Dizdar: Mahala mjesto koje je otvorilo vrata povratku širom Bosne i Hercegovine

Dizdar: Mahala mjesto koje je otvorilo vrata povratku širom Bosne i Hercegovine

U naselju Mahala održan je kulturno-historijski i naučni program, te okrugli sto posvećen temi „Prvi organizovani povratak u Bosni i Hercegovini“, kojim je obilježen jedan od najznačajnijih događaja u historiji poslijeratnog povratka. Skup je okupio učesnike i svjedoke povratka, predstavnike različitih nivoa vlasti, društvenog i kulturnog života, kao i brojne goste.

Poseban akcenat tokom obilježavanja stavljen je na hrabrost ljudi koji su se, u vremenu velike neizvjesnosti, među prvima odlučili vratiti na svoja prijeratna ognjišta. O njihovom značaju za kasniji proces povratka širom Bosne i Hercegovine govorio je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar, ističući da je u Mahalu došao prije svega kako bi slušao ljude koji su svojim povratkom ispisali jednu od najvažnijih stranica poslijeratne historije Bosne i Hercegovine.

Dizdar je podsjetio da je kao petnaestogodišnjak iz Mostara pratio događaje u Mahali i sudbinu njenih povratnika. Njihov povratak, kazao je, tada nije predstavljao samo lokalni događaj, nego svojevrsni test koji je pokazivao hoće li povratak uopće biti moguć i za hiljade drugih prognanih ljudi širom zemlje.

Prisjećajući se ljudi čija su imena u to vrijeme postala simbol borbe za povratak, Dizdar je istakao da su povratnici iz Mahale za druge prognanike predstavljali svojevrsnu „reprezentaciju Bosne i Hercegovine“. Njihova odlučnost, prema njegovim riječima, davala je nadu ljudima koji su čekali priliku da se vrate u Stolac, Srebrenicu, Prijedor i brojne druge krajeve.

Posebno je ukazao na činjenicu da su prvi pokušaji povratka uslijedili svega nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u vremenu kada još nije bilo izvjesno kako će mir izgledati u praksi.

„Vaše herojstvo je otvorilo put za povratak svih nas“, poručio je Dizdar, naglašavajući da povratak nije ostvaren samo zahvaljujući sporazumima, institucijama ili međunarodnim strukturama, nego prije svega odlučnošću ljudi koji su bili spremni izložiti vlastite živote kako bi se vratili svojim kućama.

Govoreći o svjedočenjima prvih povratnika koji su u razrušenim domovima palili fenjere ne znajući šta ih očekuje, Dizdar je taj trenutak povezao sa svim kasnijim povratničkim procesima u zemlji.

„Da nije bilo tog fenjera u vašoj kući, ne bi sutra bilo fenjera i svjetla u našim kućama u Stocu, Srebrenici, Prijedoru i drugdje“, kazao je Dizdar.

Prema njegovim riječima, upravo su povratnici Mahale pokazali da Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma nije samo mrtvo slovo na papiru, nego da pravo prognanih ljudi na povratak može postati stvarnost. Nakon njihovog povratka, naglasio je, otvorena su vrata i drugima, a ono što je do tada izgledalo gotovo nemoguće postalo je ostvarivo.

„Vaša Mahala, sa velikim M, prisutna je u svim našim povratničkim mahalama širom Bosne i Hercegovine, jer ste nam dali inspiraciju, nadu i vjeru da je povratak moguć i stvaran“, poručio je federalni ministar.

Dizdar je naglasio i da obaveza institucija prema povratničkim zajednicama nije završena. Gotovo tri decenije nakon prvih povrataka, brojni problemi i izazovi i dalje su prisutni, zbog čega podrška povratnicima mora ostati trajna obaveza nadležnih institucija.

„Povratak nije završen, borba za Bosnu i Hercegovinu nije završena, pa samim tim ni povratak“, kazao je Dizdar, zahvalivši povratnicima što su ostali na svojim ognjištima i poručivši da institucije moraju biti uz njih.

Obilježavanje u Mahali bilo je prilika i za prisjećanje na neposredne učesnike povratka, njihove žrtve, strahove i iskušenja, ali i na snagu zajednice koja je, uprkos brojnim preprekama, odlučila obnoviti život tamo gdje je nasilno prekinut.

Poruke sa skupa ukazale su i na važnost očuvanja kulture sjećanja. Priča o Mahali nije samo priča o obnovljenim kućama i povratku na prijeratne adrese. To je prije svega priča o ljudima koji su svojim postupcima pokazali da povratak nije samo pravo zapisano u međunarodnim sporazumima, nego pravo za koje su se ljudi morali izboriti.

Zbog toga Mahala i danas ostaje jedan od najznačajnijih simbola povratka u Bosni i Hercegovini – mjesto u kojem je upaljeno svjetlo koje je mnogim drugim povratnicima pokazalo put prema njihovim domovima.

Izvor: Super TV