2023. je rekordna godina po deminiranju u TK

2023. je rekordna godina po deminiranju u TK

Na u utorak održanoj sjednici Vlada TK je prihvatila Informaciju Kantonalne uprave civilne zaštite o ostvarenim rezultatima deminiranja i uništavanja NUS-a na području TK u 2023. godini. Tokom deminerske sezone 2023. okončano je 9 projekata, a tri su konzervirana i biće nastavljena naredne godine. Uz primjenu svih metoda deminiranja, tokom 2023. godine deminirana je površina od 4.149.490,78 m 2 što predstavlja najbolji godišnji rezultat od početka izvođenja deminerskih radova na području TK. Kada je u pitanju ostvareni rezultat deminiranja po općinama/gradovima može se konstatirati da je prisutna neravnomjernost u zastupljenosti, kao i da je akcenat u potpunosti dat na projekat „Majevica bez mina“.

Izostanak nastavka deminerskih radova koji su započeti ranijih godina na području gradova Lukavac i Gračanica kao i općine Banovići ima značajno negativan uticaj na stvaranje sigurnijeg okruženja podno planine Ozren. Navedene općine su u svojim budžetima planirale značajna sredstva za sufinansiranje projekata deminiranja, ali sve je teže pronaći zainteresirane deminerske kompanije koje bi svoje kapacitete uključile u deminiranje projekata na ovim općinama. Od početka izvođenja humanitarnog deminiranja (1997. g.), uz primjenu svih metoda deminiranja do danas, deminirana je površina terena od 40.017.463,93 m 2 .

Tokom 2023. godine na području TK nisu zabilježeni slučajevi stradanja civila u minskim poljima. Prema podacima sa kojima raspolaže Kantonalna uprava civilne zaštite, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, dogodilo se preko 200 minskih nesreća, na području svih općina i gradova Tuzlanskog kantona, u kojima su smrtno stradale 123, a teže i lakše je ranjeno 136 osoba. Sve civilne nesreće desile su se, uglavnom, u obilježenim područjima, te da su najčešći razlozi koji dovode do nesreća nepoštivanje minskih upozorenja i svjestan ulazak u sumnjiva područja zbog lova ili sječe šume.

Ako se zna da iz godine u godinu opada interes stranih donatora i smanjuje se priliv donatorskih sredstava, te da se izdvajaju vrlo skromna sredstava u budžetima općina, gradova i Kantona, a posebno sa državnog nivoa onda cjelokupna situacija u oblasti deminiranja nije ohrabrujuća. U nekim općinama i gradovima čak i ona izdvojena odnosno planirana sredstva nisu implementirana zbog smanjenog interesa deminerskih kompanija za sudjelovanje u sufinansiranju i finansiranju projekata deminiranja. Međutim, zahvaljujući Projektu

„Majevica bez mina“ kojeg su pokrenule općine iz Federacije i Republike Srpske (Čelić, Sapna, Teočak, Lopare i Ugljevik) zajedno sa kancelarijom Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini iz Tuzle, pronađen je investitor koji će u naredne 3 godine uložiti 8,7 miliona eura za deminiranje područja Majevice. Na području Tuzlanskog kantona još uvijek se kao sumnjiva površina vodi nešto više od 65 miliona m 2 ili 2,6 % od ukupne površine kantona.

Kada je u pitanju uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, tokom prošle godine uništeno je više od 2.200 komada, a sveprisutna je i pojava njihovog svakodnevnog prijavljivanja. To ukazuje da još uvijek ima veliki broj ovih sredstava, koja se, zahvaljujući djelovanju tima civilne zaštite i pripadnicima tima KDZ MUP-a TK na vrijeme i bezbjedno preuzimaju, prevoze i uništavaju.