Počela izborna kampanja: Mjesec obećanja, ali i mjesec u kojem građani trebaju tražiti odgovore

Počela izborna kampanja: Mjesec obećanja, ali i mjesec u kojem građani trebaju tražiti odgovore

U Bosni i Hercegovini danas je zvanično počela izborna kampanja za Opće izbore 2026. godine. Pred političkim strankama, kandidatima, ali prije svega pred građanima, mjesec je u kojem će se govoriti o budućnosti zemlje, nuditi programi i rješenja, ali, ako je suditi prema ranijim izbornim ciklusima, neće nedostajati ni velikih obećanja.

Kampanja traje do 3. oktobra u sedam sati, kada počinje izborna šutnja, dok će građani dan kasnije, 4. oktobra, odlučivati ko će ih predstavljati u institucijama vlasti naredne četiri godine.

Biraju se članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zastupnici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske te zastupnici u skupštinama deset kantona Federacije BiH.

Narednih trideset dana gradovi će ponovo biti ispunjeni plakatima i predizbornim skupovima, društvene mreže političkim porukama, a javni prostor obećanjima o većim platama i penzijama, novim putevima, investicijama, radnim mjestima i boljem životu.

Ali izborna kampanja ne bi trebala biti samo takmičenje u obećanjima.

Za one koji su protekle četiri godine bili dio vlasti ovo je vrijeme i za polaganje računa. Šta je od obećanog urađeno, šta nije i zbog čega? Za one koji tek traže povjerenje birača, pitanje je jednako jednostavno – šta konkretno nude i na koji način to namjeravaju ostvariti?

Građani imaju pravo tražiti odgovore, a ne samo slušati slogane. Imaju pravo znati ko su ljudi kojima daju glas, kakvi su njihovi rezultati i šta stoji iza obećanja koja će slušati narednih mjesec dana.

Centralna izborna komisija BiH pozvala je političke subjekte i kandidate na fer kampanju i poštivanje Izbornog zakona, posebno upozoravajući na zabranu govora mržnje. CIK ima mogućnost sankcionisanja kršenja zakona, uključujući novčane kazne, uklanjanje kandidata sa liste, pa i poništavanje ovjere političkog subjekta.

Odgovornost, međutim, nije samo na političarima. Odgovornost imaju i mediji – da svim stranama omoguće pravo na riječ, ali i da postavljaju pitanja koja možda nisu ugodna. Da razlikuju političku poruku od činjenice i da građanima omoguće dovoljno informacija da sami donesu odluku.

Izvor: Super TV