Čini mi se da politički akteri u BiH još uvijek nedovoljno shvataju kakvu priliku i šansu BiH ima ispred sebe”, rekao je Konaković. Dodao je da je priča o proširenju EU-a i dalje živa, da se govori o članstvu Ukrajine, Moldavije i zemalja Zapadnog Balkana. “Naš posebno zanima prostor Zapadnog Balkana i svjesni toga pokušavamo napraviti nekoliko važnih koraka u smislu političke stabilizacije, regionalne stabilnosti, a posebno stabilnosti unutar BiH na političkom polju, jer nas niko neće blokirane i posvađane”, rekao je Konaković. Podsjetio je da je EU pripremila paket za Zapadni Balkan, za narednih sedam godina, u iznosu od 14 milijardi eura. Kako je kazao, dobio je informaciju da EU sprema dodatnih šest milijardi eura za period od tri godine, a od kojih bi četiri milijarde biti namijenjene za poboljšanje poslovnog ambijenta u regionu, a dvije milijarde za infrastrukturne projekte. “Zadnja dešavanja iz bh. entiteta RS zabrinjavaju evropske zvaničnike. Da toga nema sve bi bilo puno lakše”, rekao je Konaković, Ponovio je da veliki broj prijatelja BiH u ovom trenutku lobira da se zemlja dobro pozicionira u novoj priči o podršci proširenju. “Kad govorimo o proširenju, to je integracija prije članstva. Sad se govori o ubrzanom otvaranju i pristupu zajedničkom evropskom tržištu u kojem bi se mnogo olakšica i mnogo prostora otvorilo za privredu BiH”, rekao je ministar vanjskih poslova BiH. Osvrnuo se i na sastanak predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika s predstavnicima institucija RS-a, lidera stranaka i zastupnika iz RS-a u institucijama BiH u Banjoj Luci o eventualnom napuštanju državnih institucija, istakavši da to šteti BiH i njenom putu ka EU. “Mislim da bismo jedan period svi zajedno trpili zbog te politike koja dolazi iz bh. entiteta RS, ali bi oni u konačnici platili najveću cijenu. Jedan dio političke scene u Evropi razmišlja kako da se u budućnosti podrži samo entitet Federacija BiH, bez RS-a što je kontroverzna tema, ali ukoliko vlasti u RS-u nastave ovako mislim da će na to natjerati i neke ozbiljne dužnosnike na Evropskoj sceni”, rekao je Konaković. Dodao je i da su pod posebnom lupom EU i odnosi Srbije i Kosova, kao i formiranje Vlade u Crnoj Gori. “Mogli bismo reći i da je BiH lider evropskih integracija, jer je Crna Gora tu zastala, a Srbija i Kosovo imaju probleme. Umjesto da se time pohvalimo i okitimo, morao sam dio razgovora objašnjavati šta se ovdje dešava, zbog čega je visoki predstavnik, koji je u potpunosti legalan, ponovo predmet negiranja”, rekao je Konaković. Najavio je i da bi predsjednica Evropske komisije Ursula von der Layen u oktobru mogla posjetiti region Zapadnog Balkana i tom prilikom predstaviti novi paket podrške. O boravku dvojice ruskih diplomata Antona Sokolova i Ilije Serova u BiH, a koji su ranije protjerani iz Hrvatske i Sjeverne Makedonije, Konaković je rekao da je im je zahtjev za boravak odobren u mandatu prethodne vlasti i da im je tada izdata ID kartica. Analizirajući ovaj problem, otkrio je, kako je kazao, gore probleme, što će biti predmet njihovog profesionalno djelovanja, “Iskoristiću i upotrijebiću sve mehanizme koje imam kao ministar vanjskih poslova protiv svakog diplomate, ruskog ili bilo kojeg drugog ko je u BiH došao da špijunira, podriva i radi protiv interesa države BiH. Nemam informacije. To treba da rade sigurnosne agencije. Čekamo da nam kažu. Ja ne mogu emotivno, ako mi se neko ne sviđa, napisati da je neko ‘persona non grata’. Ozbiljno ću uraditi svoj dio posla i poštovaću zakone BiH”, poručio je Konaković. Na kraju je poručio da pozdravlja odluku Suda BiH da procesuira predsjednika bh. entiteta RS Milorada Dodika i njegovog koalicionog partnera jer je, kako je kazao, izvršio “udar na Ustav BiH”. “Mi ćemo i dalje istrajavati na zaštiti institucija BiH, ali kako ćete u zemlji koncenzusa napraviti ikakav iskorak. Zato je visoki predstavnik Christian Schmidt tu”, rekao je Konaković.

SDA: Ako Visoki predstavnik ne bude provodio mandat u cijeloj BiH, Dejton je doveden u pitanje Novo povlačenje Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta pred otvorenim i drskim napadima Milorada Dodika na ustavni poredak i na faktičku zabranu njegovog djelovanja u entitetu RS, Bosnu i Hercegovinu vodi prema sve dubljoj krizi koja u svakom trenutku može eskalirati, ugrožavajući stabilnost i mir. Napadi na ustavni poredak, Ustavni sud, svakodnevne prijetnje secesijom, blokada međuentitetske linije, učestali sistematski napadi na povratnike Bošnjake, nove najave povlačenja srpskih kadrova iz državnih institucija, svakodnevne uvrede i poniženja političkih oponenata, visokog predstavnika, ambasadora, novinara, omalovažavanje i negiranje bošnjačkog naroda, negiranje genocida, samo su dio ukupne atmosfere koju proizvodi vlast u entitetu RS, djelujući u skladu sa smjernicima Memoranduma SANU II i Deklaracije SNSD-a iz 2015. godine, a sve s krajnjim ciljem da otcijepi dio države Bosne i Hercegovine. Da li će i kako Visoki predstavnik, ali i ambasadori zapadnih država, reagirati na poniženja i uvrede koje im Dodik svakodnevno priređuje stvar je njihovog ličnog izbora. Ali, ono što nije stvar izbora jeste ispunjavanje njihovih obaveza koje proizilaze iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Visoki predstavnik i OHR su dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i svoj mandat ne mogu provoditi u samo jednom entitetu, kao što to radi Christian Schmidt. Također, i ambasadori koji u značajnoj mjeri utječu na političku situciju u Bosni i Hercegovini, kao i njihove države, morali bi ispunjavati obaveze koje su preuzeli kao garanti provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ukoliko te obaveze ne budu ispunjavali, i ako Visoki predstavnik odustane od obaveze da svoj mandat provodi na teritoriji cijele države, onda je Dejtonski mirovni sporazum doveden u pitanje, sa svim posljedicama koje će iz toga proizaći. Stanje najopasnije postdejtonske krize u koju ulazimo je proizvedeno neodlučnim i kalkulantskim odnosom predstavnika međunarodne zajednice i domaćeg pravosuđa, koji su godinama izbjegavali da se suprotstave rastućoj drskosti Milorada Dodika u udarima na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini. Nalazimo se na historijskoj raskrnici u kojoj takav odnos mora biti promijenjen. Svima mora biti jasno da bh. patriote neće dozvoliti nikome da im mirnim putem rastura državu.   Svoj odnos mora promijeniti i Trojka, koja je zarad vlastitih fotelja lagala i sebe i narod da se „Dodik promijenio“, i koja ne odustaje od servilnog odnosa prema njegovoj strani, prepuštajući mu bitne poluge države i time jačajući mehanizme njegove secesionističke politike. Krajnje je vrijeme da prestanu sa takvim odnosom prema Dodiku, ali i šutnjom na izostanak reakcije predstavnika međunarodne zajednice, jer im time daju alibi za nečinjenje. Ničija fotolja ne smije biti važnija od države.

Libija: Više od 6.000 poginulih u poplavama, hiljade nestalih Broj smrtno stradalih od posljedica oluje Daniel i popratnih poplava na istoku Libije premašio 6.000, a nekoliko hiljada i dalje se vode kao nestali. U razgovoru za Anadolu, Saadeddin Abdul Wakil, podsekretar Ministarstva zdravstva u vladi koju je imenovao parlament, rekao je da je broj umrlih premašio 6.000, dok se hiljade i dalje vode kao nestale. “Broj poginulih se smatra preliminarnim, a ovo je statistika za sva područja pogođena poplavama, a najveći broj stradalih zabilježio je grad Derna”, rekao je. Državne bolnice u pogođenim područjima gotovo da ne rade, rekao je Wakil, dodajući da su u toku napori da se deset bolnica i 20 medicinskih centara vrate u funkciju. Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca u ponedjeljak je objavila da je broj nestalih nakon poplava veći od 10.000. Obilne kiše kao posljedica snažnog ciklona zahvatile su u nedjelju nekoliko područja na istoku Libije, među kojima su Bengazi, Al Bayda i Al-Marj, kao i Soussa i Derna.

Ruski predsjednik Putin sastao se sa sjevernokorejskim liderom Kimom Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se danas sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong-unom. Iz Kremlja je navedeno da su se Putin i Kim sastali na kosmodromu Vostočni, modernom postrojenju za svemirsko lansiranje u regiji Amur na ruskom Dalekom istoku. Kim, kojeg je Putin dočekao u bazi, zahvalio je ruskom predsjedniku što ga je pozvao u Rusiju uprkos njegovom zgusnutom rasporedu. Navodeći da je posjeta održana na važan datum za Sjevernu Koreju, Putin je rekao: “Veoma mi je drago što vas vidim. Ovi važni događaji su 75. godišnjica osnivanja Republike, 70. godišnjica Velikog rata za nezavisnost, i 75. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa.” Lideri su obišli objekte nove baze i pregledali radionicu za montažu raketnog nosača kompleksa “Angara”, te lansirne komplekse. Tokom Putinovog i Kimovog obilaska objekata, predsjednik Ruske federalne svemirske agencije (Roskosmos) Jurij Borisov i generalni direktor Operativnog centra za svemirsku infrastrukturu Nikolaj Nesterčuk održali su prezentaciju. Kim je na područje gdje se nalazi kosmodrom Vostočni stigao specijalnim vozom. Nakon obilaska u svemirskoj bazi, čelnici dvaju zemalja obavili su razgovore uz učešće njihovih delegacija. Izvor: Super TV/AA