U Nezuku će se obilježiti 28. godišnjica proboja 28. divizije Armije RBiH

Udruženje “Preživjeli genocida 11. jula 1995. godine“ obilježit će 16. jula ove godine u Nezuku kod Sapne 28. godišnjicu proboja pripadnika 28. divizije Armije Republike Bosne i Hercegovine s ciljem njegovanja kulture sjećanja na žrtve genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenici.

“Oformirli smo udruženje kako bi obilježavali značajne datume, a 16. jul je za sve nas dan ponovnog rođenja, dan svjetlosti, dan slobode… Prošle godine smo postavili spomen-ploču u Nezuku, a ove godine ćemo otvoriti hair-česmu. Organizovat ćemo i prigodan kulturni program, a predavanje će održati Avdo Huseinović“, kaže Salih Mulalić, predsjednik Udruženja “Preživjeli genocida 11. jul 1995. godine“.

Predsjednik Ratnih vojnih invalida Tuzlanskog kantona Fahrudin Hasanović prisjetio se, kao učesnik kolone, proboja 28. divizije Armije RBiH. Ističe kako su prisutni različiti narativi, ali historičari trebaju dati svoj konačan sud o podvigu pripadnika 28. divizije koji su na trasi dugoj 110 kilometara bili izloženi bjesomučnim granatiranjima i pucnjavi.

“Imamo heroje našeg proboja koji su poginuli, poput komandanata Ejuba Golića ili Ibre Dudića, ali i heroje proboja koji su preživjeli i zbog svih njih moramo njegovati kulturu sjećanja i pamćenja“, kaže Fahrudin Hasanović.

Avdo Huseinović posljednjih 15-ak godina, kao malo ko, podredio je život istraživanju genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i Podrinju.

“Tog 16. jula ću govoriti jezikom činjenica utvrđenih pravomoćnim sudskim presudama. Područje Srednjeg Podrinja je bilo izloženo najžešćoj agresiji tadašnje Vojske SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore. I druga područja su bila izložena agresiji vojske susjedne države, ali nigdje kao na području Srednjeg Podrinja. Postavlja se pitanje zbog čega je Srebrenica tako skupo platila cijenu? Moj odgovor je zbog vojničkih poraza koje je 28. divizija Armije R BiH nanosila srpskoj vojsci. Kroz historiju se ponavlja da se srpska vojska nakon vojničkih poraza sveti civilima. Vladaju i narativi kako je Vojska RS Srebrenicu zauzela sa neznatnim brojem vojske. To nije tačno jer je komisija Vlade RS 2004. godine u izvještaju navela kako je u julu 1995. godine na području Srebrenice bilo angažovano 25.000 vojnika. Akcija „Krivaja ’95“ je mjesecima planirana, a velikosrpska propaganda pokušava amnestirati određene komandante kao, primjerice, tadašnjeg pukovnika, danas generala Vinka Pandurevića. Koliko je on imao intervjua i koliko je puta ponovio da je tobože otvorio koridor za učesnike kolone. Kada je takav “humanista“ postavlja se pitanje zašto je u njegovoj zoni odgovornosti najviše grobnica, najviše ubijenih itd. Upravo o tim stvarima moramo govoriti“, kazao je Huseinović.

Preživjeli iz kolone smrti i ove godine će učestvovati u “Maršu mira”, ali će se 16. jula ponovo vratiti na mjesto proboja i progovoriti o bolnim uspomenama koje nose sa sobom.